ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se danas u Banskim dvorima s članovima misije Međunarodnog monetarnog fonda predvođenom Zuzanom Murgasovom, voditeljicom misije MMF-a za Republiku Hrvatsku, priopćeno je iz vladinog Ureda za odnose s javnošću. Premijerka je iznijela ključne ciljeve Vlade u stvaranju uvjeta za oporavak i gospodarski rast. U tom kontekstu govorila je o Programu gospodarskog oporavka i spomenula neke od provedenih mjera. Kazala je da se nastavlja i sa svim projektima racionalizacije, a govorila je i o ubrzanoj provedbi reforma, od pravosuđa, zdravstva, preko mirovinskog osiguranja do državne i lokalne uprave. U svjetlu donošenja Državnog proračuna za 2011. kazala je kako se rashodi neće povećavati. Zuzana Murgasova dala je potporu Programu gospodarskog oporavka, istaknuvši da se već sada vide neki od efekata provedenih mjera i dodala da treba ustrajati u njegovom provođenju. Voditeljica Misije MMF-a pozdravila je i zamrzavanje proračunskih rashoda u iduće dvije godine kao i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
ZAGREB - Potrebno je daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smanjivanje fiskalnog deficita i nastavak strukturnih reformi, rekla je u današnjem razgovoru s predstavnicima saborskog Odbora za financije i državni proračun voditeljica misije MMF-a za Hrvatsku Zuzana Murgasova. Kazala je da je MMF svjestan izazova s kojima se Hrvatska suočava i istaknula da i MMF očekuje pozitivne pokazatelje za Hrvatsku u sljedećoj godini. Murgasova je pozdravila program gospodarskog oporavka, rekavši da on dobro detektira aktualne probleme. Napredak je vidljiv u području radnog zakonodavstva, prije svega nove odredbe zakona o mirovinskom osiguranju, te u olakšavanju registracije poslovnih subjekata i smanjenju parafiskalnih nameta. Područja kojima je potrebna daljnja reforma su financijska održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, racionalizacija i podizanje učinkovitosti javnog sektora te jačanje fleksibilnosti tržišta rada, rekla je Murgasova. Naglasila je potrebu smanjivanja javnih rashoda, zaključivši da su te mjere kratkoročno bolne, no u dugoročnom razdoblju osiguravaju rast gospodarstva, zaposlenosti, a time standarda građana.
ZAGREB - Ako Hrvatska želi postići gospodarski rast od pet do sedam posto godišnje mora osigurati povoljne uvjete za razvoj privatnog sektora, istaknuo je novi voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hangjoo Hahm u današnjem razgovoru s novinarima. Hrvatska ima veliki potencijal za gospodarski razvoj ali ga ni izbliza ne ostvaruje, a za promjenu stanja nužna je dosljedna provedba programa najavljenih reformi, u čemu će hrvatska Vlada imati punu potporu Svjetske banke, rečeno je sastanku. Regionalni direktor Svjetske banke Peter Harrold očekuje od Vlade, unatoč izbornoj godini, predanost implementaciji programa gospodarskog oporavka jer je to ključan preduvjet za izlazak iz krize, koji ne može nadomjestiti nikakav mogući aranžman s MMF-om. Sa ili bez MMF-a, Hrvatska mora provesti srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, prije svega zdravstvenog i mirovinskog sustava, kao i javnog sektora, upozorava Harrold. Proračunski deficit treba postupno smanjiti, pazeći pritom da se ne izazove novi gospodarski pad, kazao je.
ZAGREB - Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) uputio je danas pismo premijerki Jadranki Kosor i ministru mora, prometa i infrastrukture Božidaru Kalmeti u kojem najavljuje prosvjede i štrajk ako se odmah ne potpiše i primijeni sporazum koji je parafiran 29. rujna, kada je SHŽ najavio javni prosvjed sa zahtjevom da se zaustavi propadanje HŽ-a. Sporazum je potpisao jedino SHŽ, dok ga Uprave HŽ-ovih društava i ministar Kalmeta više ne žele potpisati, ističe sindikat u pismu. Osim toga, tvrdi da se parafirani sporazum ne poštuje u vezi isplate plaća i terenskih dodataka radnicima Remonta i održavanja pruga. "Ne pristupi li se odmah potpisivanju i primjeni parafiranog Sporazuma, uključujući isplatu plaće i terenskog dodatka radnika Remonta i održavanje pruga te sanaciji i restrukturiranju društva Održavanje vagona, ukoliko se odmah ne pristupi rješavanju problema financiranja HŽ-Holdinga i kvalitetnog funkcioniranja njegove uprave, SHŽ će uz potporu Udruge branitelja i invalida domovinskog rata HŽ-a pristupiti organiziranju prosvjeda i štrajka svojih članova", kaže se u pismu.
ZAGREB - Međunarodna agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga Standard& Poor's (S&P) objavila je danas povećanje izgleda kreditnog rejtinga Agrokoru s 'negativnog' na 'stabilan', izvijestili su iz koncerna Agrokor. S&P navodi da je Agrokor uspio znatno produžiti ročnost svojih obveza i poboljšati likvidnost kroz jačanje bilance izdanjem 400 milijuna eura obveznica s dospijećem 2016. te kroz nedavno zaključenje sindiciranog zajma u iznosu od 352 milijuna eura. Navedeno restrukturiranje bilance rezultiralo je smanjenjem udjela kratkoročnog duga na manje od 30 posto ukupne zaduženosti. Također, kompanija je povećala operativnu profitabilnost i pokazala snažan kapacitet generiranja novca, što je dokaz otpornosti poslovnog modela na vanjske poremećaje, navodi se u priopćenju Agrokora.
ZAGREB - Nepodmirene obveze pravnih osoba i obrtnika u Hrvatskoj su krajem rujna iznosile 33,5 milijardi kuna, što je za 1,58 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji rujan, veće za 9,4 milijarde kuna ili za 39,2 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. Pritom je 31.505 insolventnih pravnih osoba sa 45.959 zaposlenih krajem rujna imalo nepodmirenih obveza u ukupnom iznosu od 27,5 milijardi kuna, dok su neplaćene obveze 40.576 fizičkih osoba odnosno obrtnika sa 25.445 zaposlenih iznosile 5,9 milijardi kuna. Podaci Fine, koji se prenose u publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore, pokazuju da je rujnu nastavljen trend rasta nepodmirenih naloga za plaćanje započet još u kolovozu 2008. Pritom je kod pravnih osoba u rujnu zabilježen visok rast vrijednosti nepodmirenih naloga, za 5,5 posto ili za 1,4 milijarde kuna u odnosu na kolovoz. Kod kod obrtnika rast je iznosio 2,4 posto ili 141,1 milijun kuna. Iznos nepodmirenih naloga pravnih osoba krajem ovogodišnjeg rujna (od 27,55 milijardi kuna) bio je za 8,2 milijarde kuna ili za 42,7 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex, nakon tri dana pada, danas je porastao za 0,87 posto na 1.860,01 bod, dok je specijalizirani Crobex10, nakon prethodna dva dana pada, povećan za 0,93 posto na 990,21 bod. Ukupni promet Burze iznosio je danas nešto više od 34 milijuna kuna, od čega je 27,6 milijuna kuna ostvareno redovnim prometom. Šest je dionica imalo promete veće od milijun kuna. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 7,4 milijuna kuna i rastom cijene za 1,66 posto na 273,27 kuna. Sa 2,1 milijuna kuna prometa slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena porasla za 4,88 posto na 1.279,50 kuna. Cijena dionice Zagrebačke banke povećana je za 1,81 posto na 220 kuna, uz promet od 1,9 milijuna kuna. Više od 1,3 milijuna kuna prometa imala je dionica Ine, čija je cijena porasla 0,85 posto na 1.785 kuna. Dionici IGH cijena je pala za 0,38 posto na 1.329,99 kuna, uz promet od 1,3 milijuna kuna. Dionici Dalekovoda, uz promet od 1,2 milijuna kuna, cijena je smanjena za 2,70 posto na 233,53 kune.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas je potražnja znatno premašila ponudu, i tek je djelomično podmirena uslijed iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Danas je prijavljeno čak 194,1 milijun kuna potražnje, što je 2,4 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je uvećana 3,2 posto, na 144,1 milijun kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 36,3 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,51 posto, što je 0,09 postotnih bodova manje nego jučer. Na Tržištu novca danas je ukupni promet iznosio 44,1 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa bila je 0,58 posto, što je 0,02 postotna boda niže nego jučer.