Baština je najbolji pokazatelj pripadnosti, a hrvatski narod je, zadržavajući svoju državnost, baštinio brojna kulturna bogatstava kako ona koja su dio kontinuiteta velikih europskih civilizacija tako i ona koji su plod narodnoga genija, rekao je Biškupić.
Istaknuo je da je dio toga nasljeđa, koji do sada gotovo da i nije bio monografski obrađen, predstavljen na ovoj iznimnoj izložbi.
Spomenuo je tek neke od izložaka, među ostalim, skulpturu Hrvatskog Apoksiomena te Starogradsko polje kao jedinstven primjer antičke parcelizacije zemljišta - drevnu horu faroi koju su četristo godina prije Krista parcelizirali prvi stanovnici helenskog polisa Pharos i koja je od 2008. pod zaštitom UNESCO-a.
Više od 480 izložaka - skulpture, numizmatika, keramika, nakit, oružje, vojna oprema, predmeti s područja pomorstva i religije - prvi put su u Klovićevim dvorima objedinjeni na jednome mjestu. Tu su izlošci iz sedamnaest hrvatskih muzeja, deset institucija i sedam privatnih zbirki od Istre do Dubrovnika, uključujući i otoke Hvar, Korčulu i Vis, te unutrašnjost zemlje od Zagreba preko Čakovca do Osijeka.
Izložena je, primjerice i prelijepa brončana glava božice Artemide, te crveno i crno figuralne keramičke posude, amfore, kameni natpisi – među kojima i Psefizma iz Lumbarde, kao i brojni drugi artefakti koji su bili dugo u depoima.
Autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić zahvalila je ministru Biškupiću i Ministarstvu kulture na pokroviteljstvu te skupini od više od 30 suradnika - znanstvenika i kustosa, od kojih je posebice izdvojila Irenu Radić Rossi.
Rekavši da se radi o "svečanosti Grka" istaknula je da izložba pokazuje i dokazuje da je Hrvatska dio velike obitelji koja se zove grčka umjetnost, odnosno dio fenomena koji danas nazivamo kolijevkom europske civilizacije.
Dodala je da umjetnost antičke Grčke predstavlja opću svjetsku baštinu i ljudsku vrijednost iako je vezana za određeno vremensko razdoblje.
Posjetitelji mogu razgledati izložbu do 12. prosinca..