ZAGREB/WASHINGTON - Svjetska banka spremna je financijski i tehnički pomoći u provedbi programa gospodarskog oporavka Hrvatske, izjavio je u razgovoru za Hinu Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje, skupine zemalja koja se naziva EU-10+Hrvatska. "Pridali smo veliku važnost programu gospodarskog oporavka kada je objavljen u travnju. To je hrabar program, koji navodi reforme što ih vlada želi provesti i rješavati probleme, te stvara okvir za održiv izlazak Hrvatske iz recesije", rekao je Harrold u Washingtonu, na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke ovoga vikenda. Svjetska banka spremna je pružiti "razvojnu financijsku pomoć kroz proračun, kao i tehničku i analitičku potporu" tom programu, dodao je. "Rekli smo ministru Šukeru da smo spremni dati financijsku potporu, ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program, jer provedba reformi ima svoju cijenu i posljedice", kazao je Harrold. "Usredotočenost je u cijelosti na provedbi programa, ponavljam na provedbi", pojasnio je. Na traženje da ocijeni fiskalnu i monetarnu politiku hrvatske Vlade u sadašnjoj krizi, Harrold je rekao da "Hrvatska shvaća da njezina fiskalna pozicija srednjoročno nije održiva, jer je deficit previsok". Svjetska banka prognozira da bi hrvatski proračunski deficit u 2010. mogao rasti do 5,4 posto BDP-a, a javni dug preko 52 posto BDP-a. Dug javnog sektora nije posebno zabrinjavajući, ono što je puno veća brojka to je ukupni dug, rekao je Harrold.
ZAGREB - Hrvatski Jadran je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 9,3 milijuna turista ostvarivši 58,2 milijuna noćenja, što su porasti od 2 posto u dolascima i 6 posto noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a isti su porasti ostvareni i u rujnu ove godine s 1,03 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja, prvi su podaci Hrvatske turističke zajednice. Glavninu turističkih dolazaka 89,2 posto ili 8,3 milijuna, te 90 posto ili 52,4 milijuna noćenja na Jadranu su u devet mjeseci ove godine ostvarili strani turisti. Došlo ih je 3 posto više, a noćenja su imali 7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Domaćih je turista na Jadran u devet mjeseci ove godine došlo 962,5 tisuća ili 4 posto manje, ali su ostvarili 3 posto više noćenja ili 5,7 milijuna.
ZAGREB - Predsjednik Uprave Gospodarsko interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli ocijenio je u razgovoru za Hinu da izmjene Pravilnika o primjenama licenci za vozače u teretnom cestovnom prijevozu u BiH odgovaraju hrvatskim prijevoznicima, bez obzira na privremene štete zbog prosvjeda i blokada bosanskohercegovačkih prijevoznika. Autoprijevoznici u BiH, odnosno Republici Srpskoj, prosvjeduju zbog izmjena Pravilnika koji određuje da se licence izdaju na državnoj razini. Prijevoznici traže da se licence vrate u nadležnost entiteta, a taj zahtjev pokušavaju ostvariti i blokadom prometnica, graničnih prijelaza i carinarnica. Na pitanje trpe li zbog toga hrvatski prijevoznici znatnije štete, Banelli kaže da je dugoročno hrvatskim prijevoznicima u interesu uvođenje reda u izdavanje licenci prijevoznicima u BiH i da je taj interes jači od privremenih šteta zbog prosvjeda. Smatra da je bit prosvjeda u tome da dio prijevoznika iz BiH ne može ispuniti zahtjeve za izdavanje licenci jer za to jednostavno nemaju nikakve tehničke i druge uvjete. Upravo ti prijevoznici, dodaje, često su bili nelojalna konkurencija nudeći nerealno niske cijene svojih usluga. "Kad budu morali ispuniti sve zahtjeve za izdavanje licenci, a to dosta košta, neće moći rušiti cijene. Stoga podržavam uvođenje reda u izdavanje licenci u BiH", kaže Banelli.
RIJEKA - Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na tjednoj je konferenciji za medije kazao kako u županiji razmišljaju o razvijanju koncesijskih modela s mogućnošću ulaganja u energetskom sektoru, podržavši ujedno nedavno najavljeni 'rezervni plan' Plinacroa o izgradnji LNG terminala manjih kapaciteta s obzirom da je datum otvaranja 'velikog' LNG-ja u Omišlju pomaknut s 2014. na 2017. godinu. "Resorno ministarstvo i Vlada u slučaju LNG terminala nisu vodili proaktivnu politiku, zbog čega je projekt 'konzerviran'. Resorno ministarstvo trebalo je putem javnog poduzeća predložiti lokacije za terminal te je, u skladu s tim, trebao biti raspisan koncesijski natječaj za strateškog ulagača, čime bi se smanjio i pritisak od strane samo jednog investitora", smatra Komadina. Tankersku luku JANAF u Omišlju na otoku Krku župan Komadina vidi kao moguću lokaciju 'mini' LNG-ja koji ne bi sadržavao skladištenje plina, a kojeg kao privremeno rješenje, dok projekt LNG, čiji je nositelj konzorcij Adria LNG, ne uđe u završnu fazu realizacije, predlaže tvrtka Plinacro.
ZAGREB - Nakon produljenog vikenda, ali i zbog toga što je pri kraju razdoblje održavanja obvezne pričuve, na Tržištu novca danas je potražnja znatno smanjena u odnosu na posljednji trgovinski dan prošloga tjedna. Potražnja je danas i više nego prepolovljena u odnosu na četvrtak, te je iznosila 74 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je porasla za otprilike 24 milijuna kuna, na 174 milijuna. Najviše je plasirano prekonoćnih pozajmica, u visini od 22,7 milijuna kuna i to po kamatnoj stopi od 0,4 posto, što je 0,01-postotni bod više nego u četvrtak. Odobreno je i 1,3 milijuna kuna pozajmica na rok od 3 mjeseca, po cijeni od 2,38 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 24 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s u četvrtak zabilježenih 0,43 na 0,5 posto.
ZAGREB - Nizak ukupni i redovni promet, tek dvije dionice s milijunskim prometom i blage korekcije vrijednosti dioničkih indeksa, ali u različitim smjerovima - rastom Crobexa za 0,18 posto, na 1.906,72 boda, a padom Crobexa10 za blagih 0,05 posto, na 1.001,56 bodova, obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Ukupni promet Burze iznosio je 24,5 milijuna kuna, od čega se 13,1 milijuna kuna odnosilo na institucionalni, a 11,4 milijuna kuna na redovni promet. Najtrgovanija je bila dionica HT-a sa 4,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,73 posto, na 269 kuna. Više od milijun kuna prometa imale su još samo dionice Petrokemije kojih je protrgovano za 1,9 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 2,59 posto. Po prometu slijede dionice Ine sa 676 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,60 posto. Dionicama Kraša pak cijena je porasla za 1,24 posto, a protrgovano ih je za 620,7 tisuća kuna. Promet od 535,8 tisuća kuna ostvarila je dionica Ericsson Nikole Tesle, a cijena joj je porasla za 1,58 posto.