BRUXELLES/ZAGREB - Europska unija mogla bi blokirati neeuropske tvrtke na javnim natječajima ako se europske tvrtke budu morale i dalje boriti da bi u inozemstvu dobile takav posao, priopćila je Europska komisija. "Glavni cilj inicijative je pomoći otvaranju svjetskih tržišta javnih nabava i osigurati da europske tvrtke imaju pošten pristup", kaže se u priopćenju EK-a. Kako bi uzvratili na ono što smatraju nepoštenom tržišnom utakmicom najvećih svjetskih gospodarskih rivala, europski povjerenici za unutarnje tržište i trgovinu predstavili su prijedloge koji bi mogli dramatično izmijeniti područje javnih nabava. Po prijedlogu, europske javne vlasti mogle bi isključiti strane firme iz javnih natječaja u EU-u u vrijednosti preko 5 milijuna eura ako postoje dokazi da se europske tvrtke redovito zaobilaze u tim zemljama. Prijedlog trebaju odobriti vlade EU-a i Europski parlament prije nego postane zakon, što je proces koji bi mogao trajati oko godine dana. "Restrikcije koje provode naši trgovinski partneri pogađaju sektore gdje je EU vrlo konkurentna a to su građevina, javni prijevoz, medicinska oprema, proizvodnja energije i farmaceutska industrija", kaže se u priopćenju EK-a. Brojke Europske komisije pokazuju da su ugovori za javne nabave u EU-u otvoreni strancima vrijedni 352 milijarda eura. Za usporedbu, američko tržište nudi strancima 178 milijarda, a japansko 27 milijarda eura.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predložila nova pravila kako bi se bolje zaštitila prava radnika koji su privremeno poslani na rad u neku drugu zemlju članicu, a koji su često zakinuti u svojim osnovnim pravima. "Privremeno izaslani radnici dobitna su kombinacija za tržište rada u EU-u i za poduzeća, ali to se ne smije koristiti kao način da se zaobiđu i izigraju minimalni socijalni standardi. Današnji prijedlozi pojašnjavaju pravila o izaslanim radnicima i uspostavljaju zaštitne mehanizme protiv socijalnog dampinga i loših radnih uvjeta, poglavito u građevinskom sektoru gdje su zlouporabe najčešće", izjavio je povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor. Komisija je predložila direktivu s namjerom da se poboljša praktična primjena direktive iz 1996., ne mijanjujući pritom njezine odredbe. Direktiva iz 1996. definira temeljne radne uvjete poput minimalne plaće, radnog vremena i odredbe o zdravlju i sigurnosti radnika. Međutim, iskustvo pokazuje da se ti minimalni radni uvjeti često ne poštuju, primjerice da radnici ne dobiju plaću u visini na koju imaju pravo ili im se uskrati pravo na godišnji odmor. Najviše izaslanih radnika, kojih je oko milijun u EU-u, šalju Poljska, Francuska i Njemačka, a glavna odredišta su najčešće Njemačka, Francuska i Belgija. Od milijun izaslanih radnika, njih oko 250 tisuća radi u građevinskom sektoru.
BERLIN - Njemačka je vlada u srijedu odobrila veći proračunski manjak za 2012. no što su analitičari očekivali, navodeći kao razlog veće uplate u europski krizni fond. U prvim procjenama Berlin je izračunao da će mu u tekućoj godini deficit iznositi 26 milijardi eura. Sada je taj iznos podignut na 34,8 milijardi eura, a razlog je odluka europskih čelnika da stalni fond eurozone, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), počne s radom godinu dana ranije no što se planiralo. To znači da Njemačka u ovoj godini mora u ESM uplatiti 8,7 milijardi eura i povećati ukupna izdvajanja, raspoređena na više tranši, na 22 milijarde eura. Vlada je također odobrila preliminarni nacrt proračuna za 2013. u kojem predviđa smanjenje deficita savezne države na 19,6 milijardi eura. Do 2016. trebao bi biti sveden na nulu.
NEW YORK/LONDON - Euro je u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema jenu, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih gotovo pet mjeseci, a nakratko je bio na dobitku i prema dolaru nakon što je drugi paket pomoći Grčkoj dobio zeleno svjetlo u grčkom parlamentu. Euro je u takvim okolnostima nakratko dosegnuo najvišu razinu u posljednja gotovo dva tjedna od 1,3284 dolara, no potom se stabilizirao na 1,3224 dolara, što znači da na dnevnoj razini nije zabilježio promjene. Dosegnuo je nakratko i najvišu razinu prema jenu u gotovo pet mjeseci, od 111,43 jena. Potom se spustio na 111,07 jena, što znači da je na dnevnom dobitku od 0,3 posto. Dolar je prema jenu ojačao 0,4 posto i njime se trgovalo po 84,02 jena, nadomak najviše razine u 11 mjeseci dosegnute prošli tjedan. Veći dobitci eura mogli bi ipak biti ograničeni ako uzlet dolara ojača. Euro bi pak mogao izgubiti zamah iznad razine od 1,33 dolara, poglavito ako preliminarna izvješća o indeksima menadžera nabave (PMI) u eurozoni, koja će biti objavljena u četvrtak, budu slaba.