ZAGREB - Hrvatska narodna banka uvela je danas posebnu upravu u Obrtničku štednu banku d.d. Zagreb kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje njena poslovanja te zaštitili interesi štediša i drugih vjerovnika ove štedne banke, priopćeno je iz HNB-a. Za predsjednika posebne uprave imenovan je Anri Jurčec iz Hrvatske narodne banke, a za člana uprave Dean Balint iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Obrtnička štedna banka imala je krajem rujna ove godine, s aktivom od 123,9 milijuna kuna, udio od 0,03 posto u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava. Jamstveni kapital banke iznosio je 6 milijuna kuna (propisani zakonski minimum je 8 milijuna kuna), a gubitak iz poslovanja 3,7 milijuna kuna. Posebna uprava imenovana je nakon što je Obrtnička štedna banka propustila provesti niz mjera koje joj je u cilju stabilizacije poslovanja naložio HNB. Posebna uprava Obrtničke štedne banke djelovat će u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i nastojati pronaći rješenje za poboljšanje financijske stabilnosti i dostizanje minimalne zakonom propisane stope adekvatnosti jamstvenog kapitala.
ZAGREB - Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) traži povećanje zaštitne cijene mlijeka na tri kune po litri sa sadašnjih 2,4 kune po litri. Cijenu mlijeka treba mijenjati, to jest prilagodit uvjetima proizvodnje mlijeka, ističu iz te udruge napominjući kako je cijena stočne hrane povećana za više od 100 posto. Današnjom situacijom u proizvodnji mlijeka nismo došli pred zid nego pred provaliju gdje Hrvatska nepovratno gubi proizvođače koji su povećavali proizvodnju mlijeka. Od 30.000 proizvođača prije tri godine danas ih je 17.000, a proizvodnja mlijeka za prvih devet mjeseci pala za više od 50 milijuna litara, navode iz te udruge. Proizvođači mlijeka ističu da je u zemljama okruženja cijena mlijeka porasla za 20-30 posto u proteklih godinu dana, a zadnjih devet mjeseci cijena mlijeka u Hrvatskoj nije se mijenjala. Istodobno je cijena mlijeka u trgovinama povećana od 80 lipa do jedne kune. Upozoravajući da je proizvodnja mlijeka zapala u duboku krizu iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka najavljuju da će poduzeti mjere u cilju zaštite mlječnog gospodarstva.
ZAGREB - Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta obećao je danas željezničarima koji su došli prosvjedovati pred njegovo ministarstvo da će se hitno riješiti njihovi zahtjevi za nabavom zaštitne odjeće i obuće i rješavanjem problema grijanja u zimskom razdoblju. Petstotinjak članova pet sindikata HŽ-a prosvjedovalo je danas pred Upravom HŽ-a i resornim Ministarstvom tvrdeći da Uprave HŽ Infrastrukture i HŽ Carga ne poštuju Zakon o zaštiti na radu i štede na zaštitnoj i službenoj odjeći i obući. Time su, tvrde sindikalci, preko leđa radnika u dvije godine uštedjeli 50 milijuna kuna. Kalmeta je podržao zahtjeve da se radnicima hitno nabavi zaštitna odjeća i obuća i osigura grijanje u službenim i radnim prostorima, te je obećao da će se sutra sastati s Upravama HŽ Infrastrukture i HŽ Carga i tražiti od njih da svaki dan razgovaraju sa sindikalcima dok se to ne riješi. Sindikati su zadovoljni Kalmetinim obećanjem te će, ako se dogovoreno ispuni, odustati od novih prosvjeda. Uprave HŽ Holdinga, HŽ Infrastrukture i HŽ Carga priopćile su pak kako je "u postupku nabava odjeće i obuće koja dijelu radnika nije u potpunosti osigurana u rokovima propisanim Pravilnikom o službenoj odjeći i osobnim zaštitnim sredstvima, tako da će obveze HŽ Infrastrukture i HŽ Carga biti ispunjene bez obzira na prosvjede".
ZAGREB - Hrvatska prati europske trendove u broju izdanih certifikata kvalitete, istaknuto je na današnjem skupu "Kvaliteta - čimbenik uspjeha" u organizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK). Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je izdano 2.567 certifikata kvalitete ISO 9001, što je 11 posto više u usporedbi s prethodnom godinom, dok je rast u Europi iznosio 10 posto, a u svijetu 8 posto, rekao je predsjednik HDK-a Božidar Ljubić. Izdano je i 469 certifikata ISO 14000 koji potvrđuju da poduzeća poštuju ekološke standarde, što je 37 posto više nego 2008. godine, dok je u Europi porast iznosio 14 posto. Domaća poduzeća bila su aktivna i u certifikaciji sigurnosti prehrambenih proizvoda pa je tako izdan 91 certifikat ISO 22000 koji jamči zdravstvenu ispravnost i visoku kvalitetu prehrambenih proizvoda. Na skupu je istaknuto da bi kvaliteta morala biti strateško gospodarsko opredjeljenje Hrvatske budući da je domaća ekonomija mala u usporedbi s velikim europskim i svjetskim gospodarstvima pa im teško može konkurirati velikim serijama.
ZAGREB - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) kaznila je članove uprave Hrvatskog telekom s ukupno 76.770 kuna nakon što ta tvrtka nije postupila po rješenju HAKOM-a iz kolovoza ove godine kojim se HT-u zabranjuje pružanje usluga po cijenama koje odstupaju od onih koje je odobrio HAKOM. Uz izrečenu upravnu mjeru HAKOM je Hrvatskom telekomu ujedno naložio da u roku od osam dana postupi prema rješenju od 26. kolovoza ove godine. U obrazloženju HAKOM-a kaže se da je HT nudio, ugovarao i pružao javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži po cijenama nižim od onih odobrenih od strane HAKOM-a i njegovih prednika i jer je na odobrene cijene davao popuste suprotno načelu nediskriminacije. Utvrđeno je da je HT prekršio regulatornu obvezu iz članka. 63. Zakona o telekomunikacijama, jer je nudio, ugovarao i pružao javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži velikim korisnicima po cijenama nižim od onih odobrenih od strane HAKOM-a i uz primjenu diskriminirajućih i netransparentnih popusta, čime je onemogućio pravednu tržišnu utakmicu definiranu Zakonom o telekomunikacijama.
ZAGREB - Samo od početka 2010. do kraja kolovoza švicarski franak ojačao je prema kuni za 13,3 posto, što je značilo izravno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom građani budući se gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite. Po podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom ove godine iznosio je 13,5 posto ili 34 milijarde kuna, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu. Na kraju kolovoza ove godine gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosila se na kredite indeksirane uz švicarski franak. Prema vrstama kredita njihov udio najveći je kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto). Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto, podaci su iz Tromjesečnog izvješća HNB-a. Rizik kojemu su se izložili dužnici koji su svoje kreditne obveze vezali uz vrijednost švicarskog franka, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosio se u prvom redu na kretanje tečaja te valute. Monetarna politika koju provodi HNB temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, dok je vrijednost kune prema švicarskom franku određena odnosom franka i eura na svjetskom tržištu i na nju HNB nema utjecaja. Iz središnje banke podsjećaju kako su zbog toga u nekoliko navrata javnost nastojali upozoriti na rizik preuzimanja takvih obveza.
ZAGREB - Uz i nadalje skromno trgovanje danas su na Zagrebačkoj burzi indeksi u blagom minusu, ponajviše zbog pada cijena dionica u građevinskom sektoru, a najveća gubitnica je dionica Ingre. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,38 posto, na 1.867 bodova, a Crobex10 0,6 posto, na 995 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 6,7 milijuna kuna, što je oko 3,7 milijuna više nego jučer u to doba. Jedina s milijunskim prometom do 12,00 sati bila je dionica HT-a, kojom je ostvareno 2,4 milijuna kuna. Cijena joj je u blagom plusu, za 0,22 posto, na 269,5 kuna. Slijedi dionica Ingre, sa 900.000 kuna prometa. Ta dionica u negativnoj blokadi, zbog potonuća cijene za 10,4 posto, na 18,9 kuna, što je njezina povijesno najniža razina. Pad njezine cijene uslijedio je nakon odluke Nadzornog odbora da odobri plan o promjeni temeljnog kapitala te kompanije. Kako detaljnijih informacija nema, špekulira se da bi na skorašnjoj Glavnoj skupštini trebalo biti provedeno restrukturiranje dugova Ingre i to putem njihove zamjene za dionice.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,02 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,345243 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak, ojačavši 0,63 posto, na 5,491770 kuna, a porasla je i vrijednost britanske funte, za 0,17 posto, na 8,520175 kuna po srednjem tečaju. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,05 posto, pa njegov srednji tečaj iznosi 5,271832 kune.