WASHINGTON - Svjetska banka objavila je godišnje izvješće o uvjetima poslovanja u 183 zemlje članice "Doing Business 2011.", u kojem je Hrvatska, zahvaljujući provedbi reformi u dva područja poslovne regulative, napredovala sa 103. mjesta u prošloj na 84. mjesto u ovoj godini. Hrvatska je pojednostavila i ubrzala dobivanje građevinske dozvole, zamijenivši lokacijsku dozvolu i potvrdu nacrta projekta s jednom potvrdom, a također je olakšala pokretanje poslovanja, navodi se u izvješću Svjetske banke. U izvješću se uvjeti za pokretanje i poslovanje poduzeća vrednuju s aspekta poslovne regulative po osam kriterija, a ove je godine uveden i novi kriterij kumulativnih promjena poslovnog okruženja u posljednjih pet godina, po kojem je Hrvatska na visokom četvrtom mjestu među 25 zemalja regije istočne Europe i srednje Azije. Globalno, poslovanja ostaje najlakše u zemljama visokih prihoda OECD-a, prvih pet mjesta drže Singapur, Hong Kong, Novi Zeland, Velika Britanija i SAD, a na začelju su zemlje subsaharske Afrike i južne Azije. Od zemalja iz hrvatskog susjedstva, na 38. mjestu ljestvice je Makedonija, Slovenija je 42., Mađarska 46., Crna Gora je na 66. mjestu, Italija na 80., Srbija na 89., Bosna i Hercegovina je 110.
ZAGREB - Hrvatska bi trebala porezno relaksirati područje ulaganja u nekretnine i ubrzati administrativne procedure kako bi bila atraktivnija ulagačima, istaknuto je na današnjoj konferenciji o tržištu nekretnina "Buying Signals" u organizaciji CEE Insight Foruma i Financial Timesa. Dvije stvari osobito preporučujem hrvatskoj Vladi želi li Hrvatsku učiniti aktraktivnijom za ulaganja u nekretnine - porezno poticanje projekata i ubrzanje administrativnih procedura, rekao je predsjednik nadzornog odbora velike developerske tvrtke GTC Eli Alroy. Napominje i da developeri u Hrvatskoj imaju obveze koje ne postoje u konkurentskim zemljama, kao što su davanja za vodno gospodarstvo i komunalna naknada. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač rekao je da očekuje razdoblje optimizma, ulaganja i novih poslovnih poduhvata. Ostvarivanje programa gospodarskog oporavka, akcijskog plana Vlade za pomoć investitorima i objava kataloga investicijskih projekata po njemu su pretpostavke za zamah gospodarskih aktivnosti i izlazak iz krize. Direktorica Sektora Europske banke za obnovu i razvoj za nekretnine i turizam Sylvia Gansser Potts naglasila je da je jugoistočna Europa jedna od najvažnijih regija za EBRD, u koju je ta banka lani investirala 8 milijardi eura, a u nekretnine 1,9 milijardi eura i to najviše u Rumunjsku, Hrvatsku i Rusiju pri čemu se najveći dio ulaganja u nekretnine odnosi na maloprodaju i turizam.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora i Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisali su danas sporazum o poslovnoj suradnji kojim se utvrđuje zajedničko djelovanje na gospodarskom razvoju, smanjenju nezaposlenosti i poticanju zapošljavanja. Sporazum, koji su potpisali predsjednik HOK-a Mato Topić i ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah, definira suradnju dviju institucija u informiranju o potrebama i programima na području zapošljavanja, individualnom pristupu HZZ-a obrtnicima te pristupu zapošljavanju na razini gospodarskih grana. Hrvatskoj je potreban sustav obrazovanja koji će biti usklađen s potrebama gospodarstva, a sporazum i suradnja s HZZ-om trebali bi tome doprinijeti, rekao je Topić. HOK i HZZ-a trebala bi pomoći pri artikuliranju potreba regionalnih tržišta rada i omogućiti planiranje razvoja, obrazovnih programa i zapošljavanja, napomenula je Paun Jarallah. HZZ-ove analize kretanja na tržištu rada pokazuju da se sve više ljudi odlučuje na samostalno pokretanje posla, tako da je u prva tri kvartala ove godine gotovo 1200 osoba s evidencije HZZ-a krenulo u samostalno otvaranje vlastitog obrta, kaže Jarallah.
ŠIBENIK - Hrvatski su kampovi u prvih osam mjeseci ove godine ostvarili 1,9 milijuna turističkih dolazaka, što je jedan posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je 12,7 milijuna ostvarenih noćenja na lanjskoj razini, podaci su izneseni danas na četvrtom kongresu hrvatskog kampinga koji se održava u hotelskom naselju Solaris pored Šibenika. Kamping djelatnost u Hrvatskoj po dolascima gostiju i broju noćenja već je 12 godina u stalnom porastu, a kampovi ostvaruju i do 27 posto turističkih rezultata u Hrvatskoj, istaknula je predsjednica Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske Josipa Cvelić Bonifačić navodeći da danas u Hrvatskoj djeluje 235 kampova, te još 284 kampova u domaćinstvima koji ukupno mogu primiti 232.080 osoba u jednom danu. Najveći porast broja noćenja u kampovima ove se godine bilježi na području Dalmacije. S porastom od 10,7 posto u odnosu na prošlu godinu prednjači Šibensko-kninska županija, slijedi Dubrovačko-neretvanska s porastom od 10,2 posto te Splitsko-dalmatinska s rastom od 6,9 posto. Svi ovi ohrabrujući podaci, kazala je, rezultat su stalnog rada na unapređenju kamping djelatnosti te ulaganja u infrastrukturu.
ZAGREB - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pozvalo je danas sve zainteresirane da se do 3. prosinca ove godine uključe u javnu raspravu o prijedlogu strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu (broadband) u Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2015. kojeg je izradila radna skupina tog ministarstva temeljem odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama. Glavni cilj strategije je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu i usluga za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području Hrvatske. Iz Ministarstva ističu i da analize pokazuju da bi od razvoja širokopojasnog pristupa od 2010. do 2019. Hrvatska mogla imati izravne koristi u vrijednosti između 2,2 i 3,2 milijarde eura, uz procjene kako bi 10 postotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućilo i povećanje BDP-a za 1,38 posto i to kroz povećanje broja radnih mjesta u poslovima poput razvoja i održavanja mreža i slično.
ZAGREB - Većina građana Hrvatske podržava bolje povezivanje gospodarskih subjekata zemalja s područja bivše Jugoslavije, pokazuje anketa agencije GfK Hrvatske. Da je ekonomsko povezivanje pozitivno smatra 72 posto od 1.000 građana koje je GfK anketirao u listopadu ove godine. Nasuprot tome, 12 posto ispitanika ne podržava ekonomsko povezivanje i slaže se s tvrdnjom da je to "ekonomsko uskrsnuće Jugoslavije", a 16 posto je neodlučnih. Za povezivanje su najviše građani iz sjeverne Hrvatske (72 posto) i Slavonije (80 posto), dok su građani obalnog područja tome manje skloni (za je oko 65 posto ispitanika, a četvrtina je neodlučnih). Na pitanje kako ocjenjuju čvršće međusobno povezivanje na ekonomskom planu između pojedinih gospodarskih subjekata i/ili zemalja s područja bivše Jugoslavije, 73 posto anketiranih građana odgovorilo je da to može biti od koristi za sve, 11 posto uopće ne podržava takvu suradnju, a neodlučnih je 16 posto. Rezultati pokazuju da s rastom stupnja obrazovanja građana raste pozitivna ocjena suradnje na gospodarskom planu - za suradnju je oko 55 posto osoba s najnižim obrazovanjem te oko 75 posto s visokom stručnom spremom.
ZAGREB - Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj koristi 5,7 hektara poljoprivrednih površina, prethodni su podaci Državnog zavoda za statistiku sa stanjem 1. lipnja ove godine. Poljoprivrednu aktivnost obavlja 232.328 poljoprivrednih gospodarstava i oni obrađuju 1,31 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Pritom 230.173 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koristi 1,1 milijun hektara poljoprivrednih površina, a 2.155 poslovnih subjekata korisiti 210 tisuća hektara, pokazuju podaci DZS-a. Od ukupno korištene poljoprivredne površine (1,31 milijun hektara), najveći dio odnosi se na oranice i vrtove koji sa 892 tisuće hektara u ukupno korištenoj površini imaju udio od 68 posto. Nešto više od četvrtine korištenih površina, odnosno 338 tisuća hektara, odnosi se na trajne travnjake, a pPod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu, je 80 tisuća hektara. Statistički podaci o broju stoke pokazuju da je sa stanjem 1. lipnja bilo 12,5 milijuna komada peradi, svinja je bilo 1,4 milijuna, a ovaca 885 tisuća. Goveda je registrirano 494 tisuće grla, a koza 112 tisuća.
ZAGREB - Današnje blago pozitivno raspoloženje na Zagrebačkoj burzi pod utjecajem je snažnog uzleta cijena dionica na svjetskim burzama, dok znatnija reakcija tržišta izostaje jer nema pozitivnih signala iz domaćeg gospodarstva. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u plusu 0,31 posto, na 1.880 bodova, a Crobex10 0,39 posto, na 999 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 10,5 milijuna kuna, što je otprilike kao i jučer u ovo doba. Najlikvidnija je do podneva, s prometom od 3,1 milijun kuna, bila dionica HT-a kojoj cijena stagnira na 268,84 kune. Milijunski promet ostvarila je i dionica Petrokemije, pri čemu joj je cijena skočila 5,5 posto, na 163,5 kuna. U nešto većem fokusu investitora su još i povlaštena dionica Adrisa te dionica Ine, s prometom iznad 700.000 kuna. Pritom je povlaštena dionica Adrisa u blagom plusu, za 0,02 posto na 310 kuna, a Ine za 2,74 posto, na 1.800 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnu listu oslabila prema euru za 0,03 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,342548 kuna. U odnosu na druge važnije valute kuna je ojačala i to prema američkom dolaru za 1,25 posto, britanskoj funti za 1,03 posto i prema švicarskom franku za 0,20 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,159907 kuna, funte 8,342856 kuna i franka 5,326477 kuna.