PARIZ - Stopa nezaposlenosti u krizom pogođenoj eurozoni dosegnut će na kraju iduće godine rekordnih 12,3 posto, a posebno će teško biti pogođeni mladi, prognozirala je danas Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). U godišnjim prognozama o zapošljavanju OECD je otkrio i velike razlike među pojedinim zemljama eurozone. Tako bi u Njemačkoj stopa nezaposlenosti do kraja 2014. trebala kliznuti ispod pet posto, dok bi u Španjolskoj i Grčkoj trebala iznositi oko 28 posto. Na području cijelog OECD-a nezaposleno je ukupno više od 48 milijuna ljudi, gotovo 16 milijuna više nego na početku krize, ističe se u izvješću, pri čemu se kao početak krize uzima 2007. kada su počela previranja na financijskim tržištima. Problem nezaposlenosti i dalje će u mnogim europskim zemljama najteže pogađati mlade, predviđaju u OECD-u, napominjući da u Grčkoj nezaposlenost među mladima trenutno premašuje 60 posto, u Španjolskoj 55 posto a u Italiji i Portugalu oko 40 posto.
BRUXELLES - Eurozona je u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta u svibnju zabilježila oštar rast trgovinskog viška, unatoč padu izvoza na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata. Trgovinski višak eurozone dosegnuo je tako 15,2 milijarde eura i više je nego udvostručen u usporedbi sa 6,6 milijardi eura u svibnju 2012. Višak je blago uvećan u odnosu na travanjskih 14,1 milijardu eura. Na mjesečnoj razini izvoz eurozone pao je za 2,3 posto, a u približno istom postotku smanjen je i uvoz, za 2,2 posto, pokazali su desezonirani podaci Eurostata. Višak u razmjeni najvećim dijelom proizlazi iz njemačkog izvoza. U razdoblju od siječnja do travnja vanjskotrgovinska bilanca 27 članica EU-a pokazala je povećanje viška u razmjeni sa SAD-om i Švicarskom, dok su tradicionalni golemi deficiti s Kinom, Rusijom i Norveškom smanjeni u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Manjak u razmjeni enegenata, inače slaba točka EU-a, u prva je četiri ovogodišnja mjeseca smanjen na 127,9 milijardi eura, sa 146,6 milijardi eura u istom razdoblju godine prije.
BUKUREŠT - Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pohvalila je u Bukureštu hrabrost zemalja istočne Europe u suočavanju s gospodarskom krizom, ocijenivši da je najgore vjerojatno prošlo. Pet godina nakon izbijanja krize, najgore je vjerojatno iza vas, većina zemalja (središnje i istočne Europe) obnovila je rast, kazala je Lagarde u govoru pred bankarima i novinarima. Samo dvije zemlje trebale bi 2013. biti u recesiji, Hrvatska i Slovenija, prema osam prošle godine, dodala je. Prosječan rast u zemljama istočne Europe bio je pozitivan u prvom tromjesečju ove godine, dok je BDP u Europskoj uniji pao za 0,1 posto. Na čelu su Latvija s 1,4 posto i Litva s 1,3 posto rasta. MMF je prošli tjedan snizio svoje prognoze gospodarskog rasta u svijetu i eurozoni. Lagarde je pozvala zemlje istočne Europe da nastave svoje politike makroekonomske stabilnosti, ali i da ravnopravno podijele njihov teret. Ono što se dogodilo u ovom dijelu svijeta služi kao primjer onoga što se može učiniti u drugim dijelovima svijeta kad je riječ o tranziciji na tržišno gospodarstvo, kazala je.
WASHINGTON - Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama porasle su u lipnju za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, poduprte skokom cijena benzina, izvijestilo je danas ministarstvo rada. Lipanjski je rast cijena ujedno najveći od ovogodišnje veljače. Oko dvije trećine lipanjskog povećanja otpada na više cijene benzina, koje su poskočile 6,3 posto. Ako se izuzmu oscilacijama sklone cijene hrane i energije, inflacija je drugi mjesec zaredom ubrzala 0,2 posto. Cijene hrane porasle su 0,2 posto. Na godišnjoj razini ukupne su potrošačke cijene u prošlom mjesecu porasle 1,8 posto, što je također njihov najveći rast od veljače. U svibnju uvećane su 1,4 posto. Ako se izuzmu hrana i energija, cijene su u lipnju porasle 1,6 posto, po najnižoj stopi od lipnja 2011. Iako su i ukupna i temeljna inflacija i dalje ispod ciljane razine središnje banke od dva posto, pojedinosti u izvješću navode na zaključak da je trend pada cijena završio, ocjenjuje Reuters. Inflacija je zajedno s tržištem rada ključan pokazatelj za Fed pri odlučivanju o programu poticajnih mjera za gospodarstvo mjesečne vrijednosti 85 milijardi dolara. Guverner Ben Bernanke kazao je nedavno da je inflacija i dalje preniska, a stanje na tržištu rada preslabo da bi banka počela s ukidanjem poticaja.
VARŠAVA - Poljska je spremna povećati ovogodišnji proračunski manjak za 16 milijardi zlota (4,9 milijardi dolara) i suspendirati plafon za javni dug, objavila je vlada signalizirajući labavljenje proračunske discipline kako bi se potaknulo gospodarstvo. Poljsko je gospodarstvo šesto po veličini u Europskoj uniji i zemlja je do sada ubirala pohvale zahvaljujući stabilnom rastu i vladinoj strogoj kontroli potrošnje i zaduživanja. Situacija se zakomplicirala nakon što je Poljska početkom godine zamalo kliznula u recesiju. Najavljujući promjene u javnim financijama, premijer Donald Tusk kazao je danas da je vlada prisiljena povećati deficit jer projekcije pokazuju da će proračunski prihodi ove godine biti 24 milijarde zlota manji no što se prognoziralo. Moramo odlučiti kako ćemo pokriti taj manjak. Spremni smo povećati proračunski manjak za oko 16 milijardi zlota dok bi potrošnja ministarstava trebala biti smanjena za 8,5 do 8,6 milijardi zlota, kazao je Tusk na konferenciji za novinare. Ministar financija Jacek Rostowski naglasio je da će povećani deficit omogućiti ubrizgavanje novca u gospodarstvo u protuvrijednosti jedan posto BDP-a, što će po njegovim riječima stimulirati rast.
LONDON/NEW YORK - Dolar je danas oslabio prema drugim vodećim svjetskim valutama na međunarodnim deviznim tržištima u opreznoj trgovini uoči novog istupa čelnika američke središnje banke Bena Bernankea u Kongresu. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3103 dolara, što znači da je na dobitku 0,3 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. Dolar je u istom postotku bio na gubitku i prema jenu i njime se trgovalo po 99,60 jena. Veći gubici dolara prema euru ipak se ne očekuju s obzirom na nove pokazatelje iz gospodarstva eurozone, ponajprije indeks instituta ZEW koji svjedoči o blagom pogoršanju gospodarske klime u Njemačkoj.