ZAGREB - Radnici Željezare Split uputili su danas zahtjev hrvatskoj Vladi da se hitno organizira proizvodnja u željezari i to putem natječaja za davanje pogona u zakup, a prijedloge Hrvatskog fonda za privatizaciju o načinima raskidanja ugovora sa sadašnjim vlasnikom, poljskim koncernom Zlomrex, nisu željeli komentirati. Ako ne dobijemo odgovor Vlade ili ne budemo njime zadovoljni, organizirat ćemo prosvjed ulicama Zagreba 20. listopada, kazao je sindikalni povjerenik u Željezari Tonči Mužić nakon petosatnog sastanka u HFP-u predstavnika radnika i sindikata Željezare te HFP-a i Ministarstva gospodarstva. Predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak iznio je dva prijedloga rješenja vlasničkih odnosa s poljskim Zlomrexom, koji su preduvjet pokretanja proizvodnje u željezari, ali o tim prijedlozima ni nakon višesatne rasprave nije došlo do usuglašavanja. Osnovni cilj dviju opcija koje smo izložili je pokretanje proizvodnje u Željezari. Radi toga je HFP prije dva dana uputio Zlomrexu prijedlog sporazuma o mirnom raskidu ugovornog odnosa u kojemu im je ponuđeno da svoja potraživanja prema Željezari od 82,5 milijuna kuna, te sve dionice predaju HFP-u za jednu kunu, a zauzvrat će Fond odustati od naplate korporativnog jamstva u iznosu od 87 milijuna kuna", pojasnio je Duvnjak. Druga je opcija da HFP korporativno jamstvo od 87 milijuna kuna potražuje vjerojatno sudskim putem.
ZAGREB - Drvna industrija na dobrom je putu oporavka, što pokazuju pozitivni trendovi u prvih osam mjeseci ove godine, no nužno je i dalje ulagati u taj sektor kako bi se povećala njegova konkurentnost, istaknuto je na današnjem Poslovnom klubu održanom u sklopu 37. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta na Zagrebačkom velesajmu. Izvoz drvne industrije u prvih je osam mjeseci ove godine porastao više od 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a uvoz je smanjen 20 posto. Pritom je pozitivan trend zabilježen i u proizvodnji namještaja u kojoj je izvoz povećan 13 posto, a uvoz smanjen 20 posto. To je ohrabrujući trend i treba ga isticati, kazao je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić. Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić kazao je da će taj će sektor i nadalje imati potporu resornog ministarstva i Hrvatskih šuma. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi drvnoj industriji godišnje trebalo 200 milijuna kuna državnih potpora, a trenutačno je godišnji iznos 65 milijuna kuna. Ističe također kako treba ubrzati proces restrukturiranja Hrvatskih šuma.
ZAGREB - Državni je inspektorat u inspekcijskom nadzoru Ine utvrdio da je od početka ove godine u Ini radio 61 stranac od čega je rad 23 stranca, među njima i tri člana Uprave i pet članova Nadzornog odbora, bio protivan odredbama Zakona o strancima, a ukupan novčani iznos kazni za utvrđene prekršaje iznosi 1,8 milijuna kuna, izvijestili su danas iz Državnog inspektorata. U priopćenju se navodi da je u inspekcijskom nadzoru kod Ine iz Zagreba, koji je obavljen u razdoblju od 29. srpnja do 23. rujna ove godine, utvrđeno da je u toj naftnoj kompaniji od 1. siječnja 2010. do početka inspekcijskog nadzora radio 61 stranac. Inspekcijskim je nadzorom utvrđeno da je rad 23 stranca protivan odredbama Zakona o strancima, a u priopćenju se uz ostalo navodi da poslodavac za tri stranca člana Uprave i pet stranaca članova Nadzornog odbora nije dostavio na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne Policijske uprave o prijavi rada stranaca bez radne dozvole u razdoblju od 1. siječnja 2010. do početka inspekcijskog nadzora. Ina je za svakog stranca za kojeg je utvrđeno da radi protivno odredbama Zakona u proračun uplatila po 30 tisuća kuna, što je ukupno 690 tisuća kuna. Zbog utvrđenih prekršaja Ini i odgovornoj osobi u Ini, kao i svakom strancu pojedinačno izdani su prekršajni nalozi te su izrečene zakonom propisane novčane kazne - poslodavcu, Ini, u iznosu od 1,06 milijuna kuna, što je Ina platila 27., odnosno 28. rujna, dok novčana kazna za strance po prekršajnom nalogu ukupno iznosi 104,2 tisuće kuna i još nije plaćena.
SPLIT - Na 15. međunarodnom sajmu SASO, koji će se od 20. do 24. listopada održati u Splitu, predstavit će se gotovo 1500 izlagača iz 15 zemalja, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare organizatora toga sajma, tvrtke Sajam Split. Organizatori naglašavaju i kako je na ovogodišnjem sajmu SASO ostvarena iznimno dobra suradnja s njemačkim gospodarstvenicima koji će imati skupnu izložbu, a skupnu će izložbu imati i gospodarstvenici iz Bosne i Harcegovine. Sajam SASO obuhvaća nekoliko specijaliziranih međunarodnih sajmova - 15. sajam graditeljstva, 15. sajam drvne i metalske industrije, 15. sajam alata i opreme, 12. sajam obrtništva i male privrede, 11. sajam elektronike, energetike i telekomunikacija, 5. sajam financija – SAFIR te 3. sajam ekologije – SEKO.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u kolovozu u odnosu na srpanj nominalno bio manji za 2,2 posto, a realno za 1,9 posto, dok se na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine, bilježi rast maloprodaje nominalno za 4,1 posto, a realno za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. DZS je već ranije objavio prve podatke o maloprodaji u kolovozu, a i detaljni pokazatelji iz redovnog priopćenja potvrdili su realan rast maloprodaje za 3,9 posto na godišnjoj razini. Kolovoz je tako drugi mjesec za redom u kojem trgovina na malo na godišnjoj razini bilježi realan rast prometa. To je utjecalo i na usporavanje stope pada prometa od trgovine na malo na kumulativnoj razini i stope pada su, s više od četiri posto i nominalno i realno u prvih sedam mjeseci, u prvih osam mjeseci pale za više od jednog postotnog boda, nominalni je pad u odnosu na razdoblje siječanj-kolovoz prošle godine iznosio 2,8 posto, a realni 3,1 posto.
ZAGREB - Premda je u drugom kvartalu u Hrvatskoj nastavljen pad ekonomske aktivnosti, stopom od 2,5 posto na međugodišnjoj razini, podaci objavljeni za treće tromjesečje ipak upućuju na zaključak da je pad gospodarske aktivnosti pri kraju, ocjenjuje se u kvartalnim makroekonomskim prognozama Grupe UniCredit za zemalja srednje i istočne Europe. "Ostajemo pri prognozi pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj od 1,5 posto u 2010., a iduće godine očekujemo blagi oporavak i rast od 1,6 posto", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za četvrto tromjesečje. Prognoza za inflaciju u 2010. ostaje 1,0 posto, dok bi prosječna stopa inflacije u 2011. trebala biti 2,5 posto. I prognoza za deficit tekućeg računa platne bilance ostaje nepromijenjana (3,7 posto BDP-a). Dodaje da sporiji rast vanjskog duga, niži deficit tekućeg računa platne bilance i manji apsolutni iznos otplate vanjskog duga u 2011. upućuju na nastavak stabilnosti tečaja i nepromijenjeni monetarni okvir.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je, prvog dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, potražnja utrostručena, a porasle su i kamatne stope. Potražnja je danas bila čak tri puta veća nego jučer te je iznosila 231 milijun kuna. Istodobno, ponuda je smanjena za više od 64 posto, na 81 milijun kuna. Prekonoćnih pozajmica ugovoreno je u vrijednosti od 25,5 milijuna kuna, i to po kamatnoj stopi od 0,6 posto, što je 0,2 postotna boda više nego jučer. Odobreno je i 5,5 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tri mjeseca, po cijeni od 3,88 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 31 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s jučerašnjih 0,65 na 1,18 posto.
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačka burze Crobex danas je porasla za 0,47 posto, no kao i jučer Crobex je trgovanje završio ispod razine od 1.900 bodova, na 1.898,11 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10, koji se jučer spustio ispod psihološke granice od 1.000 bodova, danas je uz rast za 0,45 posto uspio preskočiti tu razinu i iznosi 1.001,33 boda. Ukupni promet Zagrebačke burze iznosio je 37,5 milijuna kuna od čega se na redovni promet odnosi 13,2 milijun kuna, dok je prijavljeni promet iznosio 22,4 milijuna kuna, a institucionalni 1,9 milijuna kuna. Tri dionice danas bilježe milijunske promete, a najtrgovanija je sa 3,4 milijuna kuna bila dionica HT-a kojoj je cijena ostala na 269 kuna. Nije se mijenjala ni zadnja cijena Atlantic Grupe i iznosi 814 kuna, a tom je dionicom ostvareno 2,8 milijuna kuna prometa. Pad cijene za 0,37 posto, na 271 kunu, imala je povlaštena dionica Adris Grupe uz promet od 1,1 milijun kuna. Ostale trgovanije dionice uglavnom bilježe rast cijene, među njima i trgovanije dionice građevinskog sektora, primjerice Ingre s rastom cijene za 1,92 posto, Dalekovoda za 1,47 posto, Instituta IGH s rastom cijene za 2,35 posto, itd.