ZAGREB - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević ustvrdio je danas da je odluka Ustavnog suda da nema pretpostavki za referendum o izmjenama Zakona o radu (ZOR) "protuustavna i protuzakonita" jer je u Ustavu jasno propisano da građani imaju pravo na referendumu odlučivati o svim pitanjima iz djelokruga rada Hrvatskog sabora. S tim u vezi potpuno je irelevantno što je prijedlog izmjene ZOR-a povučen iz saborske procedure, ustvrdio je Matijašević u izjavi novinarima pred Hrvatskim saborom. HUS će, kako je najavio, predložiti ukidanje Ustavnog suda i prenošanje njegovih ovlasti na Vrhovni sud prema iskustvima iz anglosaksonskih pravnih sustava. Sindikalne središnjice će znati odgovoriti na tu odluku, a o tom će javnost izvijestiti na sutrašnjoj konferenciji za novinare, najavio je Matijašević. Ustavni sud RH danas je jednoglasno zaključio da su pretpostavke za raspisivanje referenduma o odredbama Zakona o radu o kolektivnom pregovaranju prestale kad je Vlada iz zakonodavne procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a, ali i da se u narednih godinu dana u proceduru ne smije uputiti zakonski prijedlog koji bi bio suprotan potvrdnom odgovoru na predloženo referendumsko pitanje, osim ako se o tom prijedlogu prethodno ne provede referendum. Ustavni suci obrazlažu da je Organizacijski odbor u formalnom zahtjevu za raspisivanjem referenduma referendum vezao uz prijedlog izmjena ZOR-a, koje je Vlada povukla iz procedure. Time je Vlada, tumači Ustavni sud, uvažila volju birača izraženu kroz 717.149 valjanih potpisa na sindikalnu inicijativu.
ZAGREB - Odluka Ustavnog suda da nema pretpostavki za raspisivanje referenduma o izmjenama ZOR-a dovest će do toga da volja građana ne bude realizirana, tako da je riječ o odluci s dalokosežnim posljedicama, ocijenio je danas predsjednik Republike Ivo Josipović. Da sam sudac Ustavnog suda, glasao bih drukčije, izjavio je Josipović nakon današnje sjednice Vijeća za socijalnu pravdu istaknuvši kako time ne poriče pravo sucima Ustavnog suda na njihovu odluku, jer to je njihova ustavna ovlast. Pritom je podsjetio kako je u prethodnim fazama rasprave o referendumu o izmjenama ZOR-a predlagao neke kompromisne odluke u smislu uvjetnog raspisivanja referenduma, jer je riječ o vrlo osjetljivom pitanju za hrvatsko društvo. Odluka Ustavnog suda ne sprečava Sabor da možda ponovno razmotri to pitanje i ideju o tzv. uvjetnom raspisivanju referenduma. Time bi se podržala politička volja građana, Sabor i sve političke stranke pokazali bi da uvažavaju volju građana, te bi se nastavio socijalni dijalog, smatra Josipović. Najavio je da će o tom pitanju razgovarati sa sindikatima, te s premijerkom Jadrankom Kosor i političkim strankama, jer riječ je o iznimno važnom pitanju koje je od velikog utjecaja na stabilnost zemlje. Komentirajući sindikalne najave prosvjeda protiv te odluke, kao i reakciju Ustavnog suda koji je sindikate optužio da upućuju "rušilačke poruke", Predsjednik je podsjetio kako je pravo mirnog prosvjeda zajamčeno Ustavom.
ZAGREB - Hrvatska je prema indeksu otvorenosti proračuna, koji objavljuje International Budget Partnership (IBP) iz Washingtona, ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, što je lošije u odnosu na 2008. kada je indeks bio 59, objavio je u najnovijem aktualnom osvrtu Institut za javne financije (IJF). "To znači da Vlada još uvijek građanima ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac. Manjak transparentnosti hrvatskog proračuna otvara vrata zlouporabama te neodgovarajućem i neučinkovitom korištenju državnog novca", navode Marijana Bađun i Ivica Urban u osvrtu IJF-a. Ističu i da bi Vlada brzo i uz mali trošak i napore mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje već posjeduje i da pozove javnost na veće sudjelovanje u proračunskom procesu. IBP je 19. listopada objavio indeks otvorenosti proračuna izračunat za 94 zemlje na temelju podataka za 2009. Indeks se izračunava temeljem opsežnog upitnika kojeg popunjavaju nezavisni stručnjaci, a za Hrvatsku su ga popunili istraživači IJF-a, nakon čega je prošao recenziju dvaju neovisnih recenzenata, zaposlenika IBP-a i jednog predstavnika hrvatskog Ministarstva financija.
ZAGREB - Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavili su danas projekt EU-a "Razvoj investicijskog okruženja" kojemu su ciljevi pomoći hrvatskim županijama u unapređenju njihove atraktivnosti za privlačenje stranih ulaganja i potaknuti razvoj investicijske klime u Hrvatskoj. U projektu vrijednom 2,5 milijuna eura sudjeluje 20 županija. EU kroz program IPA pokriva 75 posto troškova, a Hrvatska 25 posto. Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je kako je taj projekt sukladan vladinom programu gospodarskog oporavka u kojem su izravna strana ulaganja ocijenjena prioritetnim. Podsjetio je na osnivanje povjerenstva za uklanjanje prepreka za ulaganja te na vladin katalog 30 investicijskih projekata u javnom sektoru vrijednih ukupno 13 milijardi eura. Vlada, kaže Popijač, investicijski potencijal vidi i u privatnom sektoru, posebno u industriji, prometu i turizmu pri čemu je važno privući ulaganja koja donose moderne tehnologije i inovacije. Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren među hrvatskim prednostima u privlačenju stranih ulaganja istaknuo je pogodan zemljopisni položaj, dobro obučenu radnu snagu i moderne prometnice. Međutim, ocijenio je, kompanije neće investirati u zemlju opterećenu korupcijom i sa slabom vladavinom prava te dodao da vjeruje kako će vlada uvjeriti članice EU-a da će njezini napori u jačanju pravne sigurnosti i suzbijanju korupcije dati rezultata.
SPLIT - U Splitu je danas otvoren 15. međunarodni sajam SASO na kojem se do 24. listopada predstavlja gotovo 1500 izlagača iz 15 zemalja. Ovaj je sajam iznimno važan jer ga se uspjelo uspješno organizirati unatoč teškoj gospodarskoj krizi, kazao je župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader koji je sajam otvorio kao izaslanik pokrovitelja, predsjednika Republike Ive Josipovića. "Sajam SASO je više od sajamske izložbe, to je mjesto gospodarskog povezivanja, edukacije, razmjene ideja i stručnih konferencija", rekla je direktorica tvrtke "Sajam", koja je oranizator međunarodnog sajma SASO, Sanja Vuković Veić. Predsjednice splitske Hrvatske gospodarske komore Jadranka Radovani je naglasila kako su zbog krize otkazani brojni sajmovi u regiji, a sajam SASO je uspio opstati i privući blizu 1500 izlagača. Međunarodni sajam SASO obuhvaća više specijaliziranih sajmova, među njima i sajmove graditeljstva, potom drvne i metalne industrije, sajam obrtništva i male privrede, sajam financija te sajam ekologije.
ZAGREB - Poslovni prihodi telekomunikacijske tvrtke Tele2 Hrvatska u trećem tromjesečju veći su za 23 posto u usporedbi s trećim kvartalom 2009. godine i iznose 293 milijuna kuna, a dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije (EBITDA) iznosila je 10 milijuna kuna, priopćeno je iz Tele2 Hrvatska. U trećem tromjesečju, Tele2 Hrvatska stekao je 81.000 novih korisnika, što je 16 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine, a na ukupnoj korisničkoj bazi taj rast iznosi 20 posto. Treće je tromjesečje Tele2 zaključio sa 737.000 korisnika, dok je u istom razdoblju prošle godine imao 616.000 korisnika. Na stabilne poslovne rezultate utjecalo je povećanje tržišnog udjela u kombinaciji sa povećanim prihodima od stranih turista tijekom ljeta, kaže se u priopćenju. Tele2 Hrvatska dio je Grupacije Tele2 AB sa sjedištem u Švedskoj.
OSIJEK - Potkraj rujna u Osječko-baranjskoj županiji evidentirana je 31.841 nezaposlena osoba, što je 0,9 posto više nego u kolovozu, a za 12,9 posto više u odnosu na rujan prošle godine, podaci su osječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom prvih devet mjeseci ove godine nezaposlenost je rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,2 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine nezaposlenost je povećana na čitavom područje županije, a najviše u Đakovu, 20,4 posto, te Donjem Miholjcu, za 18 posto.
ZAGREB - Ionako malobrojni ulagači na Zagrebačkoj burzi danas su nastavili prodavati dionice unatoč stabilizaciji indeksa na najvažnijim svjetskim burzama, pri čemu su domaći burzovni indeksi dotaknuli najniže razine od početka rujna. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,64 posto na 1.877 bodova, te je dotaknuo najnižu razinu od 7. rujna, kada je iznosio 1.869 bodova. Istodobno, Crobex10 spustio se 0,59 posto, na 991 bod, i također je na najnižoj razini od 7. rujna, kada je iznosio 987 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,1 milijuna kuna i bio je otprilike 800.000 kuna manji nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je zasad dionica HT-a, s prometom od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,28 posto, na 269 kuna. Slijedi dionica Dalekovoda, s jedva 359.000 kuna prometa i padom cijene za 1 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke blago ojačala prema euru u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,334083 kune. Istodobno je pak kuna oslabila prema svim ostalim promatranim valutama, prema dolaru za 0,78 posto, prema britanskoj funti za 0,24 posto, te prema švicarskom franku za 0,04 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,304175 kuna, funte 8,348415 kuna, a franka 5,495753 kuna.