OPATIJA - Govoreći o brodogradnji na savjetovanju ekonomista u Opatiji ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač izrazio je uvjerenje da će planovi preustroja brodogradilišta predani Europskoj komisiji biti prihvaćeni. Naveo je kako su procijenjeni akumulirani gubici brodogradilišta danas 10 milijardi kuna. Vlada je dogovorila s Europskom komisijom da se krene u privatizaciju brodogradilišta nakon što nisu bili prihvaćeni programi preustroja koje su izradila sama brodogradilišta, kazao je i ocijenio da su rasprave o tome jesu li zainteresirani mogući kupci i najbolji, možda neumjesne, s obzirom na stanje svjetske brodogradnje. Ako Europska komisija prihvati programe preustroja, a Popijač očekuje da hoće, poglavlje 8. u dijelu brodogradnje se može zatvoriti. Ostaje još pitanje Željezare Split i HRT-a, a Vlada je jučer Saboru poslala prijedlog zakona o HRT-u usklađen s mjerilima, rekao je. Odgovarajući na novinarska pitanja što će biti ako se ne usvoje programi preustroja brodogradilišta, Popijač je kazao da o tome ne može kalkulirati.
OPATIJA - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač izjavio je danas u Opatiji da se "ova nacija konačno mora opredijeliti želi li razvoj ili ne". Kad je riječ o mnogim projektima Hrvati kažu da nam sve treba, ali kad se krene u realizaciju, onda smo u stanju sve srušiti, kazao je Popijač na 18. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Kao primjer je istaknuo interes za privatnim ulaganjima u turizam gdje investitori više ne grade samo hotele nego višefunkcionalne sadržaje, uključujući i golf terene. Tu se, kaže, pojavljuje problem jer se interesu za izgradnjom jednog golf terena usprotive 33 udruge. Projekt Rockwool ocijenio je kao najsramotniji primjer. Otvorena je poduzetnička zona, privučeni ulagači, a onda se sve napravilo da im se onemogući rad, kazao je dodajući kako je Vlada prošli tjedan donijela odluku o financiranju izgradnje 300 metara pristupne ceste kako bi tvornica mogla dobiti uporabnu dozvolu.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine ostvareno 9,8 milijuna dolazaka turista ili 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je s 54,3 milijuna noćenja ostvaren porast od 2,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da je i rujan ove godine bio 'jači' od lanjskog u turističkim dolascima za 4,8 posto, a u noćenjima za 2,8 posto. Strani su turisti najviše pridonijeli ukupnim rezultatima ostvarivši u devet mjeseci 87,5 posto ukupnih dolazaka i 91 posto ukupnih noćenja. U devet mjeseci stranih je turista u Hrvatsku došlo 8,6 milijuna, ostvarivši 49,4 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,6 i noćenja za 3,6 posto. Domaći su turisti nastavili bilježiti minuse, te ih je u devet mjeseci ove godine bilo 1,2 milijuna s 4,8 milijuna noćenja, što je za po 6 posto manje nego lani. Među stranima turistima najviše su od ukupnih noćenja u devet mjeseci, 22,3 posto, ostvarili Nijemci, a slijede Slovenci s udjelom u noćenjima od 11,7 posto, Talijani 9,3 posto, Austrijanci 8,6 posto, Česi 8,4 posto te Poljaci s 5,8 posto.
ZAGREB - Svjetska turistička organizacija-UNWTO s ciljem promocije važnosti turizma u donošenju globalnih političkih i ekonomskih odluka iduće godine planira po prvi put organizirati najmanje dva globalna turistička foruma, od kojih će jedan, vezan za medije, biti u rujnu u Hrvatskoj, najavljeno je na Svjetskoj turističkoj burzi-WTM u Londonu. Za razvoj i održivost turizma na svjetskoj razini sve su važnije pravodobne i kvalitetne informacije, kao i komuniciranje, u čemu veliku ulogu imaju mediji i novinari, te su stoga u UNWTO-u odlučili u Hrvatskoj organizirati prvi svjetski kongres turističkih novinara. Taj bi se kongres trebao održati u rujnu iduće godine u suradnji s Ministarstvom turizma, a UNWTO bi na taj skup, po riječima glavnog tajnika UNWTO-a Taleba Rifaia, pozvao 600 do 700 turističkih novinara iz cijelog svijeta. Iako još nije točno definirano u kojem bi se gradu kongres održao, spominju se za sada Zagreb i Dubrovnik, a Rifai i ministar turizma Damir Bajs vjeruju kako će zanimanje i odaziv biti veliki, kao i da će to pridonijeti promociji Hrvatske.
ZAGREB - Tijekom rujna u Hrvatskoj je izdano 915 odobrenja za građenje, što je 7 posto manje u odnosu na rujan prošle godine, a 14,3 posto više nego u ovogodišnjem kolovozu kad je izdano 800 odobrenja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine izdano 7.431 odobrenje za građenje, što je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem pad za 13,2 posto. Vrijednost građevinskih radova prema odobrenjima izdanim u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 19,96 milijardi kuna i na godišnjoj je razini pala za 17 posto. Prema odobrenjima za građenje izdanim u prvih devet mjeseci 2009. godine predviđena je izgradnja 9.695 stanova, 19,8 posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Ukupna vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanim u rujnu iznosi 2,48 milijardi. Prema dozvolama za građenje izdanim u rujnu predviđena je gradnja 969 stanova. U odnosu na rujan 2009. broj stanova manji je za 12,7 posto, a usporedba s kolovozom ove godine pokazuje pad od 10,5 posto.
ZAGREB - Hrvatski zračni prijevoznici u prvih devet mjeseci ove godine prevezli su 11,5 posto manje putnika nego u istom lanjskom razdoblju ili njih 1,47 milijuna, a putnika su prevezli manje nego lani i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, i to za 9,4 posto ili njih 690 tisuća, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Od ukupnog broja putnika u devet mjeseci ove godine većinu su ili 1,13 milijuna hrvatski zračni prijevoznici prevezli u međunarodnom prijevozu, čime je zabilježen pad od 10,3 posto u odnosu na lanjskih devet mjeseci. U unutarnjem je prijevozu putnika bilo također manje, za 11,4 posto ili njih 343 tisuća. Osim manje putnika hrvatski su zračni prijevoznici u devet mjeseci ove godine prevezli i manje tereta nego lani, za 14 posto manje ili 2.507 tona. Pritom je pad prevezenog tereta zabilježen i u unutarnjem i u međunarodnom prijevozu, i to za 17,6 i 12,1 posto manje nego u lanjskih devet mjeseci.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi današnje trgovanje protječe mirno bez većih cjenovnih oscilacija, ali i bez jasnog trenda, pri čemu je u nešto većem fokusu investitora dionica Adrisa. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u plusu od 0,21 posto, na 1.863 boda, a Crobex10 za 0,09 posto, na 991 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je 10,5 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je do 12,00 sati povlaštenom dionicom Adrisa, od 4,5 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 1,5 posto, na 266 kuna. Slijedi dionica HT-a s prometom od 1,7 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena porasla 0,79 posto, na 273 kune. Znatniji promet, od 1,6 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom Ericssona Nikole Tesle, pri čemu joj je cijena porasla 1,5 posto, pa iznosi 1.282 kune. Među milijunaše uvrstila se još i dionica Podravke, koja je poskupila 0,5 posto, na 285 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prije tjedan dana oslabila prema euru za 0,33 posto, a još veći pad kune zabilježen je prema drugim važnijim valutama. Tako je prema američkom dolaru kuna na tjednoj razini oslabila za 3,41 posto, prema britanskoj funti za 2,67 posto, a prema švicarskom franku za 1,63 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,369140 kuna, dolara 5,376580 kuna, funte 8,633013 kune, a franka 5,517475 kuna. U odnosu na tečajnu listu utvrđenu jučer, kuna je na današnjoj tečajnoj listi HNB-a oslabila prema euru za 0,16 posto i prema dolaru za 0,41 posto, a ojačala prema funti za 0,09 posto i prema franku za 0,02 posto.