ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u srijedu Rainera Bruederlea, njemačkog ministra gospodarstva i tehnologije, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Izraženo je obostrano zadovoljstvo intenzivnim i svestranim gospodarskim vezama Njemačke i Hrvatske, kao i želja za daljnjim unapređenjem suradnje, posebice kroz ulaganja u području proizvodnje za izvoz, navodi se u priopćenju. Sugovornici su iznijeli svoje poglede o tijeku oporavka europske i globalne ekonomije. Predsjednik Josipović upoznao je gosta s tijekom reforma koje Hrvatska poduzima u svrhu jačanja gospodarstva i poboljšanja investicijske klime, a koje se odnose na pitanja javnih natječaja, subvencija, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u srijedu je u Zagrebu razgovarao s potpredsjednicom njemačkog Bundestaga Gerdom Hasselfeldt, a teme razgovora bile su pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u članstvo EU-a, pojačavanje međuparlamentarne suradnje te Međunarodna parlamentarna stipendija njemačkog parlamenta za hrvatske studente, priopćeno je iz ureda predsjednika Sabora. Predsjednik Sabora izvijestio je potpredsjednicu njemačkog Bundestaga da je Sabor u protekle dvije i pol godine donio više od 260 zakona u procesu prilagodbe europskom zakonodavstvu, uključujući izmjene hrvatskog Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te da su zakonodavne aktivnosti u okviru pristupnih pregovora pri kraju. Njemačka konstruktivno prati napore koje je Republika Hrvatska poduzela od svog osamostaljenja do danas, uključujući dugotrajan proces pristupnih pregovora koji bi uskoro trebali rezultirati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kazala je Hasselfeldt. Ulaskom zemlje u Europsku uniju, međutim, nisu riješeni svi njezini problemi, no prednost je članstva da se oni unutar EU-a mogu rješavati bolje nego na nacionalnoj razini, naglasila je Hasselfeldt tijekom razgovora s predsjednikom Sabora.
OSIJEK - Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Wilfried Martens izjavio je u srijedu u Osijeku kako vjeruje da će Hrvatska pozitivno završiti pristupne pregovore prije kraja mađarskoga predsjedanja Europskom unijom, odnosno prije kraja lipnja 2011. godine. Martens, koji je u Osijeku sudjelovao na jednodnevnoj međunarodnoj konferenciji "Hrvatska u EU" izjavio je novinarima kako se Hrvatska nalazi u razdoblju donošenja ključnih odluka te kako EPP ima veliki utjecaj u EU-u, budući da iz redova ove političke skupine dolaze predsjednik Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo poduprli premijerku Jadranku Kosor i njezinu vladu, u naporima da pozitivno završe pristupne pregovore, i vjerujem da će premijerka Kosor biti prvi čelnik hrvatske vlade koji će sjediti u Europskom vijeću, poručio je Martens. Premijerka Kosor kazala je novinarima kako je Martensova poruka "nova snažna potpora HDZ-u, vladajućoj koaliciji i njoj osobno, u nastavku provedbi svih, vrlo zahtjevnih reformi, kako bi završili pregovore i postali 28. članica EU". Ocijenila je kako su u posljednjem izvješću Europske komisije prepoznati napori i rad hrvatske vlade, jer, kako kaže, izvješće govori "o apsolutnom napretku u svim poglavljima".
OSIJEK - Hrvati bi na referendumu o pristupanju EU-u trebali zaokružiti "za" jer će Hrvatska ravnopravno suodlučivati o zajedničkoj sudbini, bit će dijelom tržišta od pola milijarde ljudi i bit će joj dostupni strukturni i kohezijski fondovi, izjavio je u srijedu u Osijeku šef delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren. "Tim ćemo argumentima uvjeriti građane da je ulazak u EU izvrsna šansa", rekao je Vandoren u Osijeku na konferenciji "Hrvatska u EU" u panelu "Hrvatska u EU – za i protiv". Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak smatra da je Unija prilika za bolji život za svakoga. "Postoje politički, gospodarski, kulturološki i geostrateški razlozi", rekao je Drobnjak ističući da je za korištenje Unijinih fondova ključna regionalna i lokalna samouprava. Konferencija "Hrvatska u EU", koju organiziraju Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i Centar za europske studije iz Bruxellesa završava panel-raspravom "Mladi u EU".
ZAGREB - Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković uručio je u srijedu stipendije polaznicima tečaja hrvatskog jezika namijenjenog pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu. Uručeni su ugovori za 50 polaznika koji pohađaju zimski semestar tečaja hrvatskog jezika Croaticum. Njihova želja za učenjem hrvatskog jezika i ljubav prema Hrvatskoj čvrst su temelj za ubrzanu izgradnju modernog društva kakvu težimo, rekao je Plenković. Za učenje hrvatskoga jezika u akademskoj godini 2010./2011. odobrene su 133 naknade za 86 polaznika. U posljednje četiri godine Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ukupno je odobrilo 509 naknada za učenje hrvatskog jezika. U najnovijoj generaciji najviše je polaznika iz Latinske Amerike, 22 iz Argentine, desetero iz Čilea, devetero iz Venezuele, te sedmero iz Kolumbije.
RIM - Papa Benedikt XVI. u srijedu je na tjednoj općoj audijenciji u Vatikanu pozvao pakistanske pravosudne vlasti da poštede život kršćanke kojoj prijeti vješanje zbog navodnog vrijeđanja proroka Muhameda. Papa je rekao da osjeća bliskost s Asiom Bibi i njezinom obitelji te "moli da ona bude što prije oslobođena". Također je pozvao međunarodnu zajednicu da razmotri "teško stanje kršćana u Pakistanu, gdje su često žrtve nasilja i diskriminacije". Asiu Bibi (45), majku petero djece, sud u središnjoj pakistanskoj pokrajini Pandžabu osudio je na smrt jer je navodno u svađi sa skupinom muslimanskih žena uvrijedila proroka Muhameda. Bibi odbacuje krivnju, a bude li obješena, bit će prva žena nad kojom je izvršena smrtna kazna prema prijepornom zakonu o svetogrđu.
MOSKVA - Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev zatražit će u četvrtak na sastanku s iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom da Iran nastavi pregovore s velikim silama o svom nuklearnom programu, kazao je u srijedu visoki dužnosnik ruske vlade. Medvedev je, kako je dodao, također spreman saslušati i iransku stranu kada se s Ahmadinedžadom sretne na summitu država Kaspijskog jezera u Azerbajdžanu. Analitičari ocjenjuju da Moskva želi ponovno zadobiti povjerenje Teherana i poboljšati svoj status pregovarača pošto je Iran ljutito reagirao na ponašanje Rusije posljednjih mjeseci. Rusija se, naime, približila američkom stajalištu o iranskom nuklearnom programu, podupirući pooštrene sankcije UN-a u lipnju i otkazujući prodaju zračnih projektila.
RIM - Popularnost talijanskog premijera Silvija Berlusconija ponovno je pala, prema anketi objavljenoj u srijedu dok parlament priprema idući mjesec glasovanje o povjerenju što bi moglo izazvati prijevremene izbore. Premijerova popularnost pala je na 35 posto, a to je dva posto manje nego prije mjesec dana i 10 posto manje u odnosu na studeni 2009., prema anketi IPR, čije rezultate donosi dnevnik La Repubblica. Postotak odobravanja najniži je otkako je 74-godišnji medijski tajkun pobijedio na izborima 2008. Berlusconija očekuje glasovanje o povjerenju u oba doma parlamenta 14. prosinca, a ne dobije li povjerenje morat će podnijeti ostavku.
ATENA - Tisuće ljudi su u srijedu u povorci prošle ulicama Atene, prosvjedujući protiv mjera štednje vlade, na dan obljetnice studentske pobune iz 1973. koju je tadašnji vojni režim ugušio u krvi. Kako navodi policija, dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom studenata, radnika i članova ljevičarskih stranaka, sudjelovalo je u toj hodnji kojoj su se pridružili umirovljenici, pa čak i djeca u pratnji roditelja. Kao i svake godine, prosvjednici su prošli put dug oko 3 km, u spomen studentske pobune. No ove godine su prosvjedovali i protiv mjera štednje koje je donijela vlada kako bi se sučelila s krizom što potresa zemlju. Studentska pobuna iz 1973. je za mnoge Grke važan datum, jer se smatra uvodom u ponovnu uspostavu demokracije u Grčkoj. U gušenju pobune život su izgubile 44 osobe.
ANTANANARIVO - Vojni vrh na Madagaskaru sazvao je hitan sastanak u srijedu pošto je dvadesetak časnika predvođenih generalom objavilo da raspuštaju sve ustanove vlade predsjednika Andryja Rajoeline te da vojni odbor preuzima zemlju, no naredba nije provedena, javile su agencije iz Antananariva gdje su se poslije podne s policijom sukobile pristaše pobunjenika. "Raspuštene su sve postojeće vladine ustanove i Vojni odbor upravljat će zemljom", rekao je na konferenciji za novinare general Noel Rakotonandrasana, trenutačno neraspoređen. Njegove odluke nisu provedene, javio je dopisnik AFP. Agenciji Reuters je general vojne policije rekao da će vojni vrh na sastanku odlučiti kako odgovoriti."Ako je to pobuna, moramo intervenirati. Ne možemo pregovarati s pobunjenicima", rekao je general Andrianazary. Pokušaj preuzimanja vlasti nastupio je istoga dana kada se na Madagaskaru održavao referendum o ustavu, što je prvi korak prema izlasku zemlje iz dugotrajne političke krize. Referendum je prvi izborni ispit za predsjednika Andryja Rajoelinu.