BRUXELLES - Grčki ministar financija Evangelos Venizelos izjavio je da sa sastanka euroskupine u ponedjeljak u Bruxellesu očekuje okončanje dugog razdoblja neizvjesnosti, dodajući da će se razgovori o tehničkim pitanjima voditi do posljednjeg trenutka. Grčka dolazi na današnji sastanak euroskupine nakon što je ispunila sve uvjete za odobravanje novog programa. Očekujemo da se danas okonča dugo razdoblje neizvjesnosti, koje nije koristilo ni grčkom gospodarstvu ni eurozoni u cjelini. Europa zna da je važno poslati jasnu poruku s konačnim i provedivim odlukama i čvrstim pravilima koja se ne mijenjaju stalno, rekao je Venizelos po dolasku na sastanak ministara financija 17 zemalja eurozone koji bi trebali odobriti drugi paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura. Drugi program pomoći Grčkoj uključuje 130 milijardi eura od EU-a i MMF-a i još 100 milijardi eura, na koliko će biti smanjen grčki dug otpisom polovice potraživanja od strane privatnog sektora. Grčka bi prva sredstva iz novog paketa pomoći trebala dobiti najkasnije do 20. ožujka, kada joj na naplatu stiže 14,5 milijardi kreditnih obveza. U suprotnom morala bi otići u nekotrolirani stečaj.
ATENA - Tri četvrtine Grka (75,9 posto) podržavaju europsku perspektivu svoje zemlje i ne žele izlazak iz eurozone unatoč teškim mjerama štednje koje im nameću EU i MMF. Samo 19,6 posto Grka izjasnilo se za vraćanje drahme, po ispitivanju grčkog instituta Marc, provedenom od 15. do 17. veljače na uzorku od 1013 kućanstava. Pritom se 48,4 posto ispitanika nada da će Grčka ostati u eurozoni ako program oporavka gospodarstva uspije, prema 39,3 posto koji u to ne vjeruju. Također, 48 posto Grka podržava glasovanje parlamenta za novi program pomoći njihovoj zemlji, prema 45,5 posto koji se tome protive. Čak 81,1 posto Grka smatra da odgovornost za gospodarsku situaciju u zemlji leži na grčkim vladama, prema 9,3 posto koji smatraju da su za krizu kriva tržišta i špekulanti, a 6,1 posto Europljani i MMF.
BRUXELLES - Europska komisija pokrenula je u ponedjeljak javne konzultacije o budućnosti europskog prava trgovačkih društava, priopćeno je iz Bruxellesa. Dobro pravo trgovačkih društava olakšava razvoj kompanija širom EU-a na korist njihovih dioničara i klijenata. Uvjeti za pravo trgovačkih društava se mijenjaju i moramo razmisliti kako najbolje prilagoditi naš regulatorni okvir, rekao je europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier. Komisiju, među ostalim, zanima bi li postojeće direktive na tom području trebalo objediniti u jednom instrumentu kako bi regulatorni okvir bio dostupniji korisnicima. Zanimaju je i koje su prednosti i mane postojećih oblika trgovačkih društava, treba li ih izmijeniti ili razmisliti o novim oblicima. Očekuje također prijedloge o tome što bi trebalo učiniti kako bi se olakšalo prekogranično premještanje sjedišta kompanija, a što u slučajevima kada se kompanija razdvoji na više entiteta u različitim državama te bi li trebalo revidirati pravila o prekograničnim spajanjima kompanijama. Komisiju zanima treba li izmijeniti i modernizirati postojeće propise o minimalnom kapitalu i održavanju kapitala europskih kompanija. Konzultacije su otvorene do 14. svibnja.
LJUBLJANA - Naftni derivati na slovenskim će crpkama od ponoći poskupjeti na novu rekordnu razinu, pa će za pun 50-litarski spremnik najprodavanijeg benzina trebati platiti 72 eura. Nova cijena najprodavanijeg 95-oktanskoga benzina je 1,438, a 100-oktanskoga 1,454 eura, objavili su distributeri. Nova cijena dizel goriva je 1,335 eura, a poskupjelo je i loživo ulje - na 1,023 eura. Poskupljenje bi moglo biti manje da je vlada odlučila sniziti trošarine, no nije se na to odlučila, za razliku od nekih ranijih prilika. Zabrinutost zbog novih rekordnih cijena goriva izrazio je predsjednik sekcije autoprijevoznika u Obrtničkoj komori Andrej Klobasa rekavši da prijevoznicima gorivo čini i do 30 posto ukupnih troškova te da uz sadašnje cijene ne mogu opstati u konkurenciji prijevoznika iz susjednih država. Ocijenio je da bi vlada trebala pomoći autoprijevoznicima prodajom goriva po nižoj cijeni od najviše 1 euro za litru.
SEUL - Južnokorejski elektronički div Samsung Electronics, najveći proizvođač televizora u svijetu, namjerava se preusmjeriti na novu generaciju OLED ekrana, najavivši odvajanje gubitaškog dijela poslovanja s ravnim LCD zaslonima u samostalno poduzeće. Do 2015. godišnji svjetski prihodi od prodaje LCD televizora smanjit će se za osam posto, na 92 milijarde dolara, pokazuje istraživanje specijalizirane savjetodavne tvrtke DisplaySearch, dok bi tržište ekrana baziranih na takozvanoj OLED tehnologiji do 2018. moglo premašiti 20 milijardi dolara, uz udio u ukupnoj industriji ekrana od 16 posto, u odnosu na trenutnih četiri posto. U međuvremenu se japanski Sony u prosincu povukao iz zajedničkog ulaganja u poslovanje s LCD ekranima, koje je formirao sa Samsungom, dok je Sharp najavio da će u prva tri mjeseca ove godine prepoloviti proizvodnju LCD-ekrana u svojoj tvornici u zapadnom Japanu. Samsungovo poslovanje s LCD ekranima u prošloj je godini zabilježilo operativni gubitak u visini 750 milijardi wona (666 milijuna dolara).
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europskim burzovnim indeksima u ponedjeljak su poticaje za jačanje davala očekivanja konačnog dogovora o novom paketu pomoći Grčkoj, a dobrom raspoloženju pridonijele su i vijesti iz Kine o popuštanju monetarne politike. Londonski Ftse indeks bio je na dobitku 0,74 posto i dosegnuo je 5.948 bodova, frankfurtski DAX od 1,35 posto, ojačavši na 6.940 bodova, dok je pariški CAC u plusu 0,86 posto i iznosi 3.469 bodova. Američko tržište danas pak ne radi zbog državnog praznika. Najveće dobitnice bile su rudarske dionice, čije je kretanje u uskoj vezi s jačanjem gospodarskog rasta, i to poglavito u Kini, gdje je potražnja za sirovinama golema. U prosjeku su ojačale 2,1 posto nakon što je kineska središnja banka smanjila stopu obvezne rezerve i time bankama ostavila na raspolaganju za kreditiranje dodatnih do 63,5 milijardi dolara. Bankovne dionice ojačale su u prosjeku 1,4 posto.
LONDON - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ojačao zbog očekivanja da će dužnosnici eurozone odobriti drugi paket pomoći Grčkoj, no rizici vezani uz provedbu dogovora i očekivanje labave monetarne politike u eurozoni vjerojatno će ograničavati dobitke jedinstvene europske valute. Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru 0,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u tjedan dana od 1,3266 dolara. Popeo se i na najvišu razinu u tri mjeseca prema jenu od 105,75 jena, da bi se potom stabilizirao na 105,44 jena, što znači da je na dnevnom dobitku od 0,8 posto. Jen je pod pritiskom od prošlog tjedna nakon što je središnja banka iznenadila tržišta popuštanjem monetarne politike. Tako je i dolar poskočio na najvišu razinu u šest mjeseci od 79,89 jena, premašivši time najvišu razinu iz listopada od oko 79,55 jena.