WASHINGTON
Sjedinjene Države u petak su izrazile očekivanje da će na sastanku visoke predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton s glavnim iranskim nuklearnim pregovaračem Saeedom Jalilijem 5. prosinca sudjelovati i visoki dužnosnici skupine koju čini pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN i Njemačka (P-5+1). "Očekujemo da će to biti sastanak dr. Jalilija s Ashton i političkim direktorima ministarstava vanjskih poslova skupine P-5+1", rekao je glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley. Kazavši kako State Department zna da je Ashton pozitivno odgovorila na prijedlog Teherana da se sastanak održi 5. prosinca, Crowley je naglasio kako Washington "očekuje da će nuklearni program biti glavna teme rasprave". Skupina P-5+1 voljela bi da se sastanak održi u Austriji ili Švicarskoj, dodao je. Turski je premijer Recep Tayyip Erdogan u srijedu izjavio da bi se iranski dužnosnici htjeli sastati s Ashton u Istanbulu. Crowley je istaknuo veću prikladnost Ženeve za sastanak zbog "putnih aranžmana", "prethodnog sastanka" i slično, ali je dodao da Istanbul može biti mjesto idućeg sastanka. Ured Visoke predstavnica EU-a za vanjsku politiku u petak je objavio da je Ashton prihvatila iransku ponudu da se pregovori nastave 5. prosinca, no nije naznačeno gdje bi se pregovori mogli održati. Ranije ovog mjesca Ashton je sugerirala da se razgovara 15. do 17. studenog u Beču. Skupina P-5+1 je u listopadu 2009. ponudila Iranu rješenje spora oko njegovog nuklearnog programa zamjenom nuklearnog goriva, po kojoj bi za svojih 1200 kg urana obogaćenog na razinu od 3,5 posto, dobio razmjernu količinu 20-posto obogaćenog urana, prerađenog u gorive šipke za njegov medicinsko-istraživački reaktor u Teheranu. Iran nije nikada ni prihvatio ni odbio tu ponudu, već je u međuvremenu nastavio s programom obogaćivanja urana, pa je SAD prošloga mjeseca najavio da bi nova zamjena nuklearnog goriva trebala sadržavati veću količinu iranskog urana, razmjerno zalihama koje je u međuvremenu povećao. Cilj je te promijenjene ponude, po ocjenema američkih stručnjaka, da Iranu ostane količina obogaćenog urana koja nije dovoljna za jednu atomsku bombu. Za nuklearno oružje potreban je uran obogaćen na 85 do 90 posto, do čega je Iranu ostalo još oko godinu dana, prema nedavno objavljenim procjenama stučnjaka. Još godinu dana bilo bi potrebno za izradu samog oružja. Teheran već godinama tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku namjenu.
NEW YORK (UN) Ž
Rast napetosti na sjeveru Kosova i nedostatak napretka u rješavanju otvorenih pitanja čini dijalog između Prištine i Beograda sve nužnijim, upozorio je u petak Lamberto Zannier, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Kosovo na sjednici Vijeća sigurnosti UN. Predstavljajući redovito tromjesečno izvješće glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, Zannier je rekao da se međuetnički odnosi na sjeveru Kosova pogoršavaju.
"Dok je ukupna situacija ostala stabilna u tijeku izvještajnog razdoblja, nastavak incidenata na sjeveru Kosova pokazao je da snažan potencijal za nestabilnost postoji i da je hitno potrebno rješavati pitanja koja stvaraju napetost između zajednica," rekao je Zanier. U rezoluciji usvojenoj u rujnu, Opća skupština UN-a je poručila da bi "proces dijaloga po sebi bio čimbenik mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji, te da je dijalog u interesu suradnje i napretka na putu prema Europskoj uniji, kao i boljeg života ljudi". Zannier je istaknuo kako su pripreme za dijalog u tijeku u Bruxellesu, te da UN-a surađuje s EU-om u tom važnom procesu. "Naša je ukupna ocjena da napetosti na sjeveru Kosova i pokušaj da se UNMIK okrivi za nedostatak napretka, ukazuju na hitnu potrebu za dijalogom na koji je pozvala Opća skupština", rekao je u Vijeću sigurnosti. Američka veleposlanica pri UN-u Rosmary DiCarlo izrazila je potporu dijalogu između Beograda i Prištine, pod okriljem EU-a. "Taj će dijalog pomoći objema zemljama da poboljšaju kvalitet života svojih građana, te povećaju stabilnost i sigurnost u regiji", rekla je. Istodobno je naglasila da "tema dijaloga nije status, niti teritorijalni integritet Kosova, jer je u pitanju suverena zemlja koju je do sada priznalo 79 zemalja", te ponovila poziv SAD-a zemljama, koje to još nisu učinile, da službeno priznaju Kosovo. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić rekao je u Vijeću sigurnosti da Srbija neće pozvati kosovske Srbe da izađu na parlamentarne izbore 12. prosinca, jer se ne održavaju u skladu s rezolucijom 1999 Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu. Jeremić je također govorio o rast napetosti na sjeveru Kosova, žaleći se na kamenovanje hodočasnika koji su dolazili na inauguraciju patrijarha Irineja za poglavara Srpske pravoslavne crkve u Peći. Zamjenica ministra vanjskih poslova Kosova, Vlora Citaku, rekla je Vijeću sigurnosti da međunarodna zajednica treba pozvati kosovske Srbe da sudjeluju na izborima 12. prosinca, te "pozvati srbijansku vladu da ne opstruira njihovo sudjelovanje na izborima". SAD i Francuska izrazile su žaljenje zbog poziva Srbije na bojkot kosovskih izbora, a Vitalij Čurkin, veleposlanik Rusije, podržao je Jeremića. Na sjeveru Kosova gdje dominiraju Srbi, "utjecaj Beograda i dalje priječi proces njihove integracije u javni i institucionalni život Kosova", rekla je Citaku ukazujući na problem napada na Srbe koji su preuzeli neku javnu dužnost na Kosovu.
LJUBLJANA
Današnji dan bio je jedan od najtežih u političkoj karijeri slovenskog premijera Boruta Pahora, čija vlada za nekoliko dana obilježava polovicu svog četvorogodišnjeg mandata, jer nije dobio potporu opozicije na sastanku posvećenom provedbi strukturnih reformi, a objavljeno je i pismo u kojemu ga je nekadašnji bliski suradnik prozvao zbog navodne "nesposobnosti" i "egocentričnosti", tvrde u petak slovenski mediji. Pahor je u petak na popodnevnom sastanku državnog vrha i predsjednika svih političkih stranaka tražio konsenzus i pomoć opozicije za provedbu zahtjevnih i nepopularnih reformi, u prvom redu mirovinske reforme, te zamrzavanje plaća javne uprave i mirovina u sljedećoj godini, no sastanak se za njega pretvorio u pravu "noćnu moru" i čini se da je sa svojim prijedlogom izišao prekasno, navodi u komentaru ljubljansko "Delo", vodeći slovenski list."Ipak je važno da je do sastanka došlo jer su prilike ozbiljne i Sloveniji prijeti da u dvije godine postane članica 'druge klase' u Europskoj uniji. Vlada sada mora dokazati da je sposobna vladati, a za to joj preostaje malo vremena, a oporba se mora prestati ponašati tako kao da je zanima samo rezultat sljedećih izbora. Radi se o odgovornosti politike koja je na jednom od zadnjih testova zrelosti prije nego što država potone u kolektivnu noćnu moru", opisuje "Delo" rezultate sastanke u dramatičnim tonovima. Suprotno očekivanjima sastanku se odazvao i oporbeni čelnik, bivši premijer Janez Janša, ali je rezultat sastanka komentirao negativno, rekavši da ga je Pahor sazvao samo kao formalnost i da ne pristaje na dogovor o trajnoj suradnji s oporbom za izlazak države iz krize. Slovenski mediji u petak su dali velik prostor i otvorenom pismu koje je Pahoru uputio vođa predizborne kampanje njegovih Socijalnih demokrata (SD) Sebastjan Jeretič, a u kojemu je premijera prozvao zbog "nesposobnosti" da se okruži pravim ljudima i stručnjacima, te zbog navodno "prevelikog ega". Jeretičeve tvrdnje "gore su i od onoga što o vladi i Pahoru tvrdi oporba, te što se može čuti od 'glasa naroda'", navodi "Delo", dok neki drugi mediji objavu kritičkog pisma tumače razmimoilaženjima u samoj stranci, ali i u vladajućoj koaliciji.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton u petak su pohvalili novi sporazum o koalicijskoj vladi u Iraku, po kojoj je predsjednik države Džalal Talabani povjerio dosadašnjem premijeru Nuriju al-Malikiju mandat za sastav nove vlade. Sporazumom između Malikijeva šijitskog Saveza za pravnu državu, koalicije Irakija sunitskog čelnika Ajada Alavija i Kurdskog saveza završio je politički zastoj započet u ožujku, kad na izborima ni jedan od tih triju blokova nije osvojio dovoljno mjesta za većinu. Bijela kuća je priopćila da je predsjednik Barack Obama "ohrabren znatnim napretkom u sastavljanju vlade, koja uključuje i predstavlja irački narod i rezultate ovogodišnjih izbora". "Odluka o koaliciji je prekretnica u nastanku novog Iraka i dokaz odlučnosti iračkog naroda da gradi svoju demokraciju", rekla je Clinton, dodavši da sporazum osigurava zastupljenost izbornih pobjednika te da obuhvaća sve iračke etničke i vjerske zajednice. Clinton je istaknula da sporazum također uključuje važne odredbe o podjeli vlasti i drugim reformama. Irački čelnici su se dogovorili i o uspostavi Nacionalnog vijeća za stratešku politiku. "To važno tijelo poslužit će kao upravljačka skupina u području obrambene politike, vanjskih poslova, gospodarske politike i u drugim strateškim pitanjima", istaknula je Clinton u priopćenju State Departmenta. Na čelu toga vijeća, kojem još nisu zakonom utvrđene ovlasti, trebao bi biti Alavi, a njegovu bloku Irakiji, relativnu pobjedniku izbora, pripalo je i mjesto predsjednika parlamenta, na koje je izabran Saleh al Mutlak. Nakon njegova izbora u parlamentu je nastala svađa i galama, kad su zastupnici Irakije tražili da se glasuje i o drugim odredbama koje su bile uvjet njihova ulaska u koaliciju. Pošto su im zahtjevi odbijeni, Alavi i 60-ak Irakijinih zastupnika demonstrativno je napustilo parlament najavivši povlačenje iz koalicijskog sporazuma ako parlament u roku od mjesec dana ne utvrdi ovlasti nacionalnog vijeća za stratešku politiku i njegova predsjednika, te ako ne ostvari napredak na drugim zahtjevima, uključivo i oslabađanje sunita pritvorenih pod općenitim optužbama za potporu terorizmu i bivšem čelniku Sadamu Huseinu, piše u petak The Wall Street Journal.
TUNIS
Gusari koji od četvrtka drže zatočenim brod "Hannibal II" s 31 članom posade zatražili su isplatu otkupnine od tuniskog vlasnika broda, tvrtke GMT, doznaje se u petak kasno navečer od izvora bliskih vlasniku. Brod, koji plovi pod panamskom zastavom i kojega su gusari u četvrtak zaustavili u Indijskom oceanu, u vlasništvu je tvrtke specijalizirane za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, "Gabes Marine Tankers". Zatraženi iznos novca nije za sada poznat. Brod je zaustavljen na putu prema Sueskom kanalu, na oko 860 nautičkih milja istočno od Roga Afrike, bliže indijskoj nego somalijskoj obali, objavile su snage pomorske operacije EU-a za borbu protiv gusarstva "Atalanta". Pod opsadom ga drži 10 do 15 naoružanih gusara koji su prisilili brod da krene prema somalijskim vodama, navodi tuniska državna agencija TAP.
Po navodima Atalante, posadu broda čine 23 Tunižana, 4 Filipinca te po jedan Hrvat, Gruzijac, Rus i Marokanac. Članovi posade otetog broda, među kojima je i hrvatski pomorac, dobro su, a vlasnik broda pokušava stupiti u vezu s otmičarima i početi pregovore, objavilo je ranije u petak hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Te je informacije MVPEI-u prenio počasni konzul u Tunisu koji uz hrvatsko veleposlanstvo u Maroku neposredno prati taj slučaj. Ministarstvo je u stalnoj vezi sa svojim diplomatima i s obitelji oteta hrvatskog pomorca čiji identitet zasad nije objavljen. Kako prenosi tuniska državna agencija, brod je prevozio biljno ulje iz Malezije u Grčku i otet je nakon kratka zaustavljanja u Adenskom zaljevu.
WASHINGTON
Američki Vrhovni sud odbio je u petak zahtjev za skidanjem zabrane koju je uveo Pentagon na otvoreno iskazivanje homoseksualne spolne orijentacije muškaraca i žena koji služe u vojnim snagama SAD-a, odbivši tako zahtjeve skupine za prava homoseksualaca. Skupina Log Cabin Republicans zatražila je ukidanje primjene pravila "Ne pitaj, ne govori", no po odluci Vrhovnog suda to će pravilo, koje je prihvaćeno 1993. i koje od homoseksualno orijentiranih vojnika traži da svoju seksualnu orijentaciju ne iskazuju otvoreno, ostati na snazi najmanje do sredine ožujka. Predsjednik Barack Obama zatražio je ukidanje tog pravila no, kako je rekao, radije bi da to ukine Kongres, a ne sudovi. Skupina za prava homoseksualaca uspjela je u listopadu ishoditi presudu okružnog suda kojom se utvrđuje da je ovakvo pravilo neustavno i zabranjuje vojsci da ga primjenjuje. Obamina administracija, koja se za razliku od predsjednika, zalaže za ostanak na snazi toga pravila dok Pentagon razvija prijelazne varijante otvorenog priznavanja gay orijentacije, pozvala je upomoć Prizivni sud i ishodila ostanak pravila na snazi dok ga ponovno ne razmotri sud. Potom je skupina za prava homoseksualaca zatražila od Vrhovnog suda da intervenira i skine zabranu, što je on odbio. Slučajem će se nastaviti baviti prizivni sud u San Franciscu, čije očitovanje se ne očekuje prije ožujka. Vojni dužnosnici upozoravaju da bi promjena dosadašnje politike mogla omesti operacije koje su u tijeku, utjecati na moral i proces novačenja. Istodobno, istraživačka skupina Pentagona zaključila je da bi okončanje dosadašnje politike zabrane samo minimalno moglo predstavljati rizik za postojeću vojnu spremnost. Prema ispitivanju koje je Pentagon proveo među vojnicima i objavio u četvrtak, 70 posto američkih vojnika izjasnilo se u prilog ukidanja seksualnog tabua u vojsci odnosno da im je svejedno ako do toga dođe.
PRAG
Zamjenik češkog ministra financija poslan je na prisilni odmor u petak nakon što su se pojavile tvrdnje da je poticao na korupciju 2008. kada je bio utjecajan dužnosnik ministarstva obrane. Martin Bartak je bio zamjenik ministra obrane kada je navodno zatražio mito, moguće u vrijednosti od više milijuna dolara, u zamjenu za pomoć proizvođaču kamiona Tatra oko spora s dobavljačem, izvijestio je list Mlada Fronta Dnes. List prenosi tvrdnju Willliama Cabanissa, predsjednika nadzornog odbora Tatre. Cabaniss je bio veleposlanik SAD-a u Češkoj od 2003. do 2006. Premijer Petr Nečas je u petak primorao 43-godišnjeg Bartaka da do istrage ode na neplaćeni dopust, a novinarima je rekao da je slučaj od vanjskopolitičkog značaja te da može "naštetiti" odnosima Češke s bliskim saveznicima u NATO-u. Bartak, koji je bio i zamjenik premijera 2009-2010., u petak je u izjavi odbacio navode rekavši da će istraga dokazati njegovu nevinost. Cabaniss je češkom listu rekao da se ne sjeća zahtjevanog iznosa ali je čelnik Tatrinog američkog ureda Duncan Sellars, koji je također bio nazočan razgovoru, rekao, po listu, da je Bartak zatražio milijune dolara. Spor Tatre s dobavljačem bio je prepreka da ta tvrtka sklopi 150 milijuna dolara vrijedan ugovor s češkom vojskom, napisala je Mlada Fronta Dnes.