ATENA - Grčka je primila prvih 7,5 milijardi eura iz novog paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koje će najvećim dijelom iskoristiti za otplatu dugova po obveznicama u posjedu središnjih banaka eurozone, kazali su grčki dužnosnici. MMF i partneri Grčke u eurozoni prošli su tjedan odobrili drugi paket pomoći vrijedan 130 milijardi eura kako bi se osiguralo financiranje zadužene zemlje do kraja 2014. "Primili smo 5,9 milijardi eura iz eurozone i 1,6 milijardi eura iz MMF-a", kazao je Reutersu dužnosnik grčkog ministarstva financija. Dodao je da će Grčka taj novac iskoristiti za otplatu 4,66 milijardi eura glavnice Europskoj središnjoj banci (ECB) i središnjim bankama država eurozone na ime trogodišnje obveznice koja je danas dospjela na naplatu. Ostatak biti iskorišten za potrebe proračuna. U najvećem restrukturiranju dugova u povijesti, privatni su vjerovnici pristali na gubitke po svojim portfeljima grčkih obveznica, no to nisu učinili službeni kreditori poput ECB-a.To znači da im je Atena i dalje dužna otplatiti kamate i dospjele obveznice.
BRUXELLES - Diplomatski predstavnici zemalja Europske unije u utorak su odgodili odluku o tome hoće li osiguravateljskim poduzećima odobriti izuzeća u režimu sankcija protiv Irana, kazao je jedan europski diplomat. Azijski uvoznici iranske nafte lobirali su kod europskih vlada za izuzeća kako bi se omogućilo osiguravanje pošiljki nafte. Neke zemlje žele pak izbjeći razvodnjavanje sankcija kojima se nastoji prisiliti vladu u Teheranu da odustane od nuklearnog programa. U utorak su predstavnici vlada EU-a u Bruxellesu raspravljali o prijedlogu koji bi omogućio produljenje svih polica osiguranja pošiljki iranske nafte za zemlje izvan EU-a do 1. srpnja. Sporazum ipak nije postignut. "Za sada nema dogovora. Razgovori će se nastaviti sutra", rekao je jedan europski dužnosnik upoznat s tijekom razgovora. EU je usvojio naftni embargo protiv Irana. Embargom se također izrijekom zabranjuje osiguravateljima i reosiguravateljima osiguravanje brodova koji prevoze iransku naftu i gorivo, bez obzira na destinaciju.
FRANKFURT - Aukcija vrijednosnih papira Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) s rokom povrata od šest mjeseci privukla je u utorak snažan interes ulagača, objavila je njemačka središnja banka koja je organizirala aukciju. Bundesbank je izvijestila da je primila 5,2 milijardi eura ponuda za 1,94 milijardi eura šestomjesečnih trezorskih zapisa, uz prosječni prinos od 0,2040 posto. To je malo više nego na prošlomjesečnoj aukciji šestomjesečnih zapisa kada je prosječan prinos iznosio 0,1908 posto. Aukcija je zabilježila snažnu potražnju, koja je bila 2,7 puta veća od iznosa ponuđenog na upis. EFSF posuđuje novac na tržištima po niskim kamatnim stopama i pozajmljuje ga zemljama koje imaju teškoća u financiranju, kao što su Grčka, Irska i Portugal. Uz kratkoročne dužničke papire, EFSF se zadužuje i putem dugoročnih obveznica, pa je tako u ponedjeljak uspješno prodao 1,5 milijardi eura 20-godišnjih obveznica uz prinos od 3,956 posto.
FRANKFURT - Deutsche Bank je objavio je da su mu američki i europski regulatori uputili službene naloge za dostavom dokumenata i informacija u sklopu istrage o navodnim manipulacijama ključnom kamatom za međubankovne pozajmice. Zahtjeve su uputili američko ministarstvo pravosuđa, američka Komisija za vrijednosnice i tržišta, Komisija za trgovinu terminskim ugovorima za isporuku roba i Europska komisija. Istraga obuhvaća razdoblje od 2005. do 2011., ističu u Deutsche Banku, uz napomenu da u potpunosti surađuju s istražiteljima. Dodatno je pred američkim saveznim sudovima pokrenut niz građanskih parnica u kojima se DB optužuje da je manipulirao liborom za dolarske pozajmice i cijenama izvedenih financijskih proizvoda koji se temelje na liboru. Istraga o manipulaciji liborom obuhvaća i Societe Generale, Citigroup, HSBC i UBS. U vrijeme kreditne krize učestale su tvrdnje da libor (referentna kamatna stopa) više ne odražava stvarne prilike na tržištu pa su regulatorna tijela odlučila istražiti jesu li trgovci u bankama pokušali utjecati na pad, odnosno rast kamata kako bi zaradili na spekulacijama o njihovom kretanju.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pale su u utorak nakon što je automobilski i rudarski sektor pogodila zabrinutost zbog usporavanja kineskog rasta, iako bi pozitivni signal iz Sjedinjenih Država o gradnji kuća mogao potaknuti ulagače da se vrate na tržište. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 1,1 posto na 5.895 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,2 posto na 7.068 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 1,3 posto i iznosio je 3.533 boda. Dionice rudarskih kompanija također su bile pod pritiskom, zbog zabrinutosti koji je izazvalo usporavanje rasta u Kini i pad potražnje za željeznom rudom. BHP Billiton i Rio Tinto bili su među najgorim izvođačima, oslabivši za 3,2 odnosno četiri posto. Ukoliko američki podaci o započetim radovima gradnje kuća i o izdanim građevinskim dozvolama pokažu da se SAD oporavlja, investitori bi to mogli shvatiti kao priliku za kupnju dionica europskih kompanija koje su izložene u Americi, tumače analitičari.
LONDON - Dolar je u utorak na međunarodnim tržištima ojačao prema drugim vodećim valutama, dok su se valute povezane s rastom našle pod pritiskom zbog straha od mogućeg slabljenja kineske potražnje za rudama. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3196 dolara, kliznuvši s najviše razine u tjedan dana od oko 1,3266 dolara, na koju se popeo u ponedjeljak. U sličnom je postotku bio pak na dobitku prema jenu, dosegnuvši 110,82 jena, novu najvišu razinu u četiri mjeseca. Dolar je ojačao prema jenu za 0,4 posto, na 83,73 jena. "Najnoviji uzlet dolara temelji se na nerealnim očekivanjima u vezi ključnih kamatnih stopa u SAD-u i držim da nema dobre temelje. Tržište je uračunalo povećanje kamatnih stopa puno prije nego je Vijeće za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) to naznačilo", kazao je Adam Cole, valutni strateg u RBC Capital Marketsu.