ERDUT - Predsjednica vlade Jadranka Kosor danas je u Erdutu odbacila nagađanja da su se pri donošenju državnoga proračuna za iduću godinu pojavile teškoće među koalicijskim partnerima te najavila da će prijedlog proračuna, idući tjedan, biti prihvaćen na vladinoj sjednici, a nakon toga upućen u Hrvatski sabor. Nakon današnje svečanosti obilježavanja 15. obljetnice potpisivanja Erdutskoga sporazuma Kosor je, na novinarski upit jesu li se među koalicijskim partnerima pojavili problemi, odgovorila niječno, ustvrdivši kako se nisu pojavili nikakvi problemi te kako su glavne naznake proračuna za 2011. dogovorene. "Proračun je dogovoren u zadanim okvirima jer je Hrvatski sabor prihvatio vladinu odluku da se rashodi u 2011. ne povećavaju i u tako zamrznute rashode morat ćemo uklopiti brojne obveze koje dolaze", kazala je Kosor, dodavši kako se, uz ostalo, radi o povećanu iznosu za kamate, sredstva za provedbu referenduma za ulazak u EU te parlamentarne izbore i popis stanovništva. Dodala je kako se obavljaju završne pripreme za donošenje prijedloga proračuna, koji će idući tjedan biti prihvaćen na vladinoj sjednici, a nakon toga upućen u Hrvatski sabor te kako vjeruje da će proračun za iduću godinu biti donesen za 15-ak dana.
ZAGREB - Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić ocijenio je da Hrvatskoj nedostaju kompetentnost, vizija i vodstvo u bolju gospodarsku budućnost, jer reforme traže provedbu nepopularnih mjera i odluka, a za to nema dovoljno hrabrosti, priopćio je danas NVK. "Pokušavamo biti optimistični, no dosadašnja praksa i rezultati rada onih koji bi promjene u Hrvatskoj trebali inicirati i provesti, obeshrabruju", rekao je Mudrinić na sjednici NVK-a posvećenoj problemu poticanja gospodarskog rasta. Po podacima Svjetske banke, u europskim je zemljama vidljiv gospodarski oporavak nakon recesije, tako da će se prosječna stopa rasta u 2011. kretati između 2 i 4 posto, rekla je viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster. Statistika daje naslutiti da se i Hrvatska odljepljuje od dna, međutim, ti su pozitivni trendovi još uvijek promjenjivi i stoje na krhkim nogama. Idućih par godina, do pridruživanja EU-u, Hrvatska treba uložiti napore da poveća konkurentnost kako bi što spremnija ušla na EU tržište, rekao je direktor Svjetske banke za Središnju Europu i Baltik Peter Harrold. Produktivnost se može potaknuti nizom mjera kao što su ubrzanje procesa privatizacije barem onih tvrtki koje se ne ubrajaju u strateške, ubrzanje stečajnih postupaka i donošenje ovršnog zakona koji će pomoći pri ubrzavanju naplate dugova. Protiv nezaposlenosti treba se boriti smanjivanjem troškova zapošljavanja, prilagođavanjem obrazovnog sustava potrebama tržišta radne snage i poticanjem cjeloživotnog učenja.
OPATIJA - Trodnevno savjetovanje ekonomista u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista zaključeno je danas porukama koje je iznio Ivan Teodorović istaknuvši kako je potrebna politička volja za provedbu stvarno mogućih programa i politika. Nužno je djelovati na porastu konkurentnosti izvoza, a država provoditi aktivnu a ne direktivnu ulogu kako bi stvarala povoljno okruženje za rast. Prijelomni je trenutak, potrebno je napustiti postojeći atipični razvojni model Hrvatske i orijentirati se na realni sektor, zaključio je Teodorović. Zadnjeg dana savjetovanja, uz ostalo, razgovaralo se o hrvatskoj brodogradnji. Ante Rožić iz tvrtke Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod kazao je kako hrvatskim brodogradilištima koja ne budu imala prihvatljive programe preustroja, odnosno onima čije programe preustroja odbije Europska komsija, slijedi stečaj, navodeći i moguća rješenja nastavka proizvodnje. Hrvatskim brodogradilištima je zabranjeno ugovaranje novih poslova dok se ne usvoje programi preustroja, a neće se moći ugovarati ni tijekom stečajnog postupka pa bi stečaj značio likvidaciju. Stečaj i likvidacija brodogradilišta izazvali bi teške socijalne i ekonomske probleme, a tijek stečaja bi najviše ovisio o državi kao najvećem vjerovniku pa bi se trebalo pripremiti i za takvu mogućnost, kazao je Rožić. Ustvrdio je i kako je ijekom proteklih deset godina na području hrvatske brodogradnje bilo lutanja, neodlučnosti, kupovanja vremena. Nema čvrstih ciljeva, nema vodstva, a bez vodstva nema akcije pa ni rezultata, kazao je.
ZAGREB - Na 48. međunarodnom sajmu namještaja, opreme i unutarnje dekoracije (UFI), koji se održava od 15. do 21. studenog u Beogradu, predstavit će se dvanaest hrvatskih tvrtki proizvođača namještaja i drvnih proizvoda. Predstavljanje hrvatskih drvoprerađivača na sajmu u Beogradu organiziraju Hrvatska gospodarska komora (HGK), Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, izvijestili su iz HGK. Na sajmu će se predstaviti kompletna industrija namještaja od faze primarne prerade drveta do izrade finalnih proizvoda. Prošle godine sajam je posjetilo oko 85.000 posjetitelja.
ZAGREB - Na Tržištu novca potražnja je danas premašila ponudu za 80 milijuna kuna, pri čemu su se uz prekonoćne tražile i ročne pozajmice. Danas je prijavljeno 208 milijuna kuna potražnje, što je 7 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 11 posto, na 128 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 23 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,57 posto, što je 0,06 postotnih bodova više nego jučer. Plasirano je i 5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,82 na 0,9 posto. Na Tržištu novca danas je ukupni promet dosegnuo svega 28 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,63 posto, što je 0,05 postotna boda više nego jučer.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je bio nešto viši od 20 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,14 posto, na 1.862,62 boda. Vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 danas se nije mijenjala i ostala je na 990,18 bodova. Ukupni promet Burze danas je iznosio 30,5 milijuna kuna, od čega je 10,2 milijuna bio prijavljeni promet, dok je u redovnom trgovanju ostvareno 20,3 milijuna kuna. Najtrgovanija je bila povlaštena dionica Adris grupe s gotovo pet milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 1,48 posto, na 266 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 2,8 milijuna kuna, trgovanje je završila na 272,15 kuna što je pad za 0,41 posto u odnosu na jučer. Dionica Atlantic grupe poskupjela je za 2,22 posto, s prometom od 1,9 milijuna kuna, a uz promet od 1,8 milijuna kuna, cijena dionice Ericsson Nikole Tesle porasla je za 0,04 posto. Više od milijun kuna prometa imale su i dionice Podravke, Ine i Zagrebačke banke, a sve tri bilježe i rast cijene, dionica Podravke rast za 0,04 posto, Ine za 1,06 posto, a Zagrebačke banke za 3,64 posto.