ZAGREB - Misija Međunarodnog monetarnog fonda upozorava da oporavak hrvatskog gospodarstva kasni više nego što je prethodno bilo očekivano, predviđa da će se u ovoj godini BDP smanjiti za gotovo 2 posto, za 2011. očekuje rast od oko 1,5 posto, te ističe kako su hrvatskom gospodarstvu potrebne dalekosežne reforme kako bi se njeni slabi makroekonomski izgledi poboljšali tijekom srednjoročnog razdoblja. Očekuje da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., a namjera hrvatskih vlasti da zadrže proračunske rashode nepromijenjenima zahtijeva sporazum i zakonske propise za zamrzavanje rasta plaća i mirovina, te otklanjanje novih pritisaka na potrošnju, navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a nakon njenog prošlotjednog posjeta Hrvatskoj. Strukturne slabosti, koje se ogledaju u niskoj konkurentnosti i visokim strukturnim proračunskim manjkovima, vjerojatno će donijeti produženo razdoblje sporog rasta i rasta duga, napominje se u zaključnoj izjavi. Ističu kako je potrebna potpuna i brza provedba strukturnih reformi navedenih Programu gospodarskog oporavka. Da bi se ostvarila prilagodba cijena i troškova, potrebne su komplementarne i makroekonomski-kritične reforme na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji. Ističe se kako treba povećati povjerenje investitora, osigurati održivost rashoda za mirovine i zdravstvo, racionalizirati i poboljšati učinkovitost javnog sektora, povećati fleksibilnost na tržištu rada, poboljšati okvire fiskalne politike. Potrebno je ubrzati reforme za smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i smanjenje subvencija poduzećima. Nestrateška poduzeća u kojima država ima manjinski ili većinski udio potrebno je privatizirati.
ZAGREB - Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijarda kuna, što je 163 milijuna kuna više nego u ovoj godini, te na rashode za zaposlene s iznosom od 22,6 milijardi kuna ili 0,1 posto više nego ove godine. U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna, ističu u Ministarstvu financija. Ni umirovljenici u idućoj godini ne mogu računati na povećanje mirovina, s obzirom da je Vlada Saboru predložila i zakonski tekst kojim ni u 2011. kao što nije bilo ni ove godine, ne bi usklađivale mirovine (s porastom rasta plaća i potrošačkih cijena). Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Prihod od najizdašnijeg poreza, PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak rekao je da u Vladinom prijedlogu proračuna za 2011. godinu nema ništa bitno novog u odnosu na ovogodišnji proračun i da je očito riječ o vladinom pokušaju održavanja sadašnjeg stanja. Proračun će prema prijedlogu vlade biti praktički isti kao prošle godine, kao i iznos deficita, kaže Kuštrak napominjući da se iz vladina prijedloga ne vidi da će proračun poslužiti provedbi strukturnih reformi. "Prijedlog je pokušaj održavanja statusa quo, očito je da će se rješenja za izlazak iz krize tražiti drugdje", smatra Kuštrak. Prema Kuštrakovim riječima, bilo bi zanimljivo čuti što o prijedlogu proračuna misle središnja i poslovne banke, nakon čega bi realnom sektoru bilo jasno što može očekivati u 2011. godini. Hrvatska Vlada danas je Saboru uputila prijedlog proračuna za 2011. godinu kojom predviđa prihode u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashode u iznosu od 122,3 milijarde kuna. Tako bi manjak u proračunu iznosio 14,8 milijardi kuna.
ZAGREB - Prijedlog proračuna za 2011. godinu, koji je Vlada danas uputila Hrvatskom saboru, neodrživ je jer se prihodovna strana neće puniti kako je predviđeno, pa će i ovoga puta biti nužan rebalans proračuna, ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. I dalje nema nužnog zaokreta prema smanjenju troškova i poreznom rasterećenju, komentirao je Matijašević prijedlog koji predviđa prihode od 107,4 milijardi kuna, a rashode od 122,3 milijarde kuna. Sindikati nisu ni deklarativno upoznati s prijedlogom proračuna, čime je Vlada još jednom pokazala koliko drži do socijalnih partnera. Mogli su nas izvijestiti neovisno o tome što Gospodarsko-socijalno vijeće trenutno ne funkcionira, no jedino im je važno bilo dobiti potporu koalicijskih partnera, kako bi imali dovoljno ruku u Saboru, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. S druge strane, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić smatra kako se radi o vjerojatno jedinom mogućem prijedlogu proračuna koji je Vlada trenutno mogla izraditi. Zamrznuli su mirovine, a plaće u javnom sektoru su zamrznute još prema našem sporazumu s Vladom iz svibnja prošle godine, tako da MMF ni ne treba dolaziti u Hrvatsku radi zamrzavanja plaća, kaže Ribić.
VUKOVAR - Tvornicu mineralnih gnojiva s pakirnicom na ulazu u grad Vukovar, u koju je talijanska tvrtka "Adriatica Dunav" uložila 18 milijuna eura, otvorila je danas premijerka Jadranka Kosor. U govoru na svečanosti otvorenja tvornice, u koju će se dopremati gotove sirovine te miješati i pakirati za izvoz, Kosor je pozvala moguće ulagače da se zainteresiraju barem za jedan od 30-ak velikih investicijskih projekata koje je nedavno predstavila vlada. Suvlasnik tvrtke "Adriatica Dunav" d.o.o. Masimo Fero istaknuo je kako će se u vukovarskoj tvornici mineralnih gnojiva proizvoditi oko 250.000 tona gnojiva na godinu predviđena za izvoz na tržišta Srbije, BiH, Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Trenutačno je zaposleno 50, a planira se zaposliti još toliko radnika, kazao je Fero i dodao kako će godišnji promet tvornice biti 60 milijuna eura.
ZADAR - U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na 8. godišnjoj konferenciji "Dani hrvatskog osiguranja", najvećem skup osiguravateljske struke u Hrvatskoj, u Zadru se okupilo oko 200 sudionika iz 27 osiguravateljskih kuća iz Hrvatske, te gosti iz BiH, Srbije i Crne Gore. Osiguranje u Hrvatskoj ima mjesta za razvoj, pogotovo u sektoru životnog osiguranja i na tom području treba najviše djelovati, kazao je Miljenko Fičor, savjetnik predsjednika HGK za bankarstvo i financije. Odnos udjela životnog i neživotnog osiguranja u Hrvatskoj je 26 naprema 74 posto, dok se u Europskoj uniji taj udio kreće na oko 39 prema 61 posto. Udio premije u bruto domaćem proizvodu u Hrvatskoj je 2,9 posto, dok je u EU 8,4 posto. Premija po stanovniku kod nas iznosi oko 402 dolara, a u EU 2775 dolara. Svi ovi podaci pokazuju da ima mogućnosti za napredak, istaknuo je Fičor.
ZAGREB - Početak tjedna na Zagrebačkoj burzi obilježili su nizak promet, pad dioničkih indeksa i svega tri dionice s milijunskim prometom. Crobex ja danas pao za 1,01 posto na 1.843,77 bodova, što je njegova najniža vrijednost od 25. kolovoza ove godine. Specijalizirani indeks Crobex10 izgubio je na vrijednosti 0,84 posto i iznosi 981,87 bodova. Ukupni je današnji promet Burze iznosio 18,9 milijuna kuna i u cijelosti je ostvaren u redovnom trgovanju. Natrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 2,4 milijuna kuna i rastom cijene za 0,14 posto na 272,52 kune. Slijedi redovna dionica Adris grupe sa prometom od 1,67 milijuna kuna uz neopromijenjenu cijenu od 305 kuna. Milijunski promet ostvarila je još dionica Petrokemije, čija je cijena pala 2,46 posto na 154,08 kuna, a promet tom dionicom iznosio je 1,6 milijuna kuna. Pad cijene bilježi i dionica Instituta IGH, za 5,84 posto na 1.210 kuna, uz promet od 986,8 tisuća kuna. Cijena dionici Ericsson Nikole Tesle smanjena je za 1,25 posto na 1.264 kune, a tom je dionicom ostvaren promet od 944,3 tisuće kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda blago porasle, a uz prekonoćne ugovorene su i ročne pozajmice. Danas je prijavljeno 214,8 milijuna kuna potražnje, što je 3 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je uvećana 5 posto, na 134,8 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 30,8 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,46 posto, što je 0,11 postotnih bodova manje nego u petak. Na Tržištu novca ukupni je promet danas iznosio 34,8 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s u petak zabilježenih 0,63 posto na 0,9 posto.