ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odlučila prodati IPK Tvornicu ulja Čepin osječkoj tvrtki Mambo iz sastava Žito grupe. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da će se prodati 81,48 posto temeljnog kapitala te tvrtke za jednu kunu, a država će tvornici otpisati porezne dugove. S druge strane, Mambo se obvezuje da će investirati 295 milijuna kuna radi podizanja konkurentnosti, te da će zadržati najmanje 140 radnika, dok će preostalih sedamdesetak radnika biti zbrinuto prema programu koji je usuglašen sa sindikatom, a sredstva za to su osigurana u AUDIO-u. Vlada je danas uputila u Hrvatski sabor prijedlog izmjena Zakona o vodama kojima se dopušta eksploatacija šljunka i pijeska putem ugovora o koncesiji ako se bitno ne mijena prirodne procese, te ako služi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama. Prije davanja koncesije provest će se procjena utjecaja na okoliš. Kada je riječ o iskorištavanju neobnovljivih ležišta u vodotocima, tu se zadržava zabrana iskorištavanja šljunka i pijeska. Kao razloge ukidanja trogodišnje zabrane eksploatacije ministar navedena je nestašica šljunka i pijeska na dijelu tržišta kao i povećanje njihova uvoza iz okolnih zemalja. U Hrvatsku je u protekle četiri godine uvezeno šljunka i pijeska u vrijednosti 500 milijuna kuna iz zemalja u okruženju.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici predložila da javno poduzeće Odašiljači i veze bude upravitelj mreže svjetlovodne infrastrukture u tvrtkama u vlasništvu države. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je kako je projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u tvrtkama u vlasništvu RH pokrenut u siječnju, a u međuvremenu je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija izradio model upravljanja i za upravitelja predložio Odašiljače i veze. Sadašnja duljina svjetlovoda je 8400 kilometara, vrijednost imovine je 1,4 milijardi kuna, a na svjetlovodnoj infrastrukturi rade 283 zaposlena, dok su prihodi od iznajmljivanja lani iznosili 24,4 milijuna kuna. Za upravljanje tom infrastrukturom izabran je model upravitelja mreže jer se ne mijenja vlasnička struktura, nego upravitelj aktom države dobiva mandat za objedinjavanje i upravljanje viškom infrastrukture državnih tvrtki, rekao je Hajdaš Dončić. Projekt ne uključuje stvaranje državnog telekom operatora, ni pružanje usluga krajnjim korisnicima, niti preuzimanje upravljanja nad dijelom kapaciteta koji javne tvrtke koriste za vlastite potrebe, naglasio je ministar.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je danas u Saboru izmjene Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, ističući važnost Agencije za osiguranje radničkih potraživanja. Po zakonu, Agencija osigurava neisplaćenu plaću za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja, najviše do visine minimalne plaće u RH, kao najniži mjesečni iznos bruto plaće kojoj pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Minimalna plaća po posljednjim podacima iznosi 2814 kuna, ministar je najavio kako će Vlada uskoro donijeti uredbu kojom će povećati iznos minimalne plaće. Agencija osigurava i neisplaćenu naknadu plaće za bolovanje na teret poslodavca u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prije prestanka radnog odnosa koji je prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja. Osigurava i naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos, kao i otpremninu u visini polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine (6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu).
ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenili su danas dobrim što se povećava iznos minimalne plaće jer treba zaštititi radnike s najmanjim plaćama, a Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) poručili da Vlada ima razumijevanje za određene djelatnosti kod kojih će to utjecati na konkurentnost te da će nastaviti raditi na rasterećenju gospodarstva. Uoči današnje sjednice Vlade novinari su Marasa i Vrdoljaka pitali za komentar ocjena HUP-a da je povećanje minimalne plaće za 170 kuna posve neprimjereno situaciji u gospodarstvu i štetno za prerađivačku industriju i graditeljstvo. Maras je ustvrdio kako je dobro što se povećava iznos minimalne plaće "kako bi se zaštitilo standard onih koji imaju najmanje plaće na tržištu". S druge strane, neki drugi troškovi će se smanjivati. Uvijek treba imati razumijevanja za djelatnosti i industrije u kojima je visoka cijena rada da im se ne ugrozi poslovanje, dodao je, a HUP-ovu procjenu da se povećanjem minimalca izravno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama smatra paušalnom. Ministar Vrdoljak izrazio je razumijevanje za industrije koje su nisko produktivne pa će porast minimalca na 2.984,78 kuna utjecati na njihovu konkurentnost. "Moramo pronaći model kako da im pomognemo i to kompenziramo, a s druge strane trebamo misliti na to da našim radnicima osiguramo porast minimalne plaće u okvirima rasta cijena i troškova života", rekao je.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) oštro kritizira Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) koja se protivi povećanju minimalne plaće te ističe da je ona prije svega socijalna kategorija, ali i instrument ekonomske politike kojim se može potaknuti potrošnja od čega koristi imaju i poslodavci. Iako nije u potpunosti zadovoljan visinom nove minimalne plaće jer ona raste za 6,2 posto, dok je inflacija od posljednje izmjene iznosila gotovo 10 posto, SSSH smatra da je ipak riječ o pomaku ka zadanom cilju. To je rast udjela minimalne plaće u prosječnoj, kako bi došao na razinu 50 posto od prosječne plaće. HUP-ove ocjene da je povećanje minimalne plaće neprimjereno sadašnjem stanju gospodarstva, SSSH ocjenjuje nekorektnim, posebice stoga što poslodavci zanemaruju mogućnost izuzeća od propisane minimalne plaće, ali isključivo kolektivnim ugovorom. Međutim, kolektivni ugovor znači prisutnost sindikata u tvrtkama, što poslodavcima, očito, ne odgovara, drže sindikalci. HUP je u jučerašnjem istupu istaknuo kako su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna, odnosno za 6 posto, posve neprimjerene situaciji u gospodarstvu i štetne za značajan dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo.
ZAGREB - Informacijsko-tehnološke (IT) i druge, većinom velike tvrtke u Hrvatskoj ove godine planiraju zapošljavati nove, stručne IT kadrove, i to 65 posto od ukupno ispitanih 450 tvrtki, otpuštanja tog kadra planira ih samo 7 posto, a najviše ih, 44 posto, traže 'software developere' odnosno programere. Pokazalo je to danas predstavljeno istraživanje Visokog učilišta Algebra o potrebama poslodavaca za IT stručnjacima. Predstavljajući rezultate istraživanja predsjednik upravnog vijeća Algebre Hrvoje Balen kazao je da ove godine u potrebama poslodavaca za IT kadrovima nema velike razlike u odnosu na prijašnje, a da se programeri i dalje najviše traže jer ih je na tržištu relativno malo. Po podacima dobivenih od HZZ-a trenutno je na burzi oko 340 IT kadrova koji traže posao, od kojih je polovica bez radnog iskustva, i s obzirom na potražnju za tim kadrom Balen vjeruje da će se brzo zaposliti. Osim programera poslodavci najviše traže IT poslovne analitičare, sistem inženjere i stručnjake za web i multimediju, a očekuje se i da će buduća potražnja ići u tom smjeru i da se neće smanjivati. Stoga oni koji imaju vještine za razvijati aplikacije za mobilne uređaje, rješenja za skladištenje podataka i poslovnu inteligenciju, računalnu sigurnost, forenziku, kritografiju i web dizajn ne bi smjeli imati problema s pronalaženjem posla.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači u svim komercijalnim smještajnim objektima boravilo 135,2 tisuće turista koji su ostvarili 311,4 tisuće noćenja, što su porasti od 15,2 posto u dolascima i 9,5 posto u noćenjima u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Takvi porasti u veljači pridonijeli su, nakon slabog siječnja, poboljšanju turističke slike za prva dva mjeseca ove godine u kojima je u Hrvatskoj bilo 2,5 posto više turista nego lani ili njih 243 tisuće. No, kod noćenja još se zadržao minus, ali je smanjen na 1 posto s 589 tisuća noćenja u prva dva ovogodišnja mjeseca. Veljača je turistički bila zanimljiva i po znatnom porastu broja domaćih turista i njihovih noćenja u odnosu na isti mjesec prošle godine - bilo ih je 16,8 posto više ili 66,6 tisuća, dok su sa 150,5 tisuća noćenja u plusu od 5,4 posto. Stranih turista u veljači je došlo 13,7 posto više ili 68,6 tisuća, a sličan porast, od 13,5 posto, ostvarili su i s 161 tisućom noćenja.
ZAGREB - Usprkos pozitivnim kretanjima na europskim burzama, na Zagrebačkoj burzi Crobexi danas nemaju snage za rast, a u nešto većem fokusu investitora tek je dionica Adrisa. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,3 posto, na 1.975 bodova, a Crobex10 0,24 posto, na 1.098 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,3 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren redovnom dionicom Adrisa, u visini od 330.000 kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,21 posto, na 330 kuna. Slijedi dionica Diokija, s prometom od 241.000 kuna i skokom cijene za 6,13 posto, na 22 kune. Promet iznad 100.000 kuna još je ostvaren i dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena oslabila 0,44 posto, na 214 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je blago oslabila prema gotovo svim važnijim svjetskim valutama, pri čemu je prema euru oslabila za najmanjih 0,02 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,608401 kunu. Za tek nešto viših 0,04 posto povećan je tečaj američkog dolara, i to na 5,811045 kuna po srednjem tečaju, dok je tečaj švicarskog franka porastao za 0,07 posto te njegov srednji tečaj iznosi 6,242022 kune. Tečaj britanske funte povećan je prema jučerašnjoj tečajnici za najvećih 0,36 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,934243 kune.