FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15:30 sati

ZAGREB, 10. prosinca 2012. (Hina) - Pregled vijesti iz svijeta za 15:30 sati.

OSLO

Čelnicima Europske unije uručena je u ponedjeljak u gradskoj vijećnici u Oslu Nobelova nagrada za mir u znak priznanja za povijesnu ulogu EU-a u promicanju mira, pomirenja i ujedinjenja kontinenta te za ulogu u širenju stabilnosti. Na svečanosti su nagrada u ime Europske unije primili predsjednici triju europskih institucija - Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta Herman Van Rompuy, Jose Manuel Barroso i Martin Schulz. Svečanosti dodjele nagrada prisustvovalo je i dvadesetak premijera zemalja članica EU-a, među kojima je bio hrvatski premijer Zoran Milanović, a uveličala ju je svojom nazočnošću i norveška kraljevska obitelj.

"Europska unija je uvijek bila glavna snaga u procesu pomirenja. Nobelova nagrada za mir stoga je zaslužena i potrebna. Upućujemo naše čestitke", rekao je u svom obraćanju čelnik norveškog Odbora za Nobelovu nagradu Thorbjorn Jagland, koji je uručio nagradu. Jagland se u svom govoru osvrnuo na poslijeratnu povijest Europe, izgradnju zajedničkih institucija, njemačko-francusko pomirenje, pad Berlinskog zida, te ujedinjenje kontinenta nakon pad komunizma. Dok je Jagland govorio o njemačko-francuskom pomirenju, ističući simboličnu važnost nazočnosti kancelarke Angele Merkel i predsjednika Francoisa Hollandea, dvoje čelnika su ustali i okrenuli se prema ostalim uzvanicima držeći se za ruku, što je pozdravljeno pljeskom. Jagland je dodao da padom komunizma u Europi ipak nije bilo sve riješeno. "S padom komunizma, vratio se stari problem: Balkan. Titova autoritarna vladavina držala je poklopac nad mnogim etničkim sukobima. Kada je poklopac podignut, žestoki sukobi su opet buknuli na način za koji smo mislili da ga nikad više nećemo vidjeti u slobodnoj Europi", rekao je Jagland. "Unutar nekoliko godina vođeno je pet ratova. Nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu, gdje je osam tisuća Muslimana masakrirano u jednom danu. Ipak sada EU nastoji položiti temelje za mir također i na Balkanu. Slovenija se pridružila EU-u 2004. Hrvatska će postati članicom 2013., Crna Gora je otvorila pristupne pregovore, a Makedoniji i Srbiji odobren je kandidatski status", rekao je Jagland, dodajući da je Balkan bio i jest komplicirana regija u kojoj je ostalo neriješenih sukoba, spominjući pritom Kosovo i Bosnu i Hercegovinu. Kao rješenje i za tu regiju, Jagland je naveo uključivanje i tih zemalja u europske integracije.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u svom obraćanju odao je priznanje utemeljiteljima Unije na hrabrosti da započnu tako ambiciozan projekt nakon razornog i tragičnog rata. Istaknuo je da je mir mogao zavladati u Europi i bez Unije, ali da ne bi bio iste kvalitete.

"Naravno, mir je mogao doći u Europu i bez Unije. Možda. To nikada nećemo znati. Ali, on nikada ne bi bio iste kvalitete. Trajni mir, a ne hladni prekid vatre", rekao je Van Rompuy. On je posebno istaknuo umijeće kompromisa kao jedno od glavnih odlika Europske unije. Nobelova Nagrada za mir se sastoji od diplome, zlatne medalje i čeka u vrijednosti osam milijuna norveških kruna, odnosno 926 tisuća eura. Europska unija je odlučila novčanu nagradu dodijeliti projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba.

ZAGREB

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon poslao je poruku povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, a u kojoj kaže da "svatko ima pravo da ga se čuje i da oblikuje odluke koje utječu na njegovu zajednicu" kao što je zapisano u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. "Tijekom prošlog stoljeća postigli smo neosporan napredak uzduž puta inkluzije. Međutim, još uvijek je previše skupina i pojedinaca suočeno s previše prepreka", ističe Ban u svojoj poruci objavljenoj na internetskoj stranici UN-a. Tako podsjeća da žene imaju pravo glasovati gotovo svugdje, ali ukazuju na "ogromnu podzastupljenost žena u parlamentima i mirovnim procesima, na visokim dužnostima u vladi i upravama tvrtki te na drugim položajima na kojima se donose odluke". Domorodačko stanovništvo je često suočeno s diskriminacijom koja mu uskraćuje mogućnost da u potpunosti iskoristi svoja zamjamčena prava, a vjerske i etničke manjine, kao i ljudi s invaliditetom, drukčijom spolnom orijentacijom ili političkim mišljenjem, često ne mogu sudjelovati u ključnim institucijama i procesima. "Institucije i javni diskurs trebaju predstavljati društva u svoj njihovoj raznovrsnosti", ističe Ban. "Međunarodno pravo je jasno: bez obzira tko ste ili gdje živite, vaš glas se broji. Ujedinimo se na ovaj Dan (ljudskih prava) u obrani vašeg prava da vas se čuje", zaključuje Ban u svojoj poruci.

MOSTAR

Više nevladinih organizacija uključujući i instituciju ombudsmana za ljudska prava u BiH istaknulo je u ponedjeljak, na međunarodni dan obilježavanja ljudskih prava, da se u toj državi masovno krše ljudska prava, a organiziran je i simbolični performans pokopa ljudskih prava u tri grada u ovoj zemlji. Iz ureda ombudsmana za ljudska prava BiH upozorili su da je u ovoj godini najviše žalbi građana bilo vezano za građanska i politička prava zbog nesuklađenosti domaćeg zakonodavstva sa standardima zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Posebno je istaknuta prisutnost diskriminacije na osnovu spola, dobi i nacionalne pripadnosti. "Žene, osobe s invaliditetom, povratnici, pojedinci pripadnici manjina, siromašni, neobrazovani ili s osnovnim obrazovanjem, ruralne zajednice, i dalje su obespravljeni na mnogim mjestima, ponekad im je čak i zabranjeno sudjelovanje u javnom životu ili su isključeni na osnovu diskriminatorskih zakona ili praksi, ili zbog toga što ne postoji odgovarajuća infrastruktura koja bi olakšala njihovo uključivanje", navodi se u priopćenju ombudsmana. Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH) u ponedjeljak su organizirali simboličan "pokop" ljudskih prava u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci. Skupine mladih su, simbolično noseći crne lijesove koje su položili na središnjim gradskim trgovima, nastojali ukazati na sveopće nepoštivanje ljudskih prava građana Bosne i Hercegovine.

MOSTAR

Srpske vlasti u Prijedoru zabranile su mirnu šetnju više bošnjačkih udruga koje su na dan ljudskih prava nastojale upozoriti na stradanja velikog broja nesrpskog stanovništva tijekom proteklog rata, izvijestila je u ponedjeljak Federalna televizija (FTV). Iz više udruga poručili su da se policija u Prijedoru postavlja iznad zakona.

"Policija je pokazala da radi po diktatu lokalnih vlasti i da je važan instrument u zavođenju aparthejda", kazali su Odboru za obilježavanje 20. godišnjice stradanja Prijedorčana, koje okuplja osam stradalničkih udruga. Predstavnik udruge Izvor Edin Ramulić upozorio je kako ih je policija privodila na informativne razgovore zbog organiziranja mirne šetnje. "Sve u svemu, ovo nije neočekivano. Svako malo se uhite bivši pripadnici policije, ali i oni koji sada rade taj posao, a sudjelovali su u ratnim zločinima u ovom gradu", rekao je Ramulić. Po njegovim riječima, do sada je 21 policajac iz Prijedora pravomoćno osuđen za ratne zločine.

BEOGRAD

Beograd i Priština počeli su u ponedjeljak primjenu sporazuma o zajedničkom upravljanju graničnim prijelazima (IBM) u mjestima Jarinje i Merdare, a na kontrolnim punktovima bez državnih obilježja su pripadnici MUP-a Srbije, Kosovske policijske službe (KPS) i europske pravne misije (EULEX). Policija Srbije, EULEX i KPS nalaze se na jednoj lokaciji i udaljeni su međusobno samo desetak metara, za razliku od ranijih tri kilometra. Na Jarinju je postavljeno ukupno šest kontejnera, ali infrastruktura nije u potpunosti izgrađena jer su radovi prošlog tjedna prekinuti zbog četverodnevih prosvjeda Srba sa sjevera Kosova, a nastavljeni su jutros i trebaju biti okončani u narednih pet dana. Šef beogradskog tima u tehničkom dijalogu s Prištinom Dejan Pavićević naglasio je da na integriranom prijelazu nema nikakvih državnih simbola i obilježja i da će procedura prelaska ostati nepromijenjena. "Građani, kao i dosad, moraju imati samo osobnu kartu za prelazak integriranog prijelaza kod Jarinja, a za one koji imaju kosovske dokumente bit će nastavljen režim koji smo utvrdili sporazumom o slobodi kretanja", rekao je Pavićević.

Glasnogovornica EULEX-a Irina Gudeljević potvrdila je da su pripadnici te misije nazočni da bi Beograd i Priština "poštovali dogovor". "Bitno je da prijelazi prorade radi dobrobiti običnih ljudi", istakla je Gudeljević. Otvoren je i prijelaz Merdare, gdje je infrastruktura u potpunosti urađena, a prostor je proširen kako bi se približili objekti u kojima su smješteni srbijanski i kosovski dužnosnici. Otvaranje prijelaza već je potaknulo negativne reakcije, a među prvima se oglasio vođa oporbene Demokratske stranke Srbije (DSS) i bivši premijer Vojislav Koštunica koji je zatražio da se Ustavni sud čim prije izjasni "o ustavnosti sporazuma o integriranom upravljanju prijelazima" između Kosova i centralne Srbije. Sporazum o zajedničkom upravljanju prijelazima (IBM) potpisala je vlada Mirka Cvetkovića u veljači ove godine, a nova vlada, formirana nakon izbora sredinom godine, izvijestila je Europsku uniju (EU) da će poštovati IBM.

TBILISI

Gruzija i Rusija će ovog tjedna održati prve izravne pregovore od prekida diplomatskih odnosa nakon kratkog rata 2008. rekla je u ponedjeljak gruzijska ministrica vanjskih poslova Maia Panjikidze. Specijalni predstavnik za Rusiju gruzijskog premijera Bidzine Ivanišvilija, Zurab Abašidze sastat će se s ruskim diplomatima ovog tjedna u Europi, rekla je novinarima gruzijska ministrica, odbivši precizirati mjesto susreta. Ona je dodala da postoji mogućnost nepostizanja konkretnog rezultata, ali i da sam susret predstavlja pozitivan znak. Moskva i Tbilisi ne održavaju diplomatske odnose od sukoba 2008. kada je Rusija priznala neovisnost Južne Osetije i Abhazije, dviju gruzijskih proruskih secesionističkih regija. Više tisuća ruskih vojnika raspoređeno je u tim regijama, što Tbilisi smatra okupacijom svojih teritorija od strane neprijateljskih postrojbi. Ivanišvili, koji je pobijedio na posljednjim parlamentarnim izborima u listopadu stranku prozapadnog predsjednika Mihaila Saakašvilija, rekao je da namjerava "normalizirati" odnose s Rusijom i potvrdio da želi da zemlja pristupi NATO-u i Europskoj uniji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u nedjelju da će vrlo skoro kontaktirati s Abašidzeom.

MOSTAR

Prva dva smrtna slučaja u Bosni i Hercegovini kao posljedica smrzavanja uslijed niskih temperatura i prvog obilnijeg snijega ove zime zabilježena su ovoga vikenda na području Banje Luke, priopćili su u ponedjeljak iz tamošnje policije. U mjestu Čelincu nadomak Banje Luke u subotu je pronađeno beživotno tijelo osobe u snijegu za koju su navedeni samo inicijali. Druga osoba pronađena je u banjolučkom naselju Jošikova Voda, dok je još uvijek davala znakove života. Unatoč tome što je prebačena vozilom u Klinički bolnički centar, ubrzo je preminula, navodi se u policijskom priopćenju. Iz medicinskih izvora je navedeno da su obje osobe preminule zbog zatajenja rada srca i disanja, što je posljedica smrzavanja. Snježne padaline i niske temeperature pričinile su probleme u prometu širom BiH, a veći broj naselja u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine je bez napajanja električnom energijom.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙