BEČ - Hrvatska planira u idućih nekoliko mjeseci riješiti problem državnih brodogradilišta kako bi uklonila jednu od glavnih prepreka s kojima se suočava uoči pristupanja EU-u iduće godine, izjavila je u petak u Beču hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "To ćemo pitanje u svakom slučaju razjasniti do ljeta", izjavila je Pusić novinarima tijekom posjeta Austriji. Hrvatska vlada je prije djedan dana prihvatila ponudu samoborskog DIV-a o kupnji 8.073.568 dionica Brodograđevne industrije Split, a odbila je ponude Danka Končara za kupnjom brodogradilišta u Trogiru i Kraljevici te je odlučila da se za Brodotrogir traži novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje, dok Kraljevica ide u stečaj. Ako službeni Zagreb ne privatizira brodogradilišta, ili ih ne "postavi na svoje noge" do priključenja Uniji 1. srpnja 2013., brodogradilišta će morati vratiti 10 milijardi kuna koje su primila iz proračuna od 2006 ili će propasti. "Nema razloga za paniku, no nije moguće niti odgađanje problema. Još uvijek treba puno toga napraviti i nadam se da će vlada naći nove kupce", rekao je ovoga tjedna neimenovani europski diplomat, navodi Reuters.
ZAGREB - Hrvatska prosječna plaća iznosi 1756 dolara po paritetu kupovne moći, odnosno gotovo 300 dolara više od prosječne plaće u svijetu, ali i, primjerice, gotovo dvostruko manje od američke po istom kriteriju, objavio je BBC prenoseći podatke Međunarodne organizacije rada iz izvještaja o plaćama u svijetu za 2010/2011 godinu. Dolar po paritetu kupovne moći (PPP dolar) posebno je dizajnirana mjerna jedinica koja odgovara jednom američkom dolaru potrošenom u SAD-u, odnosno, kako navodi BBC, konverzija u PPP dolare pokazuje koliko se za prosječnu plaću iz neke zemlje može kupiti dobara i usluga u SAD-u. Prosječna plaća u svijetu iznosi 1480 dolara po paritetu kupovne moći, po izračunu ILO-a. Hrvatska se s paritetnom prosječnom mjesečnom plaćom od 1756 dolara nalazi na 27. mjestu liste od 72 zemalja svijeta, koliko ih je pri izračunu uzeo ILO. Nižu prosječnu plaću po paritetu kupovne moći od Hrvatske imaju neke članice EU-a, poput Slovačke (1385 dolara), Mađarske (1374 dolara), Estonije (1276), Litve (1109), Rumunjske (954 dolara) i Bugarske (750 dolara). Najveću paritetnu prosječnu plaću od 4089 dolara ima Luksemburg, slijede Norveška s 3678, Austrija s 3437, SAD s 3263 i Velika Britanija sa 3065 dolara.
BEČ - Austrija svoju potporu Hrvatskoj neće okončati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, već će s tom podrškom nastaviti, istaknuo je u petak u Beču, nakon sastanka s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, austrijski šef diplomacije Michael Spindelegger. Hrvatska šefica diplomacije zahvalila se tijekom svog prvog službenog posjeta Beču na podršci i pomoći koju je Austrija pružila Hrvatskoj na njezinom putu prema EU - "od početka a prije svega u teškim trenucima", kazala je. Spindelegger je obećao da će Austrija ratificirati Ugovor o pristupanju Hrvatske EU još prije ljetne stanke parlamenta. Austrija i Hrvatska ponovile su svoje zajedničko stajalište o zalaganju za ulazak i drugih zemalja regije u Uniju. "Hrvatska prednjači, ali postoje i druge zemlje koje bi trebalo poduprijeti", rekao je austrijski ministar. "Zemlje regije mogu na svojem putu u Europsku uniju iskoristiti hrvatska iskustva, jer kreću sa slične točke s koje je krenula i Hrvatska i morat će prevladati iste teškoće", objasnila je Vesna Pusić. Što se tiče pitanja povrata imovine Austrijanaca koju je bivša Jugoslavija oduzela nakon Drugog svjetskog rata, Spindelegger je od Hrvatske zatražio brzo djelovanje. Hrvatsko ministarstvo pravosuđa, objasnila je Pusić, trenutačno radi na nacrtu zakon o restituciji oduzete imovine i taj bi nacrt trebao biti gotov do ljeta. Hrvatska ministrica kazala je da je jedna od tema razgovora bilo i očuvanje prava gradišćanskih Hrvata u Austriji, s čime se složio i austrijski ministar.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u petak u talijanskom gradu Trstu, gdje predvodi srbijansko izaslanstvo na talijansko-srpskom poslovnom forumu, kako vjeruje u pobjedu na predstojećim izborima u Srbiji. Tadić, koji je i predsjednik stožerne stranke aktualne vladajuće koalicije u Srbiji - Demokratske stranke, u izjavi koju prenosi srbijanska agencija Tanjug kazao je kako njegov posjet Italiji važan i za izborne procese u Srbiji. Riječ je o posjetu koji je ranije planiran i istodobno radimo na poticanju talijanskih tvrtki na suradnju sa srbijanskima, kao i na pripremama za izbore, rekao je Tadić. Dodao je kako je ''optimističan'' kada je riječ o predstojećim izborima u Srbiji.
BEOGRAD - Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u petak, nakon sjednice srbijanskog republičkog stožera za izvanredne situacije, kako se nedavni događaj u nuklearnom institutu ''Vinča'' nadomak Beograda ne može smatrati nuklearnim incidentom. Dačić, koji je i zapovjednik tog stožera, objasnio je kako je utvrđeno da nakon poplave do koje je došlo nije bilo povećane razine zračenja te da se, sukladno zakonu, sama poplava ne može smatrati nuklearnim incidentom. Sam događaj, po njegovim riječima, skrenuo je pozornost na problematiku rada s nuklearnim tvarima i poduzet će se sve što je potrebno na rješavanju svih pitanja vezanih uz sigurnost njihova skladištenja. Početkom tjedna beogradski su mediji objavili informaciju da je krajem veljače u institutu u Vinči došlo do poplave podzemnog skladišta u kojem se nalazio samljeveni uranij spreman za obogaćivanje i daljnju uporabu u nuklearnom reaktoru. Dačić je u srijedu posjetio institut te potom u izjavi novinarima objasnio da je uslijed pucanja cijevi bila poplavljena prostorija u kojoj se skladišti nuklearni materijal koji se, po njegovim riječima, ondje nalazi već oko 40 godina. Dodao je kako će raditi na tome da se uskoro upotpuni pravni okvir važan za rad s nuklearnim tvarima, te istaknuo kako je to "visoko rangirana tema kad je riječ o sigurnosti Srbije".
LJUBLJANA - Proračunski manjak Slovenije u 2011. iznosio je 6,4 posto BDP-a, 0,4 posto više nego godinu prije, proizlazi iz privremenog izvješća koje je u petak objavio ured za statistiku. "Gospodarska situacija i smanjenje BDP-a u posljednjem tromjesečju uzrokovali su proračunski manjak od 6,4 posto", rekao je Andrej Flajs iz tog ureda. Dodao je da je manjak veći od predviđenog zbog "financijske pomoći javnim poduzećima u svrhu pokrivanja njihovih dugova", koja je iznosila 1,3 posto BDP-a. "U sadašnjim okolnostima najvažnije je početi provoditi mjere što je brže moguće", rekao je Flajs novinarima. Ured za statistiku priopćio je da je slovenski javni dug krajem 2011. narastao na 47,6 posto BDP-a, odnosno 17 milijardi eura, dok je 2010. iznosio 38,8 posto (13,7 milijardi eura).
RIJAD - Američka državna tajnica Hillary Clinton sastala se u petak s kraljem Saudijske Arabije i ministrom vanjskih poslova u Rijadu kako bi razgovarala o sukobu u Siriji, napetostima u odnosima s Iranom i razlikama u naftnoj politici. SAD i Saudijska Arabija, najveća izvoznica nafte, strateški su saveznici od četrdesetih godina prošlog stoljeća no neslaganja glede odgovora na arapske narodne ustanke prošle su godine zategnula njihove odnose. "Obje su strane prepoznale da su njihovi zajednički interesi mnogo značajniji od pitanja koja ih u posljednje vrijeme dijele", rekao je Robert Jordan, veleposlanik SAD-a u Rijadu od 2001. do 2003., i istaknuo suradnju u borbi protiv terorizma, zabrinutosti glede nuklearne tehnologije Irana i stabilnosti na Bliskom istoku.
NEW YORK - Vođa Al Kaide Osama bin Laden tijekom devet godina bijega nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. skrivao se u Pakistanu u pet različitih kuća i u tom razdoblju postao je otac četvero djece od kojih je dvoje rođeno u državnim bolnicama, kazala je pakistanskim policijskim istražiteljima njegova najmlađa supruga, prenosi The New York Times. Iskaz najmlađe Bin Ladenove supruge 30-godišnje Amal Ahmad Abdul Fateh daje do sada najdetaljniji prikaz njegova života u godinama koje su prethodile napadu američkih komandosa u svibnju 2001. kada je u dobi od 54 godine likvidiran u jednoj od kuća u kojima se skrivao. Njezin iskaz, dan pakistanskim vlastima, ne sadrži podatke o Pakistancima koji su mu pomagali u skrivanju ali ipak pokreće pitanja o tome kako je mogao seliti svoju veliku obitelj po čitavoj zemlji unatoč inače impresivnim pakistanskim snagama sigurnosti. Njegove tri udovice od velikog su interesa jer posjeduju odgovore na pitanja koja frustriraju zapadne obavještajne službe. One su trenutno u kućnom pritvoru u Islamabadu i njihovi odvjetnici očekuju podizanje optužnica protiv njih i dvije odrasle Bin Ladenove kćeri zbog kršenja pakistanskog useljeničkog zakona koji nosi kaznu zatvora do pet godina. Ta odluka u suprotnosti je s očekivanjima zapadnih sila da ih Pakistan deportira u Saudijsku Arabiju ili Jemen.
BUKUREŠT- Bivši rumunjski premijer Adrain Nastase u petak je osuđen na uvjetnu trogodišnju zatvorsku kaznu zbog ucjene u postupku koji je počeo 2006. i koji je pozorno pratila Europska unija. Nekadašnji predsjednik socijaldemokratske vlade između 2000. i 2004. optužen je za ucjenu bivšeg rumunjskog konzula u Hong Kongu, koji je postao krunski svjedok u ovom postupku. Nastase je istodobno oslobođen optužbi za korupciju po kojima je primio mito od 630 tisuća eura od Irine Jianu, vlasnice jedne građevinske tvrtke, koju je imenovao na čelo Inspekcije za javne radove. Nastaseov je odvjetnik odmah najavio žalbu na presudu. Supruga bivšeg premijera Daniela Nastase također je osuđena na trogodišnju uvjetnu kaznu zatvora zbog korištenja lažnih dokumenata, dok je Irina Jianu po istoj optužbi osuđena na trogodišnju, ali bezuvjetnu, kaznu zatvora.