FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 22. ožujka 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

BRUXELLES/LONDON - Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u ožujku su smanjene više nego što se očekivalo, signalizirajući da 17-člana zona primjene jedinstvene europske valute ponovo klizi u recesiju, prve su procjene londonske tvrtke Markit. Aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru eurozone u ožujku su zabilježile najgoru izvedbu u tri odnosno četiri mjeseca, pokazali su indeksi menadžera nabave (PMI) koje izrađuje ta londonska istraživačka tvrtka. Indeks PMI, dobiven anketiranjem 4.500 proizvodnih i uslužnih tvrtki, smanjen je na 48,7 bodova, sa 49,3 boda u veljači. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti, a one iznad na njihov rast. Kriza je ipak vrlo blaga, s obzirom da PMI signalizira pad aktivnosti od oko 0,1 do 0,2 posto. Analitičari među kojima je anketu proveo Dow Jones Newswires prognozirali su blaži pad u ožujku, procjenjujući vrijednost PMI-ja na 49,6 bodova. Recesija se definira kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti. Europska unija objavit će podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) za prvo tromjesečje 15. svibnja.

FRANKFURT- Najgore je prošlo u dužničkoj krizi eurozone, no rizici ostaju i na vladama je da ih otklone, kazao je u intervjuu za njemački tisak čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. "Ključni pokazatelji kao što su inflacija, tekući račun platne bilance i ponajprije proračunski manjkovi redom su bolji od, primjerice, onih u Sjedinjenim Državama. Povjerenje ulagača se vraća i ECB već tjednima nije morala poduzimati akcije potpore u vidu otkupa obveznica. Na potezu su sada vlade. One moraju učiniti eurozonu trajno otpornom na krizu", kazao je Draghi u intervjuu za njemački dnevnik Bild. Guverner talijanske banke koji je čelno mjesto u ECB-u preuzeo u studenome prošle godine branio je nedavne bančine injekcije u iznosu većem od 1.000 milijardi eura u europski bankovni sustav, za koje su neki kritičari, među kojima i čelnik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann, upozorili da bi mogle potaknuti inflaciju u eurozoni. "Mogla se dogoditi opasna nestašica kredita koja bi dovela do propasti kompanija. Morali smo to spriječiti", kazao je Draghi za najtiražniji njemački dnevnik.

PEKING - Kineske proizvodne aktivnosti spustile su se u ožujku na najnižu razinu u četiri mjeseca, pokazalo je u četvrtak izvješće banke HSBC, dodatno potpirivši zabrinutost zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Preliminarni indeks menadžera nabave (PMI) koji je izradio HSBC pao je u ožujku na 48,1 bod, sa 49,6 bodova zabilježenih u veljači, nakon oštrog usporavanja izvoza, priopćio je britanski bankarski div. Rezultat ukazuje na pad aktivnosti peti mjesec zaredom, nakon što je u studenom PMI iznosio 47,7 bodova. Vrijednosti iznad 50 bodova označavaju rast, a one niže pad aktivnosti. Izvješće će osnažiti pritisak na političare da dodatno ublaže monetarnu politiku.

BUDIMPEŠTA - Upravni odbor mađarske naftne i plinske grupe Mol predlaže isplatu 45 milijardi forinti (203,34 milijuna dolara) dividende iz dobiti ostvarene 2011. godine, odnosno nešto više od dva posto tržišne vrijednosti Molovih dionica. Taj je prijedlog u skladu s politikom isplate dividendi koju je kompanija usvojila prije više godina, navodi se u priopćenju o odlukama donesenim u srijedu na sastanku upravnog odbora. Mol nije isplatio dividendu za 2010. i 2009. godinu a prije godinu dana priopćio je da planira financirati cjelokupni plan kapitalne potrošnje za razdoblje od 2011. do 2013. iz novčanog toka. Kompanija je prošlog mjeseca ponovila to obećanje za razdoblje od 2012. do 2014. nakon što je izvijestila o 31 milijardi forinti neto gubitka za posljednje tromjesečje 2011. U cijeloj prošloj godini Mol je ostvario neto dobit od 152,1 milijarde forinti, u odnosu na 100,8 milijardi forinti ostvarenih 2010. Iz mađarskog poduzeća priopćili su i da će odbor tražiti odobrenje od dioničara za nastavak kupovine vlastitih dionica. Dioničari Mola raspravljati će o tim prijedlozima na godišnjoj skupštini 26. travnja.

LONDON - Britanski proizvođač lijekova GlaxoSmithKline izvijestio je da će uložiti 500 milijuna funti (792 milijuna dolara) u proizvodnju na području Velike Britanije, uz mogućnost otvaranja do tisuću novih radnih mjesta. Glaxo se sprema izgraditi novu tvornicu u Ulverstonu, što će biti njegova prva nova tvornica nakon 40 godina. Time se otvara mogućnost za otvaranje do tisuću novih radnih mjesta, navode u poduzeću, uz napomenu da bi pogon trebao početi s radom tek 2020. Ulaganje će udahnuti život britanskoj farmaceutskoj industriji, koja je pretrpjela ozbiljan udarac kada je američki div Pfizer prije godinu dana najavio zatvaranje pogona za istraživanja i razvoj u Sandwichu, čime je izgubljeno oko 1.500 radnih mjesta. U Glaxou navode da ih je ulaganje potaknuo ministar financija George Osborne, koji je potvrdio najavu prethodne vlade o preferencijalnoj stopi oporezivanja poduzeća koja registriraju patente u Velikoj Britaniji.

STOCKHOLM - Vodeći proizvođač opreme za mobilne mreže u svijetu, švedski Ericsson priopćio je da je značajno povećao udio u partnerskom ulaganju s južnokorejskim LG-jem u sklopu nastojanja da konsolidira poziciju na tom dalekoistočnom tržištu.Švedska tvrtka otkupila je 2010. udio bankrotiranog Nortel Networksa u zajedničkom ulaganju s LG-jem za 242 milijuna dolara kako bi proširila poslovanje na Južnu Koreju. U četvrtak je Ericsson objavio da njegov udio u LG-Ericssonu povećan na 75 posto, s dosadašnjih 50 posto. Vrijednost transakcije nije navedena. LG-Ericsson proizvodi opremu za fiksne i mobilne mreže i pruža telekomunikacijske i usluge širokopojasog pristupa internetu. Dobavljač je velikih južnokorejskih operatera poput KT Corpa, LG Telecoma i SK Telecoma a osnovan je 2005. Zapošljava 1.300 ljudi a sjedište mu je u Seulu.

LONDON - Cijene nafte pale su u četvrtak na londonskom tržištu na najnižu razinu u više od dva tjedna, nakon što je objava slabih podataka o kineskoj i europskoj industrijskoj proizvodnji potpirila bojazni da bi usporavanje rasta moglo nagristi svjetsku potražnju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 85 centi, na 123,35 dolara. Na američkom je tržištu bila niža 1,25 dolara i iznosila je 106,02 dolara. Kineske proizvodne aktivnosti pale su u ožujku peti mjesec zaredom, i to bržim tempom nego u prethodnom mjesecu, pokazao je indeks menadžera nabave HSBC-a. "Kineski rast trenutno blago slabi i trebali bismo očekivati više previranja dok se ne vidi hoće li blago usporiti ili naglo kliznuti u negativni teritorij", rekao je Filip Petersson iz stockholmskog SEB-a. "Iako su znatno veće šanse za blago usporavanje, povremeno će jačati sumnje a u Europi se raspoloženje ulagača danas prilično naglo preokrenulo u pesimizam", dodao je. Stanje u gospodarstvu eurozone neočekivano se pogoršalo u ožujku, pogođeno neočekivanim oštrim padom francuskih i njemačkih proizvodnih aktivnosti, pokazala su izvješća instituta Markit. Slabija potražnja u Europi teško je pogodila rafinerije čije su marže naglo pale, pa je ključ u bravu stavila i švicarska nezavisna rafinerijska grupa Petroplus.

TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer novi podaci o slabljenju industrijske aktivnosti u Kini potvrđuju tezu o usporavanju rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,4 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Australiji i Hong Kongu. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Šangaju i Singapuru oslabili su, pak, između 0,1 i 0,3 posto, pa je indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,1 posto. Nakon dva dana pada, rano jutros taj je indeks bio u plusu do 0,6 posto, no dobici su splasnuli nakon novih zabrinjavajućih vijesti iz Kine.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P 500 indeks blago pali, drugi dan zaredom, jer nije bilo značajnijih vijesti koje bi podržale rast cijena dionica. Dow Jones oslabio je 45 bodova, ili 0,35 posto, na 13.124 boda, a S&P 500 indeks 0,19 posto, na 1.402 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,04 posto, na 3.075 bodova. U mirnom trgovanju, uz mršav obujam, najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru. S&P indeks tog sektora oslabio je 1 posto. S druge strane, porasle su, 0,5 posto, cijene dionica u građevinskom sektoru, nakon podataka koji ukazuju na daljnji oporavak tržišta nekretnina.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙