NEW YORK - Članice skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 moraju pojačati nastojanja usmjerena na otvaranje novih radnih mjesta i preokrenuti trend visokih stopa nezaposlenosti, poručila je agencija za rad Ujedinjenih naroda (ILO). U ažuriranom izvješću o tržištu rada pripremljenom za summit G20, koji će se 11. i 12. studenoga održati u Seulu ILO navodi da je u ovoj godini nezaposlenost povećana u deset članica G20 u odnosu na 2009., a smanjena u osam članica. Tako se broj ljudi bez posla kreće oko rekordno visokih 210 milijuna, što je oko 30 milijuna više nego uoči krize 2007. Realne su plaće manje u prosjeku za četiri posto u odnosu na razine prije krize. Studija pokazuje da će zemlje članice G20 morati otvarati oko 21 milijun radnih mjesta godišnje u narednih deset godina da bi održale korak s povećanjem broja radno sposobnog stanovništva. U svijetu ta brojka iznosi 44 milijuna novih radnih mjesta godišnje u narednih 10 godina, ističu u ILO-u.
BRUXELLES - Zemlje članice eurozone trebale bi razmotriti mogućnost izdavanja zajedničkih obveznica u sklopu nastojanja da euro učine otpornim na potencijalne krize, kazao je čelnik odbora ministara financija eurozone. Šesnaest zemalja članica eurozone dijeli zajedničku valutu, no svaka zasebno organizira zaduživanje na tržištima novca. "Doista bih želio da razmotrimo izdavanje zajedničkih obveznica", kazao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, čelnik odbora eurogrupe, u Europskom parlamentu. Bit je u tome da bi u slučaju izdavanja zajedničkih obveznica svih 16 zemalja članica eurozone zajednički jamčilo za dug, čime bi se stvorilo stabilnije tržište zajmova i zajamčili jednostavniji uvjeti za dobivanje kredita zemljama u problemima poput Grčke, Portugala i Irske.
BRUXELLES - Dolar je podcijenjen, a najavljene američke mjere kvantitativnog popuštanja radi poticanja gospodarskog oporavka predstavljaju opasnost za globalni oporavak, upozorio je u ponedjeljak u Europskom parlamentu čelnik skupine ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. "Dolar se u odnosu na euro ne nalazi na razini na kojoj bi trebao biti", kazao je Juncker u neuobičajeno oštrom osvrtu na američku monetarnu politiku pred odborom Europskog parlamenta. Čelnik eurozone nazvao je sebičnom odluku američke središnje banke Fed o ulijevanju dodatne likvidnosti na tržišta radi poticanja krhkog gospodarskog oporavka, optuživši vladu u Washingtonu da se služi dvostrukim mjerilima. Time se pridružio Brazilu, Kini, Njemačkoj i Južnoafričkoj Republici.
BRUXELLES - Europska unija usvojila je novi zakon koji će ograničiti štetne emisije industrije i poljoprivrede. Zakon, kompromis Europskog parlamenta i država članica, usvojen je u drugom čitanju u Parlamentu u srpnju. Ministri država članica definitivno su ga usvojili u ponedjeljak. "Usvajanje nove direktive o industrijskim emisijama važna je etapa u borbi protiv industrijskog zagađenja u Europskoj uniji", rekao je europski povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik. Cilj zakona je da se od 2016. smanje emisije dušikovih oksida, sumpornog dioksida, čestica prašine, azbesta i teških metala. Zakon se odnosi na 52.000 industrijska i poljoprivredna postrojenja, od rafinerija do svinjogojskih farmi. Velika industrijska postrojenja na "izgaranje", uglavnom termoelektrane na ugljen, morat će se prilagoditi do 2020. Nove elektrane morat će primjenjivati nove norme od 2012.
PARIZ - Europljani će ove godine za Božić opet smanjiti iznos za darove, izlaske i obroke i to za 2,5 posto prosječno na 590 eura, prema istraživanju koje je krajem rujna proveo Deloitte u 19 zemalja, na uzorku od 20.655 potrošača. Europljani, njih 94 posto, žele potrošiti na nešto "korisno": 81 posto ih predviđa kupiti darove za manje ljudi, 77 posto potražiti jeftinije darove, a 84 posto prednost daje sniženjima. Najviše će se darovati kozmetika i čokolada. Francuzi najviše izražavaju pesimizam u odsustvu očekivanog gospodarskog rasta: 62 posto ih misli da je njihova zemlja u recesiji i prvi put gube povjerenje u sigurnost zaposlenja. "Francuzi su razumno smanjili proračun za proslave za četiri posto u godinu dana i on sada iznosi 605 eura", kaže Antoine de Riedmatten, dužnosnik Deloittea. Najviše će stegnuti pojaseve Grci (za 21 posto), čiji troškovi za Božić će se prosječno svesti na 410 eura. Luksemburžani će potrošiti najviše, 1200 eura.
WASHINGTON - Doznake iseljenika u matične zemlje u razvoju bile su važan izvor vanjskog financiranja i tijekom nedavne globalne financijske krize, zaključila je Svjetska banka u najnovijem izvješću, procijenivši da će do kraja ove godine dosegnuti ukupnu vrijednost od 325 milijardi dolara. Time bi se njihova vrijednost povećala za šest posto u odnosu na 2009. kada je iznosila 307 milijardi dolara, objavila je Svjetska banka u najnovijem izvješću o migracijama i doznakama iseljenika. Ukupni tok doznaka trebao bi do kraja ove godine dosegnuti 440 milijardi dolara, procjenjuju u Svjetskoj banci. U 2011. vrijednost iseljeničkih doznaka u zemlje u razvoju trebala bi porasti za 6,2 posto na 346 milijardi dolara, te za 8,1 posto u 2012., kada bi trebala premašiti 370 milijardi dolara, procjenjuju u Svjetskoj banci.
BRUXELLES - Europska komisija trebala bi u srijedu predstaviti energetsku strategiju za buduće desetljeće, te pozvati na velika ulaganja kako bi se na održiv način osiguralo ispunjavanje energetskih potreba, najavljuju europski mediji. Čelnici država i vlada Europske unije poduprli su 2007. prvi energetski akcijski plan EU-a i pozvali Europsku komisiju da pripremi novi akcijski plan za razdoblje nakon 2010. Nova strategija postavit će prioritete za razdoblje do 2020. koji trebaju ispuniti europske energetske i klimatske ciljeve, što će zahtijevati ulaganja u visini tisuću milijardi eura u, između ostaloga, infrastrukturu i nove tehnologije. Pojedinosti će biti iznesene u novom planu energetske učinkovitosti koji će biti predstavljen u proljeće 2011. Međutim, zasad nisu jasni izvori financiranja za ispunjavanje energetskih ciljeva. EK se osvrće i na mogućnost izvlačenja sredstava iz europskog proračuna, te poziva na dodatne resurse iz novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2014-2020.
VARŠAVA - Visoki poljski dužnosnik za poljoprivredu ocijenio je da je europska poljoprivredna politika "dvobrzinska" i zajednička "samo imenom" i zauzeo se za nov sustav s nižim subvencijama i više novca za restrukturiranje sektora, prenose europski mediji. Obraćajući se novinarima, Marek Sawicki, član konzervativne Seljačke stranke, kritizirao je također nedavni francusko-njemački zajednički dokument o poljoprivredi kao čisto "kozmetički". Subvencije poljoprivrednicima u novim državama članicama povezane su s veličinom farmi, dok oni u 15 starih članica dobivaju novac na temelju složenog izračuna koji uzima u obzir povijesne pokazatelje. Poljski poljoprivrednici tako dobivaju oko 150 eura po hektaru, a francuski 300 eura. Kako bi se to ispravilo, Sawicki podržava smanjenje subvencija poljoprivrednicima u svim državama članicama, dok bi sredstva za ruralni razvoj u sklopu CAP-a po njemu trebalo povećati.
WASHINGTON - Sjedinjene Države uvele su strože mjere sigurnosti za prtljagu u putničkim zrakoplovima nakon terorističke bombaške urote koja je skovana u Jemenu, priopćila je u ponedjeljak ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano. Svaki teret koji je označen kao "visoko rizičan" bit će zabranjen, uključujući tonere za printer teže od 454 grama, u prtljazi koja se predaje za teretni prostor i onoj koja se unosi u kabinu zrakoplova, na domaćim letovima i međunarodnim letovima za SAD. Teret označen "visoko rizičnim" bit će dodatno skeniran, a međunarodni poštanski paketi bit će pojedinačno skenirani i moraju imati ovjeru registrirane poštanske službe. Prema novim pravilima, SAD je zabranu ulaza tereta iz Jemena proširio i na teret iz Somalije.
ZUERICH - Najveća svjetska agencija za privremeno zapošljavanje Adecco izvijestila je da je treće tromjesečje zaključila sa 42 posto višom neto dobiti na godišnjoj razini. Neto dobit u tom je razdoblju iznosila 128 milijuna eura, nešto iznad 106 milijuna eura koliko su u prosjeku prognozirali analitičari. U Adeccu navode da je potražnja i dalje "vrlo zdrava" u industrijskom sektoru, a nastavak rasta zapošljavanja bilježi se i u segmentu uredskih poslova. Operativna dobit u trećem je tromjesečju porasla za 69 posto, na 216 milijuna eura, a prihodi su uvećani za 36 posto i bili su u visini 5,1 milijardu eura.
MUENCHEN - Najveći svjetski reosiguravatelj Munich Re povisio je prognozu godišnje dobiti za 2010., nakon 19-postotnog rasta dobiti u trećem tromjesečju. Ta je kompanija u trećem ovogodišnjem tromjesečju ostvarila 764 milijuna eura neto dobiti, nakon 633 milijuna eura u istome razdoblju prošle godine, zahvaljujući visokim povratima od ulaganja i relativno blagoj sezoni uragana. Prilikom objave tromjesečnih rezultata tvrtka je priopćila da je u trećem tromjesečju imala "povoljno iskustvo s odštetnim potraživanjima". "Imamo dobre šanse da u cijeloj godini ostvarimo konsolidiranu dobit u visini 2,4 milijarde eura", kazao je financijski direktor Joerg Schneider u osvrtu na rezultate.
NEW YORK - Američki osiguravateljski div Ambac Financial podnio je zahtjev za proglašenjem stečaja nakon neuspjelog pokušaja prikupljanja sredstava za pokrivanje troškova kreditnih zaduženja. Budući da njegov prijedlog o reprogramiranju dugova u sklopu neformalnog stečaja nije dobio potporu vjerovnika, Ambac je zatražio službenu objavu stečaja s preustrojem. Nekada drugi po veličini američki osiguravatelj zabilježio je velike gubitke zbog pretjerane izloženosti rizičnim hipotekarnim kreditima, čija je vrijednost potonula uslijed kolapsa američkog tržišta nekretnina 2007. Od početka ove godine stečaj je bilo prisiljeno objaviti 139 američkih regionalnih banaka pod pritiskom posljedica financijske krize 2008.
WASHINGTON - Chrysler Grupa zabilježila je u trećem tromjesečju operativnu dobit od 239 milijuna dolara, ali je zbog troškova povrata kredita za sanaciju poslovala s neto gubitkom od 84 milijuna dolara, izvijestio je dnevni list USA Today. Time je operativna dobit premašila predviđanja analitičara autoindustrije, koji su zaključili da se Chrysler oporavlja brže nego što se očekivalo od prošlogodišnjeg zaštićenog stečaja s preustrojem. Razdoblje od srpnja do rujna ujedno je bilo treće uzastopno tromjesečje u kojem je Chrysler zabilježio operativnu dobit, a neto gubitak bio je najmanji otkako je tvrtka izašla iz stečaja. Prihodi su povećani za 5,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i iznosili su 11 milijardi dolara.
SAN FRANCISCO - Izvršni direktor Oracla Larry Ellison izjavio je da je ugašena podružnica konkurenta SAP-a neovlaštentom upotrebom softvera nanijela američkom divu štetu u visini četiri milijarde dolara. U svjedočenju u procesu koji se vodi temeljem Oracleove tužbe protiv njemačkog softverskog diva SAP-a, Ellison je ipak priznao da razmjeri kršenja autorskih prava nisu potvrdili najcrnji scenarij, pa mu je SAP-ova podružnica Tomorrow Now uspjela preoteti tek 350 klijenata. Ellisonova procjena o šteti u visini četiri milijarde dolara temelji se na procjeni da je Tomorrow Now preoteo Oraclevoj podružnici PeopleSoft i JD Edwards 30 posto klijenata. Oracle traži od SAP-a oko dvije milijarde dolara na ime odštete u slučaju koji datira iz 2007. U SAP-u pritom tvrde da šteta nanesena Oracleu ne premašuje 40 milijuna dolara.
KOPENHAGEN - Danski proizvođač piva Carlsberg izvijestio je o rastu neto dobiti u trećem tromjesečju i povećanju tržišnog udjela u sjevernoj i zapadnoj Europi, kao i u Aziji. Neto dobit iznosila je 2,17 milijardi kruna (404 milijuna dolara), u odnosu na 1,6 milijardi kruna u prethodnoj godini. Prihodi su povećani za osam posto na 17,7 milijardi kruna. Prodaja piva porasla je u trećem tromjesečju za tri posto, potaknuta potražnjom u Aziji, kao i toplim vremenom u sjevernoj i istočnoj Europi. Izvršni direktor Carlsberga Jorgen Buhl Rasmussen izjavio je da grupa očekuje povećanje prodajnih cijena, navodeći kao razlog „više ulazne troškove". Danski proizvođač prodaje svoje proizvode u preko 150 zemalja.
LONDON/FRANKFURT - Cijene zlata u utorak su zabilježile novi rekord, prvi puta premašivši ključnu granicu od 1.400 dolara u kontekstu obnovljenih zabrinutosti u vezi inflacije i europskih dužničkih problema. Tijekom prijepodneva zlatom se trgovalo po cijeni od 1.413 dolara za uncu, pri čemu analitičari smatraju da bi cijene plemenite kovine mogle nastaviti rasti. Ulagači zlato ocjenjuju sigurnim utočištem u razdobljima obilježenima neizvjesnostima i rast njegove cijene vremenski se podudara sa snažnom potražnjom za ostalim visokovrijednim robama. Tako se cijena srebra popela na 28 dolara, najvišu razinu u proteklih više od 30 godina. Paladij je dosegnuo najvišu cijenu u proteklih devet godina od 714,25 dolara a bakrom se trgovalo po najvišim cijenama u protekle više od dvije godine.
LONDON - Cijene nafte nastavile su u utorak rasti na međunarodnim tržištima, premašivši razinu od 87 dolara za barel nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila da će u idućih pet godina premašiti 100 dolara za barel. Barel sirove nafte poskupio je tako na američkom tržištu 25 centi na 87,30 dolara, nakon što je prethodno kliznuo na 86,44 dolara. Na londonskom tržištu bio je u plusu 21 cent i njime se trgovalo po 88,67 dolara. Cijenama je potporu pružila dugoročna prognoza IEA-e, koja predviđa da bi do 2015. mogle premašiti 100 dolara za barel, odnosno 200 dolara za barel u 2035. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 84,62 dolara, što znači da je bila 29 centi viša nego krajem prošlog tjedna.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali, poduprti dobrim poslovnim izvješćima kompanija koja su zasjenila obnovljene zabrinutosti ulagača u vezi dugova u eurozoni. Londonski Ftse indeks u takvom je ozračju ojačao 0,8 posto, na 5.895 bodova. Frankfurtski indeks DAX bio je na dobitku od 0,7 posto, dosegnuvši 6.799 bodova. Najveći sektor dobitnik bio je rudarski, čiji su predstavnici zabilježili rast cijena dionica temeljem poskupljenja čitavog niza kovina, od zlata i srebra do bakra. Pritom su dionice Anglo Americana, Antofagaste, Fresnilla i Rio Tinta ojačale oko dva posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama vodeći indeksi jutros pali, jer su se ulagači odlučili na dobitonosnu prodaju nakon snažnog rasta cijena dionica prošloga tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju pale između 0,5 i 1,2 posto. U Južnoj Koreji i Singapuru burzovni su indeksi blago porasli, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih,jutros bio u minusu 0,16 posto. Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno. Osim zbog visokih razina cijena dionica, ulagači su oprezni i zbog naglog jačanja dolara, nakon što je američka valuta tjednima bila pod snažnim pritiskom.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skliznule s najviših razina u dvije godine, jer su ulagači oprezni zbog jačanja dolara i pritiska na financijski sektor. Dow Jones indeks oslabio je 37 bodova, ili 0,33 posto, na 11.406 bodova, dok je S&P pao 0,21 posto, na 1.223 boda. Nasdaq indeks ojačao je 0,04 posto, na 2.580 bodova. Zahvaljujući novom programu američke središnje banke o kupnji državnih obveznica za 600 milijardi dolara, prošloga su tjedna cijene dionica snažno porasle, dosegnuvši najviše razine od rujna 2008. godine. Nakon takvog rasta većina sektora podložna je korekciji. Tako su jučer cijene dionica u financijskom sektoru pale za 0,8 posto. Od 10 sektora, sadržanih u S&P indeksu, samo su tri dobila na vrijednosti: tehnološki, energetski i rudarski. Nakon nekoliko dana visokih prometa, jučer je obujam trgovanja bio ispodprosječan.