ZAGREB - Među hrvatskim građanima koji bi izašli na referendum, kad bi se on uskoro održao, njih 64 posto glasovalo bi za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, vidi se iz najnovijeg ispitivanja koje je za Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija provela agencija Ipsos Puls, a koje pokazuje kontinuiran porast potpore hrvatskome članstvu. Prema rezultatima koje je MVPEI objavio u četvrtak, u studenome bi 64 posto onih koji bi izašli na referendum glasalo za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, što je za 12 posto više nego u lipnju ove godine. Ispitivanje je pokazalo da bi na referendumu o pristupanju EU-u, kad bi se on uskoro održao, glasovalo 76 posto građana, što je porast u odnosu na prošla ispitivanja jer taj je broj od lipnja padao. Ako se u obzir uzmu svi ispitanici, i oni koji ne bi izašli na referendum, članstvo u EU-u u studenome podupire njih 52 posto, što je za deset posto više nego u lipnju otkad raste. Članstvu se protivi 35 posto ispitanika, a taj se broj od lipnja uporno smanjuje. U lipnju je bio 41 posto, u rujnu 38, a u listopadu 36.
ZAGREB - Hrvatska je 2004. godine bila spremnija za ulazak u EU od Rumunjske i Bugarske, izjavio je, po povjerljivim dokumentima koje je objavio WikiLeaks, bivši povjerenik za vanjske poslove Europske komisije Chris Patten. "Hrvatska je, rekao je Patten, vjerojatno mnogo pripremljenija za članstvo u EU-u od Bugarske i Rumunjske, koje će vjerojatno ranije ući u Uniju", stoji u dopisu američkog veleposlanstva u Bruxellesu, jednom od tisuća povjerljivih diplomatskih dokumenata State Departmenta koji je u noći sa srijede na četvrtak objavio WikiLeaks. Bivši europski dužnosnik Rumunjsku je pritom nazvao "divljom nacijom". Dopis je nastao krajem travnja 2004., dok Rumunjska i Bugarska još nisu bile članice EU-a. U Uniju su ušle 1. siječnja 2007. u posljednjem valu proširenja.
Patten je, po dopisu o razgovoru tijekom objeda, bio iznenađen izvješćem tadašnje glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, koja je Hrvatskoj dala prolaznu ocjenu za suradnju s Haaškim sudom "iako je Gotovina na slobodi u Hrvatskoj". "Patten je rekao da je i on iznenađen pismom Del Ponte, no pošto je sudac odsvirao kraj, ruke EU-a vezane su njezinom ocjenom", piše u dopisu.
BEOGRAD - Sreten Jocić, prvooptuženi u tročlanome beogradskom dijelu skupine optužene za ubojstvo suvlasnika "Nacionala" Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića u listopadu 2008., u četvrtak je, u nastavku suđenja, osporio vjerodostojnost izjava svjedoka Tomislava Marjanovića tvrdeći kako se iz njih vidi da mu se "pakira" krivnja. Marjanović, ispitan na Županijskome sudu u Zagrebu kao krunski svjedok u postupku hrvatskom dijelu skupine, svjedoči već treći dan na sudu u Beogradu, a tijekom svjedočenja je rekao da je Jocić za ubojstvo Pukanića, preko Slobodana Đurovića, nudio 1,5 milijuna eura, te je preostalu dvojicu optuženih Željka Milovanovića i Milenka Kuzmanovića također označio kao sudionike u zločinu. "Ako usporedite izjavu Marjanovića, danu u Hrvatskoj tijekom istrage, s kasnijom izjavom, također danom u Hrvatskoj, ali u nazočnosti suca iz Srbije, možete vidjeti da su to dvije različite izjave i jasno je da mi ovo netko pakira", rekao je Jocić sudskom vijeću.
ZAGREB - Haaški sud 8. prosinca objavljuje presudu nakon što je razmotrio zahtjev bivšeg zapovjednika u JNA Veselina Šljivančanina za revizijom pravomoćne presude kojom je osuđen na 17 godina zatvora zbog pomaganja u likvidaciji 194 hrvatska zarobljenika na Ovčari krajem studenoga 1991. godine. Šljivančanin je 2007. godine prvostupanjskom presudom bio osuđen na pet godina zatvora i odmah je pušten na slobodu jer je izdržao veći dio kazne, ali je u svibnju 2009. godine žalbeno vijeće haaškog suda usvojilo žalbu tužiteljstva i povećalo mu kaznu s pet na 17 godina zatvora zbog pomoganja u likvidaciji 194 hrvatska zarobljenika. Obrana Veselina Šljivančanina je u listopadu od žalbenog vijeća zatražila da revizija njegove pravomoćne presude ne rezultira kaznom većom od šest godina zatvora. Obrana bivšeg načelnika za sigurnost Operativne grupe jug JNA zatražila je, a žalbeno vijeće prihvatilo preispitivanje pravomoćne presude, na temelju iskaza svjedoka Miodraga Panića koji, po tvrdnjama obrane, Šljivančanina oslobađa optužbe za ubojstva 194 hrvatska ratna zarobljenika na Ovčari u studenom 1991. Veselin Šljivančanin jedan je od pripadnika tzv. "vukovarske trojke", među kojima su i zapovjednik Operativne grupe Jug JNA Mile Mrkšić, osuđen na 20 godina, dok je kapetan JNA Miroslav Radić oslobođen optužbi.
MOSTAR/BANJA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je u četvrtak u Banjoj Luci s hrvatskim veleposlanikom u BiH Tončijem Staničićem, koji je tom prigodom izrazio spremnost RH da dosadašnjim iskustvima pomogne Bosni i Hercegovini u procesu euroatlantskih integracija. Prema priopćenju iz ureda predsjednika RS-a, Dodik i Staničić su tijekom razgovora istaknuli potrebu jačanja suradnje Hrvatske i RS-a, osobito u gospodarstvu. Predsjednik RS-a je izvijestio hrvatskog veleposlanika u BiH i o uspostavi vlasti u Republici Srpskoj te stajalištima predstavnika ovoga entiteta oko uspostave vlasti na državnoj razini.
STOCKHOLM - Osnivač WikiLeaksa Julian Assange usprotivit će se izručenju Švedskoj bude li uhićen, izjavio je u četvrtak njegov švedski odvjetnik Bjoern Hurtig. "S britanskim kolegom Markom Stephensom i međunarodnim stručnjacima usprotivit ćemo se nalogu za izručenjem" bude li Julian Assange uhićen, kazao je Hurtig. Odvjetnik je odbio reći gdje se trenutačno nalazi njegov klijent, koji je zadnji put viđen u Engleskoj, a protiv kojeg je Švedska 18. studenoga izdala uhidbeni nalog na temelju kojeg je Interpol izdao crvenu tjeralicu. No njegovo je uhićenje bilo nemoguće zbog formalne pogreške u tekstu toga uhidbenog naloga, objavio je u četvrtak britanski Times. Švedska je priznala "proceduralnu pogrešku", a švedska policija nakon toga priopćila je da se sastavlja novi nalog. Švedska tužiteljica Marianne Ny priprema novi uhidbeni nalog u kojemu se navode maksimalne kazne predviđene za sve optužbe kojima se tereti Assangea, a ne samo za slučaj silovanja. Britanski dnevnik Times u četvrtak je objavio, citirajući policijski izvor, da je britanska policija znala gdje se skriva Assange (kako se čini na jugoistoku Engleske) ali nije mogla intervenirati zbog pogrešaka u švedskom nalogu. WikiLeaks je u četvrtak nastavio objavljivati američku diplomatsku prepisku.
CANCUN - 2010. je na dobrom putu da bude jedna od triju najtoplijih godina dosad, priopćila je u četvrtak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), u prigodi UN-ove konferencije o klimi koja se održava u Cancunu, u Meksiku. "Gotovo je sigurno da će 2010. biti među trima najtoplijim godinama otkako su 1850. počela mjerenja", rekao je WMO u priopćenju. Usto, "2001.-2010. će biti najtoplije desetljeće u povijesti", rekao je Michel Jarraud, glavni tajnik WMO-a, na tiskovnoj konferenciji. Temperature na površini Zemlje bile su "iznad prosjeka u većini područja u svijetu", dodaje WMO, ali su na određenim mjestima zabilježene "neobično visoke temperature". U dijelovima Kanade i Grenlanda prosječna godišnja temperatura je za 3 stupnja i više premašila prosjek. Na sjeveru Afrike i u južnoj Aziji sve do zapadne polovice Kine, živa u termometrima se gotovo posvuda za 1 do 3 stupnja popela iznad prosjeka. Michel Jarraud je kazao da se nada kako će njegovo izvješće - koje obuhvaća podatke iz četiriju znanstvenih središta - pomoći svjetskim čelnicima u Cancunu da do 10. prosinca donesu odluke. "Na temelju tih činjenica koje su znanstveno utemeljene, možemo reći gdje smo danas", kazao je. "Naravno, ne učinimo li ništa, ta će krivulja nastaviti rasti", dodao je. Samo su 1998. i 2005. bile nešto toplije otkako se provode mjerenja.
SOFIJA - Rekordna temperatura za prosinac od 21,3 stupnja izmjerena je u četvrtak u Sofiji pa Bugarska uživa u proljeću, dok je život u većini europskih zemalja poremećen hladnoćom i snijegom. "Rekord za mjesec prosinac od početka mjerenja prije 100 godina u Sofiji postavljen je u četvrtak na 21,3 stupnja, što je više od stupnja iznad rekorda za glavni grad zabilježen 13. prosinca 1957.", izjavio je Krassimir Stoev iz Bugarskog meteorološkog instituta. Rekordne temperature za prosinac unazad stoljeća izmjerene su u još osam gradova u središnjem i južnom dijelu Bugarske među kojima Aitosu gdje je živa dosegla 23 stupnjeva u četvrtak, istaknuo je on. Bugarska ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama. Temperature iznad ništice uobičajene su za početak prosinca. No, ove godine mjesec studeni je neobično topao, temperature su dosegle 27 stupnjeva u Plovdivu, prema Meteorološkom institutu. Blago vrijeme trebalo bi se održati i sljedećih dana: temperature od 22 do 23 stupnja očekuju se u petak na jugoistoku zemlje.
LJUBLJANA - Bivšem direktoru slovenskog trgovačkog lanca "Merkur" Binetu Kordežu, koji je osumnjičen za malverzacije i financijsko iscrpljivanje tvrtke u procesu njegove menadžerske privatizacije, određen je 48-satni pritvor nakon višesatnog ispitivanja na policiji u Ljubljani, izjavila je u četvrtak novinarima njegova odvjetnica. Kordežu je 2007. godine dodijeljena najprestižnija poduzetnička nagrada "menadžera godine", upravo kada je počeo "menadžerski otkup" tvrtke zajedno s nekoliko svojih najbližih suradnika. O takvim modelima privatizacije sada se u Sloveniji vode intenzivne istrage nakon afera s vlasnicima posrnulih holdinga, koje su vodili direktori poput Boška Šrota i Igora Bavčara, koji su visokim kreditima otkupljivali dionice tvrtki čije su uprave kontrolirali, opterećujući ih visokim bankarskim kreditima koje nisu mogli servisirati nakon početka financijske krize. Policija, koja je nad njim vodila tajnu istragu više mjeseci, Kordeža sumnjiči za zloporabu ovlasti i pranje novca, a dokažu li mu se djela koja mu se stavljaju na teret mogao bi dobiti i kaznu zatvora do osam godina. "Merkur" je došao u krizu i nelikvidnost zbog pada potražnje tehničke robe i krize u građevinarstvu, a pokušava ga spasiti i država, potičući dogovor prisilne uprave i banaka o reprogramu, jer bi njegov stečaj naštetio velikom broju slovenskih poduzeća i dobavljača.
TEHERAN - Iran je u sklopu istrage o napadima na iranske nuklearne znanstvenike uhitio nekoliko osoba koje rade za izraelsku, američku i britansku obavještajnu službu, rekao je u četvrtak ministar informiranja Hejdar Moslehi. "Tri agencije za špijuniranje - Mossadova, CIA-ina i MI6 imale su ulogu u tim napadima, a uhićenjem tih ljudi pronaći ćemo indicije za druga uhićenja", rekao je ministar, a prenosi državna televizija na internetskoj stranici. Hejdar Moslehi nije rekao koliko je osoba uhićeno ni za što ih se točno tereti. Rekao je samo da su one dio "velike skupine" koja je sudjelovala u napadima i planirala izvesti "akcije širih razmjera". U ponedjeljak su dvojica fizičara koji imaju važnu ulogu u kontroverznom iranskom nuklearnom programu bili žrtve dvaju bombaških napada. Madžid Šahrijari ubijen je u eksploziji bombe podmetnute pod njegov automobil, a Ferejdun Abasi Davani ranjen je u sličnom napadu. Iran je najavio da će pojačati mjere sigurnosti za svoje nuklearne stručnjake nakon tih dvaju atentata za koje Teheran optužuje Mossad i CIA-u.
PORT-AU-PRINCE - Pobješnjela gomila ubila je najmanje 15 ljudi u okrugu Grand'Anse na jugozapadu Haitija zbog povezanosti s epidemijom kolere od koje je dosad umrlo više od 1800 ljudi, priopćila je policija. "Petnaestak osoba optuženih da su u dotad nezahvaćenu regiju donijele koleru ubijeno je mačetama i zatučeno kamenjem, a potom su im tijela spaljena na ulici", rekao je neimenovani inspektor haićanske policije. Najmanje tri osobe ubijene su u gradu Jeremieu, a još nekolicina u okolnim selima, po riječima mjesnih novinara. Šest osoba navodno je ubijeno u okolici Chambellana te pet u Mafraneu i Dame-Marie. "Te su osobe optužene za vradžbine povezane s kolerom. Gomila ih je optužila da su posvuda ostavljali tvar koja širi bolest u regiju", rekao je sudski pomoćnik Kesner Numa. "Jako je teško išta doznati, jer narod odbija ikakvu suradnju zbog dubokog vjerovanja da vještice i vješci ubijaju ljude pomoću kolere", dodao je.
KUVAJT - Sudionici donatorske konferencije u Kuvajtu obećali su u četvrtak ukupno 3,55 milijardi dolara za pomoć razvoju istočnog Sudana, regije koju je međunarodna zajednica zapostavila u toj velikoj afričkoj zemlji razdiranoj sukobima. Ukupno je za razvoj istočnog Sudana obećano 3,55 milijardi dolara, izjavio je Mustafa Osman Ismail, savjetnik sudanskog predsjednika Omara el-Bešira.
Nije objasnio uključuje li ta svota i 1,6 milijardi dolara koliko je obećala središnja sudanska vlada. Istočni Sudan, gdje polovica stanovništva živi s manje od dva dolara na dan, zapostavljen je jer se međunarodna pomoć slijevala u Darfur, regiju zahvaćenu građanskim ratom i na jug Sudana koji će uskoro proglasiti neovisnost. U istočnom Sudanu veličine Italije i s pet milijuna stanovnika, od 1994. do 2006. vodio se građanski rat između pobunjenog Istočnog fronta i središnje vlasti u Kartumu. Rat je završen mirovnim sporazumom i obećanjem osnutka fonda za razvoj od 600 milijuna doalra. No tek će skorašnji dolazak ministra vanjskih poslova Kuvajta koji će potpisati u Sudanu razvojni projekt od 80 milijuna dolara značiti prvu konkretniju pomoć.
HAIFA - Četrdesetak osoba poginulo je u spektakularnom šumskom požaru koji u četvrtak popodne bijesni blizu luke Haifa, na sjeveru Izraela, piše u priopćenju izraelske hitne službe. "Veliki broj spasilaca brine se o ozlijeđenima na različitim mjestima. Čini se da ima približno deset mrtvih", izjavio je Zachi Heller, glasnogovornik Magen David Adoma, izraelske inačice Crvenog križa. Prema državnom radiju, autobus koji je prevozio 50 zatvorenika prevrnuo se te zapalio. Na radiju se dodaje da je vatra zahvatila stotine hektara te da su neki dijelovi Sveučilišta u Haifi evakuirani, kao i jedan kibuc, hotel i pritvor Damon gdje su zatočeni Palestinci iz sigurnosnih razloga ili uhićeni u Izraelu bez papira.