ZAGREB - Vlada RH na današnjem zatvorenom dijelu sjednice prihvatila je Odluku o davanju državnog jamstva Zagrebačkoj banci, Hrvatskoj poštanskoj banci, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i/ili drugim poslovnim bankama u zemlji i/ili inozemstvu, za financiranje novogradnji u riječkom brodogradilištu 3. maj, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Vlada je odlučila dati državno jamstvo "imajući u vidu da su pregovori o gradnji četiri broda za prijevoz nafte, bitumena i naftnih prerađevina okončani krajem lipnja ove godine, tj. prije otvaranja Poglavlja 8: Tržišno natjecanje, a samim time i dobivanja mjerila za zatvaranje navedenog Poglavlja, te imajući u vidu da je to avansno, a ne financijsko jamstvo, kojim se omogućava realizacija ranije započetog posla, i time je važno za kredibilitet brodogradilišta naspram poslovnih partnera", ističe se u priopćenju. Dodaje se kako je "važno napomenuti da je ovo iznimka te da Vlada ostaje odlučna ispuniti sva mjerila za zatvaranje Poglavlja 8: Tržišno natjecanje, i uspješno provesti privatizaciju, tj. restrukturiranje brodogradilišta".
RIJEKA - Sa 24 glasa za i sedam suzdržanih na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke prihvaćen je prijedlog riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela da grad brodogradilištu "3. maj" izda jamstava u iznosu od 24,5 milijuna dolara za izgradnju dvaju tankera za švedskog naručitelja "Wisby Tankers AB". Nakon što je gradonačelnik Obersnel obaviješten da je Vlada prihvatila odluku o davanju državnog jamstva za financiranje novogradnji u 3. maju, izrazio je zadovoljstvo tom odlukom, zapitavši se zašto je Vladi trebalo toliko vremena da je donese. "Vlada je u početku tumačila da je nemoguće izdati jamstva zbog blokade iz Europske komisije. Kako se to danas može dogoditi, a nije prije petnaest dana i da li je bilo potrebno toliko bahatog ponašanja prije izdavanja vladinog jamstva, što je od životnog značaja za nekoliko tisuća Riječana", zapitao se Obersnel.
ZAGREB - Hrvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji, u ovoj se godini očekuje pad BDP-a za 1,7 posto, a oporavak gospodarske aktivnosti može se očekivati tek sljedeće godine, za koju se prognozira umjereni rast od 1,7 posto, ocjenjuju analitičari Ekonomskog instituta Zagreb u novom broju publikacije EIZ-a Croatian Economic Outlook Quarterly. Predviđaju nastavak negativnih trendova na tržištu rada, a vrhunac nepovoljnih kretanja očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća, a stopa registrirane nezaposlenosti doseći 19 posto. Iz Ekonomskog instituta ocjenjuju da bi nespremnost nositelja ekonomske politike na poduzimanje opsežnijih reformi mogla dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama. Napominjući da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji analitičari EIZ-a navode da je u drugom tromjesečju 2010., deveti put zaredom, zabilježen pad desezonirane vrijednosti BDP-a.
ZAGREB - Koordinacija sindikalnih središnjica priopćila je danas da će idućeg tjedna obavijestiti javnost o nizu aktivnosti koje će pokrenuti kao odgovor na opstrukciju prava hrvatskih građana na referendum. Sindikalni čelnici razmotrili su niz aktivnosti, od neposredne komunikacije s članstvom na skupovima i zborovima širom Hrvatske, do Svesindikalnog sabora, prosvjeda po regionalnim središtima i u gradu Zagrebu, do generalnog štrajka i peticije o izvanrednim izborima, kaže se u priopćenju. Sindikati će u tim aktivnostima ići onoliko daleko koliko ih građani budu spremni pratiti, a idućeg tjedna će pripremiti hodogram prvih aktivnosti. Kako se sindikatima ne bi pripisivale "rušilačke namjere" i namjerno destabiliziranje zemlje, oni će se obratiti predsjedniku Republike Ivi Josipoviću s molbom za posredovanjem između sindikalnih središnjica i ovlaštenih političkih subjekata. Sindikati će se povodom odluka Ustavnog suda obratiti i Europskom sudu za ljudska prava, kaže se u priopćenju.
SLAVONSKI BROD - Pilanska prerada u zemljama jugoistočne Europe u strukturnoj je i tržišnoj krizi, a više od 30 posto manjih pilana tijekom prošle godine je propalo, izneseno je na Prvom Kongresu pilanara jugoistočne Europe koji se održava u Slavonskome Brodu. Kongres bi trebao utvrditi pravo stanje u toj djelatnosti i odrediti smjernice razvoja primarne prerade drva u zemljama regije sukladno s razvojem pilanarstva u EU. Uz predstavnike pilanske i drvoprerađivačke industrije iz zemalja regije o problemima, koji pod znak pitanja stavljaju opstanak lokalnih pilana, raspravljaju i ekonomski stručnjaci, a pozitivna iskustva prenijet će gosti iz Europske unije. Jedan od zajedničkih problema je i to što se u većini zemalja državnim strategijama favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva, pa te tvrtke dobivaju i snažniju potporu iako se ne vode točne statistike o tome tko i koliko izvozi sirovinu, a tko je u potpunosti finalizira, rečeno je.
ZAGREB - U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je održan Hrvatsko-švedski poslovni forum na kojem su sudjelovali predstavnici švedskih tvrtki zainteresiranih za mogućnosti poslovanja i investiranja u Hrvatskoj. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako Švedska u Hrvatskoj može pronaći partnera po mjeri u ovoj regiji, a nije zanemarivo ni to što će Hrvatska postati idućom članicom EU. Švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist istaknuo je kako je u posjet Hrvatskoj došlo pedesetak predstavnika najznačajnijih švedskih tvrtki, što je najveće švedsko izalanstvo koje je on vidio u svojoj diplomatskoj karijeri. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač podsjetio je na katalog 30 velikih projekata, koji je Vlada predstavila prošloga mjeseca, te pozvao švedske ulagače da se uključe u te projekte u energetici, turizmu, brodogradnji i maloj brodogradnji.
ZAGREB - Struka odnosa s javnošću ili PR-Public Relation u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina postala sve uvaženija raširivši se na gotovo sve segmente društvenog života, a kako bi se struka očuvala Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) želi osnovati komoru kao zaštitnicu ceha, te uvesti certificiranje za tu profesiju, kazao je danas predsjednik HUOJ-a Drenislav Žekić otvarajući 11. godišnju konferenciju HUOJ-a u Zagrebu. Konferencija je okupila više od 300 domaćih i stranih sudionika, većinom predstavnika struke i medija, kojima se video linkom obratio i pokrovitelj konferencije hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Na konferenciji je istaknuto da krizno vrijeme postavlja nove izazove pred tu struku, od toga da treba biti učinkovitiji s manjim budžetima, do toga da se ne smije zaboraviti na etičnost i financijsku odgovornost.
ZAGREB - Zagrebačka tvrtka Dalekovod završila je pregovore i pred potpisivanjem je ugovora za izgradnju dalekovoda na Grenlandu, objavljeno je danas iz te tvrtke. Riječ je o gradnji novog 60 kilovoltnog dalekovoda duljine 45 kilometara. Radovi obuhvaćaju kompletnu isporuku materijala i radova i integralni su dio projekta Ilulissat čiji je nositelj grenlandska vlada. Dalekovod u taj posao ulazi s islandskom tvrtkom Istak koja će graditi hidroelektranu i prateće objekte. Planirani početak radova je sredina travnja 2011., a završetak se očekuje u rujnu 2012. godine, kaže se u obavijesti Dalekovoda.
ZAGREB - Grupa Luka Ploče u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja od 13,5 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 2,8 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Dobit je rezultat porasta prometa roba preko luke Ploče, navodi se u objašnjenju poslovnih rezultata. Ukupni su prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci ove godine iznosili 113,7 milijuna kuna i smanjeni su 3,7 posto Luka Ploče je u prvih devet mjeseci ove godine smanjila i ukupne rashode, za 13,1 posto, na 100,13 milijuna kuna.
ZAGREB - Neto dobit Industrogradnje u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 780,7 tisuća kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvještaja Industrogradnje objavljenog na web stranicama Zagrebačke burze. Ukupni prihodi Industrogradnje u prvih devet ovogodišnjih mjeseci povećani su na godišnjoj razini za 24,6 posto, na 81,1 milijun kuna. Ukupni rashodi od 80,3 milijuna kuna veći su za 31,4 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. U izvješću uprave o stanju društva naglašava se mala potražnja za građevinskim radovima, uz vrlo izražene probleme s likvidnošću te neizvjesnom naplatom potraživanja.
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za kolovoz ove godine iznosila je 5.391 kunu, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosječnu neto plaću za srpanj koja je iznosila 5.323 kune, prosječna neto plaća za kolovoz bila je nominalno veća za 1,3 posto ili za 68 kuna. Na godišnjoj razini, u usporedbi s plaćom za kolovoz prošle godine, neto plaća za ovogodišnji kolovoz bila je nominalno veća za 2,3 posto ili za 124 kune.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas je unatoč za 100 milijuna bogatijoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje podmireno tek oko 44 posto prijavljenih potreba korisnika. Ukupno prijavljena potražnja iznosila je danas 89 milijuna kuna, što je u odnosu na jučer za više od 31 posto manje no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 239 milijuna kuna ili gotovo 10 posto više no dan ranije. Najviše je danas, 31 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,49 na 0,4 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 39 milijuna kuna, a pritom je čak 200 milijuna kuna ponude ostalo neplasirano zbog neusklađenosti uvjeta kreditiranja. Prosječna kamatna stopa porasla je, što je posljedica nešto većeg udjela ročnih pozajmica, s jučerašnjih 0,49 na 0,66 posto.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze iznosio je danas svega 11 milijuna kuna, tek su tri dionice imale više od milijun kuna prometa, a vrijednost dioničkih indeksa je pala - Crobex je uz pad za 0,46 posto trgovanje ponovno završio ispod 1.900 bodova, na 1.893,11 bodova. I specijalizirani indeks Crobex10, koji je jučer preskočio psihološku razinu od 1.000 bodova, danas je uz pad za 0,68 posto opet ispod te razine, na 998,05 bodova. Ukupni promet Burze iznosio je 28,7 milijuna kuna, od čega se 17,79 milijuna kuna odnosilo na prijavljeni promet, a tek 11 milijuna kuna na redovni promet. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom od 1,41 milijuna kuna. Cijena te dionice nije se mijenjala i iznosi 269,99 kuna. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe koje je protrgovano za 1,19 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,55 posto. Još je samo dionica Atlantic Grupe danas ostvarila milijunski promet, 1,11 milijun kuna, a cijena joj je pala 0,12 posto.