ZAGREB
Udruga radničkih sindikata Hrvatske najavila je za danas prosvjed bivših radnika Tvornice željezničkih vozila Gredelj u stečaju pred tvrtkom jer se žale da im stečajni upravitelj ne odgovara na prijedlog za isplatom. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš i predsjednik Samostalnog sindikata radnika Gredelja Željko Starčević kazali su da su do sada održana četiri odbora vjerovnika i da prema javno dostupnim podacima Gredelj posluje s dobitkom, pa pitaju kada će djelomično namiriti vjerovnike prvog isplatnog reda reda, a to su radnici. Također, kažu da su kao zastupnici radnika predložili prodaju tri neoperativne nekretnine, ali ni na to nemaju nikakvog odgovora. Na pitanje da komentira vijesti o narudžbi 44 vlaka, Jakuš odgovara da se tim brojem operiralo još u vrijeme HDZ-ove Vlade, i da je danas pod tržišnim pravilima EU teško unaprijed govoriti da će konzorcij Grdelj-Končar dobiti taj natječaj. U studenome prošle godine Gredelj je otišao u stečaj te je od 1460 radnika njih 460 završilo na burzi. Prema podatcima tvrtke, u srpnju je u Gredelju bilo 983 zaposlenika.
ZAGREB
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je da se u suradnji s nadležnim službama "poduzima sve" kao bi se utvrdilo je li u Hrvatskoj završio toksični otpad iz Srbije. "U suradnji s carinom te inspekcijskim službama susjedne države te indicije se provjeravaju i poduzet ćemo sve kako bi se otklonile sumnje da je otpad završio u Hrvatskoj", kazao je Zmajlović odgovarajući na novinarske upite u svom ministarstvu. Priču o opasnom otpadu iz Srbije objavio je srbijanski dnevnik Kurir, a prenijeli hrvatski mediji. Prema tim informacijama iz Srbije je u proteklih godinu i pol dana izašlo oko 2.200 tona toksičnog otpada koji izaziva leukemiju i za koji se sumnja da je umjesto u jednoj kineskoj tvrtki za zbrinjavanje završio negdje drugdje. Srbijanske vlasti istražuju sumnje prema kojima su ogromne količine toksičnih tvari umjesto u Kini, završile negdje u Grčkoj, Rumunjskoj i hrvatskom dijelu Jadrana. "Ne postoje saznanja gdje je završio taj otpad i je li uopće završio u Hrvatskoj. Inspekcija je na terenu utvrđuje činjenice. Utvrdi li se da je otpad završio u Hrvatskoj tek tada će trebati utvrditi gdje je završio", kazao je Zmajlović.
ZAGREB
Tijekom postupanja u sudskim postupcima u povodu prijedloga za sklapanje predstečajnih nagodbi, sudac Kolakušić istaknuo je u jučerašnjem priopćenju da je stekao osobno uvjerenje da pojedine odredbe tog Zkona i njihova primjena u konkretnim predmetima predstavljaju povredu Ustava RH i drugih zakona na štetu vjerovnika, državnog proračuna RH, a time i svih građana RH, dok pojedinim vjerovnicima omogućuju povoljnije uvjete ostvarivanja njihovih potraživanja. Kako navodi, zahtjev za ocjenu ustavnosti je pred dovršetkom te će uskoro biti predan Ustavnom sudu RH. Temeljem osobnog iskustva predviđao je određene negativne posljedice tog Zakona, ali ističe da je razmjere zloupotrebe Zakona uistinu bilo teško predvidjeti, te da su uočeni tek u radu na predmetima. U vezi s izjavom ministra Slavka Linića da je u ranijem tijeku postupka pred Financijskom agencijom pribavljeno 15.000 stranica spisa, a da je on kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, samo trebao donijeti rješenje kojim potvrđuje predstečajnu nagodbu, sudac Kolakušić ocjenjuje da to vjerojatno najbolje govori o suspektnoj ustavnosti zakona koji hrvatskim sucima oduzima pravo da budu suci i primjenjuju propise RH, po principu "vidim, a ne smijem vidjeti".
ZAGREB
Ministar financija Slavko Linić ponovio je jučer da je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda, koji je zaustavio sklapanje predstečajne nagodbe Dalekovoda radi ocjene ustavnosti zakona po kojem se postupak vodi, izazvao pravnu nesigurnost te ustvrdio da je sudac objašnjenjem svoje odluke Vladu i Sabor praktički optužio za kriminalne radnje. Sudac, tvrdi Linić, nema ovlasti da sam zatraži ocjenu ustavnosti, već može samo zatražiti da taj prijedlog podrže i ostali suci, odnosno svojim kolegama prvo objasniti što je to protuustavno u tom zakonu, a potom Trgovački sud može tražiti ocjenu ustavnosti. "Sudac optužuje Sabor da je prihvatio kriminalni zakon, a izvršnu vlast da se bavi kriminalnim radnjama. U primjeni odredbi tog zakona sudac vidi zlouporabu, jer neki vjerovnici ugovaraju povoljnije uvjete za naplatu potraživanja, što ide na štetu drugih vjerovnika i države. To je uvredljivo i imamo pravo na to odgovoriti", rekao je Linić. Dakle sudac, po Linićevu osobnom uvjerenju, smatra da su stečajevi pravo suda da najbolje riješi prava vjerovnika, a ovim je zakonom sudovima to pravo oduzeto. Stoga su u Ministarstvu financija iznijeli podatke o rezultatima stečajnih i likvidacijskih te predstečajnih postupaka, među ostalim, da 89 stečajnih postupaka traje dulje od 10 godina, 166 dulje od pet godina, a 287 dulje od tri godine. Predstečajne nagodbe su zatražile 4.692 tvrtke, s gotovo 40 tisuća zaposlenih i više od 46,8 milijardi kuna dugovanja.
ZAGREB
Iz Dalekovoda su jučer ponovili kako su neugodno iznenađeni odlukom suca zagrebačkog Trgovačkog suda da zaustavi sklapanje predstečajne nagodbe radi ocjene ustavnosti zakona po kojem se postupak vodi, ali ističu da se svi poslovi koji su u tijeku uredno nastavljaju. "Neugodno smo iznenađeni tom odlukom. Nadali smo se da ćemo napokon privesti kraju višemjesečne napore oko zaključenja ovog postupka koji je izuzetno važan za dugoročni opstanak i ozdravljenje kompanije", navode iz Dalekovoda te još jednom naglašavaju da će poduzeti sve pravne korake koji su im na raspolaganju. "Ne želimo ni na koji način utjecati na neovisnost pravosuđa, ali moramo reći da nam ovakva odluka nikako ne ide u prilog. Osim toga, ovaj slučaj daje negativnu poruku svim tvrtkama u sličnoj situaciji", kažu iz Dalekovoda. Pritom ističu da se "svi poslovi koji su u tijeku uredno nastavljaju".
ZAGREB
Ured za sprječavanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) od Vrhovnog je suda zatražio da prvostupanjsku presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u predmetu Hypo i Ina-MOL s desetogodišnje preinači u maksimalnu 15-godišnju kaznu zatvora. USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu podnio žalbu zbog odluke suda o kazni za koju USKOK smatra da je izrečena u prekratkom trajanju, stoji u priopćenju objavljenom na stranicama DORH-a. Objašnjava se da je Sanader proglašen krivim za ratno profiterstvo, za što mu je utvrđena kazna od tri godine i šest mjeseci, te za primanje mita, za što je dobio sedam godina i šest mjeseci zatvora, a izrečena mu je jedinstvena kazna u trajanju od deset godina. "Imajući u vidu da je Sanader kaznena djela počinio koristeći službeni položaj koji je imao obavljajući najviše državne funkcije, i to zamjenika ministra vanjskih poslova u vrijeme ratnog stanja u Hrvatskoj, a potom predsjednika Vlade, te da je navedene funkcije umjesto za zaštitu interesa Republike Hrvatske iskoristio za vlastiti interes, USKOK smatra da je optuženom za navedena kaznena djela trebalo izreći kazne u maksimalnom trajanju", stoji u priopćenju.
ZAGREB
Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera zatražila je da Vrhovni sud ukine prvu nepravomoćnu presudu nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje zbog optužbi za ratno profiterstvo u "slučaju Hypo" te primanje provizije od mađarskog Mola kojemu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini. Osim što traži novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem, Sanaderova obrana u žalbi, predanoj zagrebačkom Županijskom sudu, predlaže i blažu zatvorsku kaznu od desetogodišnje na koju je bivši premijer osuđen u studenom prošle godine. Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović, Jadranka Sloković i Goran Suić u žalbi tvrde da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni. Obrana najspornijim drži što je sud odbio niz njihovih svjedoka, a bezrezervno poklonio vjeru "neistinitim iskazima" ljudi koji su teretili Sanadera.
SPLIT
U Rudinama u blizini Kaštela danas će se obilježiti četvrta godišnjica najveće željezničke nesreće u samostalnoj Hrvatskoj u kojoj je u tome mjestu 24. srpnja 2009. poginulo šestero putnika, a ozlijeđeno ih je 55. Vijence će, po službenim najavama, na mjestu tragedije položiti predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Hrvatskih željeznica (HŽ). Županijski sud u Splitu 3. svibnja ove godine, zbog željezničke tragedije u Rudinama, nepravomoćno je na četiri godine zatvora osudio bivšega direktora HŽ-a Ivicu Medaka, a savjetnika u tvrtki “Intrade” Jozu Bazinu, kao stručnu osobu, nepravomoćno na tri godine zatvora jer je zbog njihovih propusta tzv. podni retardant ubrzao nagibni vlak koji je trebao zakočiti. Preostala trojica optuženika: direktor tvrtke "Intrade" Ivan Tomašković, šef protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu Drago Rogulj i vatrogasac stružačkoga DVD-a Branko Tišljar oslobođeni su krivnje zbog, kako je objašnjeno u presudi, nedostatka dokaza za Tomaškovića i Tišljara, a za Roguljevo je oslobađanje bila presudna njegova prijava mjerodavnima o onome što se događalo na "robelu", pružnom vozilu koje je prošlo nedugo nakon nesreće nagibnog vlaka. Obiteljima poginulih putnika u toj željezničkoj nesreći Hrvatske željeznice isplatile su 3,9 milijuna kuna, a ozlijeđenima 1,2 milijuna kuna. Šteta na vlaku, utvrđeno je tijekom sudskog postupka, bila je 28 milijuna kuna.