ZAGREB - Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo, izjavila je danas premijerka Jadranka Kosor u Saboru pozivajući zastupnike da podrže vladin prijedlog državnog proračuna za 2011., a time i vladine napore na gospodarskom oporavku Hrvatske i izlasku iz krize. Naglasila je da je iz proračuna razvidna politika njezine vlade za 2011., koju će obilježiti daljnje smanjenje udjela proračunskih izdataka u ukupnom BDP-u, odnosno zadržavanje tih izdataka na istoj, pa i manjoj razini u odnosu na ovu godinu. Proračun, dodala je, obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva, te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina. Najavila je i daljnje rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, te ponovila kako u idućoj godini neće biti smanjivanja plaća i mirovina. Premijerka Kosor naglasila je da je razina proračunskog deficita (4,3 posto) niža od prosjeka EU, da je ukupna razina hrvatskog javnog duga u prosjeku novih članica Unije i "predstavlja osnovicu za održive javne financije i nesmetan pristup međunarodnom tržištu kapitala". Ponovila je stav vlade kako Hrvatska ne treba zvati MMF. Svoju kuću hoćemo i možemo urediti sami, za to imamo snage, znanja i odlučnosti, rekla je Kosor.
ZAGREB - HŽ-Infrastruktura potpisala je danas dva ugovora vezana uz projekt "Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru" - ugovor o izvedbi radova potpisan je s konzorcijem koji čine tvrtka Siemens Austrija i zagrebačka tvrtka Elektrokem, a ugovor o nadzoru nad radovima sa španjolskom tvrtkom Tecnica y proyests. Ukupna vrijednost ugovora je 12,6 milijuna eura od čega je 85 posto nepovratnih sredstava EU-a, a 15 posto su sredstva iz hrvatskog državnog proračuna. Riječ je o ugovorima o izvedbi i nadzoru nad radovima u sklopu projekta osiguranja zagrebačkog Glavnoga kolodvora. Predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture Branimir Jerneić je istaknuo kako će radovi početi u prvoj polovici 2011., a trebali bi biti završeni krajem 2012. Podsjetio je kako su signalno-sigurnosni uređaji na Zagreb Glavnom kolodvoru izrađeni između 1936. i 1940., kako su tehnički i tehnološki zastarjeli zbog čega je i nužna njihova zamjena. Novi uređaj omogućit će bolju protočnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvorištu, smanjit će se vrijeme putovanja putničkih vlakova.
ZAGREB - Predstavnici Sindikata hrvatskih željezničara (SHŽ), u povodu današnjeg potpisivanja ugovora vezanih uz projekt Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, izraziti su protivljenje da se projekti koje uz Europsku uniju sufinanciraju i hrvatski građani povjeravanju stancima, dok se istodobno tvrtke u vlasništvu HŽ Infrastrukture zbog nedostatka posla nalaze pred stečajem. Predsjednik SHŽ-a Ivan Forgač na konferenciji za novinare uoči potpisivanja ugovora kazao je kako je posao dobio Siemens, a tvrtkama u vlasništvu HŽ Infrastrukture administrativnim je putem zabranjeno da se natječu pa čak i da budu podizvođači. Na taj način tvrtka iz EU izvući će novac koji daje EU, ali i novac koji daju hrvatski porezni obveznici, kazao je. Istovremeno se tvrtke u vlasništvu HŽ Infrastrukture, kao investitora, zbog nedostatka posla nalaze pred stečajem, a oprema vrijedna stotine milijuna kuna leži i propada.
ZAGREB - Do kraja ove godine očekuje se formiranje pet novih fondova rizičnog kapitala što će dovesti do povećanja trenutno raspoloživog iznosa venture capital ulaganja u Hrvatskoj za deset puta ili za dodatnih 170 do 200 milijuna eura, izvijestili su danas iz Hrvatske private equity i venture capital asocijacije (HVCA). Trenutno su u postupku osnivanja Nexus FGS, Quaestus Private Equity II, Alternative Private Equity FGS, Prosperus FGS i Honestas Private Equity FGS, navodi se u priopćenju. Osnivanje novih fondova vezano je i za Vladinu inicijativu fondova za gospodarsku suradnju (FGS), a prema kojoj će Vlada u na svaku kunu privatnih ulagača u fondovima za gospodarsku suradnju osigurati isti iznos. Uz pomoć FGS hrvatski će poduzetnici od početka sljedeće godine imati pristup znatno većim iznosima kapitala putem venture capital fondova. Osnovni način djelovanja je osigurati svježi kapital i likvidnost te potaknuti privatne ulagače i banke na ponovno ulaganje u gospodarstvo, a veliku ulogu u razvoju hrvatskih venture capital fondova imaju hrvatska društva za upravljanje te institucionalni ulagači, ističu iz HVCA.
OSIJEK - Izrada projektne dokumentacije za program navodnjavanja Karašica vrijedan je 12 milijuna kuna, a ukupna vrijednost investicije u taj sustav navodnjavanja je 650 milijuna kuna, istaknuto je danas na potpisivanju sporazuma o sufinanciranju izrade projekte dokumentacije. Kada se taj projekt završi navodnjavanjem će biti obuhvaćeno 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na slivnom području rijeke Karašice, istaknuto je na potpisivanju sporazuma. Sporazum o sufinanciranju izrade projekte dokumentacije potpisali su osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Zdravko Krmek te direktor Hrvatskih voda Osijek Zoran Đuroković. Potpisnici ističu kako je sporazum kao i cijeli projekt rezultat dobre suradnje Županije s resornim ministarstvom i Hrvatskim vodama, a u financiranju će Osječko-baranjska županija sudjelovati s 20 posto, dok se na ostala dva sudionika odnosi 80 posto.
Zagreb - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobexa danas je pala za 1,67 posto na 1.813,05 bodova, što je njegova najniža razina od sredine srpnja, a specijalizirani indeks Crobex10 izgubio je na vrijednosti 1,56 posto i iznosi 966,56 bodova. Ukupni je današnji promet Burze iznosio 46,8 milijuna kuna od čega se na redovni promet odnosi 18,2 milijuna kuna, a svega su tri dionice imale promete veće od milijun kuna. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 4,9 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,26 posto na 273,22 kune. Slijedi dionica Dalekovoda sa 1,1 milijun kuna prometa, uz pad cijene za 3,60 posto na 221,73 kune. Milijunski promet danas je ostvarila još samo dionica Atlantic Grupe, čija je cijena pala 0,97 posto na 812 kuna, a promet tom dionicom iznosio je 1,06 milijuna kuna. Dionici Instituta IGH cijena je pala za 8,43 posto na 1.108 kuna, a imala je 818,8 tisuća kuna prometa. Pad cijene za 11,69 posto zabilježila je dionica Ingre, na 14,50 kuna, uz promet od 741 tisuću kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda ponovno blago porasle, pri čemu je dio potražnje ostao nepodmiren zbog neslaganja sudionika oko uvjeta kreditiranja. Danas je prijavljeno 226,4 milijuna kuna potražnje, što je 5,4 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je uvećana 8,6 posto, na 146,4 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 32,4 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,54 posto, što je 0,08 postotnih bodova manje nego jučer. Plasirano je i 14 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana, pri čemu je prosječna kamatna stopa iznosila 0,7 posto. Na Tržištu novca ukupni je promet danas iznosio 46,4 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,9 na 0,59 posto.