Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati balansirao na rubu pozitivnog i negativnog područja, kao i cijene dionica u Hong Kongu.
U Singapuru i Šangaju burzovni su indeksi pali između 0,5 i 1,3 posto, dok su Australiji, Južnoj Koreji i Indiji porasli između 0,1 i 0,6 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u blagom minusu.
Jutros je objavljeno da je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju iznosio 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja usporavanje, s obzirom da je u prethodnom tromjesečju rast iznosio 10,3 posto.
No, to je i blago veći rast od 9,5 posto, koliko su očekivali analitičari, što navodi na zaključak da je nedavno povećanje kamata u Kini zasad dovoljno za 'hlađenje' gospodarstva.
Međutim, daljnje zaoštravanje kineske monetarne politike ne može se sasvim isključiti, s obzirom na podatak da je u rujnu inflacija dosegnula 3,6 posto, najvišu razinu u posljednja 23 mjeseca.
Ulagače je na oprez natjerao i Timothy Geithner, ministar financija SAD-a, kazavši u intervjuu za Wall Street Journal kako su tečajevi najvažnijih svjetskih valuta uglavnom prilagođeni, te da nema potrebe za daljnjim slabljenjem američke u odnosu na japansku i europsku valutu.
To je izazvalo naglo jačanje dolara, pa je jutros u samo nekoliko minuta tečaj američke valute skočio s otprilike 81 na 81,84 jena. Ipak, tržište se kasnije smirilo, pa je cijena dolara skliznula na 81,25 jena.
Neposredno nakon objave Geithnerove izjave, tečaj eura pao je za 0,6 posto, na 1,3872 dolara. No, kasnije se ipak oporavio, te vratio na 1,3932 dolara.
U odnosu na japansku, europska je valuta jutros ojačala, pa je njezin tečaj porastao s jučerašnjih 112,00 na 113,05 jena.
Naglo jačanje, pa ponovno slabljenje američke valute izazvalo je i buru na robnim tržištima, pa su jutros znatno oscilirale i cijene sirovina. Tako je cijena nafte prvo pala, pa potom porasla, krećući se u rasponu od 82 do 83 dolara po barelu.