ZAGREB - Ekonomski institut Zagreb (EIZ) u ovoj godini očekuje pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 0,5 posto, dok za iduću godinu prognozira rast BDP-a od 1,2 posto. Prognoze objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly sada su lošije nego prije tri mjeseca (kada se u 2013. očekivao pad BDP-a od 0,2 posto, a u idućoj godini rast od 1,5 posto ) zbog stanja gospodarstva koje je slabije nego što se očekivalo, a to se odnosi prvenstveno na osobnu potrošnju i investicije. Analitičari EIZ-a pritom ocjenjuju da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje, smatraju u EIZ-u. Navode da se negativna kretanja nastavljaju i ove godine, ali prepoznaju i nekoliko ohrabrujućih signala. Tako podaci za industrijsku proizvodnju i građevinarstvo upućuju na zaustavljanje negativnog trenda. Iako je kreditiranje građana i gospodarstva smanjeno, opažen je rast ponude novca. Početkom godine snažno je povećan broj nezaposlenih, ali podaci za ožujak pokazuju smanjivanje koje je bilo izraženije nego prošle godine.
ZAGREB - Četiri domaća obvezna mirovinska fonda u deset su godina, od početka uvođenja mirovinske reforme 2002. do kraja 2012., svojim članovima zaradili 10 milijardi kuna, što upravljačka društva tih fondova drže impresivnim rezultatom i potvrdom uspjeha mirovinske reforme istodobno poručujući da su rezultati mogli biti još bolji da se povećalo izdvajanje u drugi stup sa 5 posto koliko iznosi svih deset godina. Naglasili su to na današnjem susretu s novinarima čelni ljudi četiri obvezna mirovinska fonda odnosno Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. U obvezne mirovinske fondove zaposleni građani su u deset godina uplatili 41 milijardu kuna štednje, a imovina fondova na kraju 2012. bila je 51 milijardu kuna, čime se dolazi do 10 milijardi kuna zarade što je, oko 1,2-1,3 milijarde eura koliko je koštao autoput Zagreb-Split. Naveli su kako je prošle godine zabilježen prosječan prinos od 12,34 posto, u deset godina prosječan godišnji prinos bio je 5,48 posto, odnosno oko 2,5 do 3 postotna poena iznad inflacije, što je znatno bolje od postavljenih početnih očekivanja od 2 posto iznad inflacije. Trenutno sva četiri fonda imaju oko 1,6 milijuna članova-zaposlenih osoba, a za 60 do 70 posto redovito se uplaćuju doprinosi.
ZAGREB - Lokalne jedinice se u uvjetima financijske krize trebaju razborito ponašati te poboljšanjem naplate prihoda namaknuti sredstva za smanjenja postojećih proračunskih deficita, ističu u aktualnom osvrtu "Neučinkovitost naplate prihoda lokalnih jedinica" Ante Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navodeći podatak kako su lokalne jedinice u Hrvatskoj krajem 2011. godine imale 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja. Na aktualno pitanje treba li uvesti porez na nekretnine odgovaraju pak da porez na nekretnine ne treba uvoditi sve dok Porezna uprava i lokalne jedinice ne urede međusobno otvorena pitanja evidencije vlasništva, naplate prihoda, utvrđivanja obveznika i redovitih razmjena podataka u sklopu uređenog informacijskog sustava. Napominju kako je u saborskoj proceduri Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2010. i 2011. Državnog ureda za reviziju (DUR). Temeljem informacije o 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja zaključeno je da su lokalne jedinice neučinkovite u naplati prihoda. Najučinkovitiji u naplati prihoda (potraživanja) su gradovi Bakar, Čakovec i Kutina te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine.
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla povećao je u prvom ovogodišnjem tromjesečju prihode i dobit za više od 30, pokazuje danas objavljeno financijsko izvješće te kompanije. U prvom ovogodišnjem tromjesečju neto dobit te kompanije porasla je 37 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 48,9 milijuna kuna. Istodobno je operativna dobit uvećana 34 posto, na 42,1 milijuna kuna, što je prvenstveno rezultat većeg obujma poslovanja te povećane efikasnosti, navodi se u izvješću Ericssona Nikole Tesle. Prihodi od prodaje te kompanije porasli su, pak, 35 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 330,2 milijuna kuna. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24 posto, izvoz na Ericssonovo tržište 42 posto, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje s 34 posto. „Tijekom prvog tromjesečja Ericsson Nikola Tesla nastavio je uspješno poslovati, usmjerivši se na provedbu strateških prioriteta“, ocijenila je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle u poslovnom izvješću.
ZAGREB - U Hrvatskoj je Erste banka u prvom tromjesečju ostvarila neto prihode od kamata od 57,8 milijuna eura, što je 9,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine i posljedica je manjih marža i nastavka rasta loših zajmova (ne plaćaju se kamate). Neto prihodi od provizija smanjeni su 12,9 posto, na 13,8 milijuna eura, zbog niže zarade u kartičnom dijelu poslovanja. Istodobno, neto rezultat od trgovanja vrijednosnim papirima smanjen je 23,9 posto, na 1,7 milijuna eura. Banka je u Hrvatskoj povećala izdvajanja za rizične korportivne zajmove za 15 posto, na 37 milijuna eura. Operativni rezultat poslovanja Erste banke u Hrvatskoj u prvom tromjesečju smanjen je 12,2 posto, na 42,6 milijuna eura. Neto dobit, nakon manjinskih udjela, pala je, pak, s lanjskih 6,1 na 1,7 milijuna eura.
ZAGREB - Crobexi su danas blago ojačali, dok se na Zagrebačku burzu postupno slijevaju tromjesečna financijska izvješća domaćih kompanija, no aktivnost investitora je vrlo slaba, pa do podneva još nije bio ostvaren ni milijun kuna prometa. Oko podneva Crobex je bio u plusu 0,31 posto, na 1.948 bodova, a Crobex10 0,29 posto, na 1.094 boda. Redovni promet dionicama iznosio je svega 943.000 kuna, što je otprilike upola manje nego u petak u to doba. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, u visini od svega 287.000 kuna. Cijena joj stagnira na 214,5 kuna. U mirnom trgovanju po likvidnosti slijedi dionica Valamar Adrije, sa 150.000 kuna prometa i skokom cijene za 2,87 posto, na 147,3 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od petka blago ojačala prema euru, za 0,01 posto, a ojačala je i prema američkom dolaru i švicarskom franku. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,600678 kuna. Kuna je istodobno ojačala prema američkom dolaru za 0,43 posto te prema švicarskom franku za 0,08 posto, dok je oslabila prema britanskoj funti za 0,04 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,811805 kuna, franka 6,186958 kuna i funte 9,026933 kune.