BRUXELLES - Hrvatska planira ući u schengenski prostor unutar kojeg nema graničnih kontrola dvije godine nakon ulaska u članstvo, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. "Naš je plan ući u schengenski prostor dvije godine nakon što postanemo članica. Vjerujem da smo na dobrom putu ako do kraja godine ispunimo akcijski plan o ispunjavanju schengenskih standarda", izjavio je novinarima Ostojić, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove. Ministar Ostojić je dodao da bi do kraja ove godine na hrvatskim granicama, koje će uskoro postati vanjske granice EU-a, trebalo biti novih 450 graničnih policajaca, trebaju se dovršiti granični prijelazi i opremiti granična policija. Hrvatska će od 1. srpnja 2013. kada uđe u EU imati pravo na 120 milijuna eura za nabavu helikoptera za nadzor vanjskih granica EU-a. Ministar Ostojić je rekao da će se pokušati ta sredstva dobiti i prije s obzirom na činjenicu da je potrebno određeno vrijeme da bi ti helikopteri postali operativni i u punoj uporabi. Hrvatska će na schengenskoj granici morati imati dva policajca na jedan kilometar, dok danas ima jednog policajca na dva kilometra. Ukupno će za funkcioniranje schengenske granice biti potrebno oko pet tisuća ljudi. Ministar Ostojić je na rubu sastanka potpisao s njemačkim ministrom unutarnjih poslova Hans-Peterom Friedrichom ugovor o readmisiji. Glavne teme ministarskog sastanka, na kojem ministar Ostojić sudjeluje kao promatrač, odnose se na pitanje nezakonitih migranata, migrantskih pritisaka na grčkoj-turskoj granici, na upravljanje schengenskim prostorom i na sustav azila. Sedam zemalja koje su posebno na udaru, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Velika Britanija predstavile su na sastanku dokument u kojem traže jači nadzor na granici s Turskom, koja se slabo nadzire, što dovodi u pitanje smisao schengenskog prostora, kao jednog od najvećih postignuća u europskim integracijama. Oko 200 ljudi svakodnevno nelegalno prelazi granicu između Turske i Grčke iz koje im je onda otvoren put u sve zemlje schengenskog prostora.
ZAGREB - Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović primio je zapovjednika NATO-ova Zapovjedništva za transformaciju i posebnog izaslanika glavnog tajnika NATO-a, generala zbora Stephana Abriala, priopćeno je u četvrtak iz ureda predsjednika. Abrial je u posjetu Hrvatskoj, kao i drugim članicama NATO-a, kako bi detaljnije predstavio koncept NATO saveza "Pametna obrana" (Smart Defence), kojim se nastoji razvijati i unaprijediti sposobnost članica NATO-a i pomoći im da suradnjom ostvare one sposobnosti koje same ne mogu osigurati. Prilikom susreta istaknuta je hrvatska potpora projektu te je naglašen značaj višenacionalne suradnje koja Hrvatskoj pruža mogućnost provedbe preuzetih obveza te pridonosi jačanju sposobnosti hrvatskih Oružanih snaga, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a održalo je u četvrtak u Zagrebu prvu sjednicu na kojoj su se članovi upoznali s ulogom, djelokrugom, organizacijskom strukturom i misijom tog parlamentarnog tijela Sjevernoatlanskog saveza, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Usvojen je raspored članova izaslanstva po radnim tijelima skupštine, pregled neposredno predstojećih aktivnosti i odlučivanje o sudjelovanju saborskog izaslanstva koje vodi Boris Blažeković. Hrvatski sabor izabrao je 24. veljače novo hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a koji čine voditelj Boris Blažeković te članovi Marin Jurjević, Sandra Petrović, Davor Ivo Stier i Davor Božinović. Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a želi uspostaviti redovitu komunikaciju s hrvatskom javnošću i redovito će izvještavati o svojim aktivnostima, stoji u priopćenju.
BEOGRAD - Predsjednik talijanske vlade Mario Monti izjavio je u četvrtak, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i predsjednikom vlade Mirkom Cvetkovićem na srbijansko-talijanskom summitu u Beogradu, kako je Srbija zaslužila nedavno dobivanje statusa zemlje kandidata za ulazak u Europsku uniju. "Ja sam rekao predsjedniku Tadiću da osobno smatram integraciju u EU nečim od fundamentalnog značenja, zato što to svaku od naših zemalja mijenja na najbolji mogući način. Mi bismo htjeli poduprijeti i pratiti naše prijatelje (Srbiju) sve do ulaska u EU", kazao je Monti na jedničkoj tiskovnoj konferenciji s Tadićem i Cvetkovićem. Monti je istodobno upozorio i na važnost rješavanja problema vezanih uz Kosovo na budućem srbijanskom putu prema EU. On smatra kako će jako važna etapa zasigurno biti datum za početak srbijanskih pregovora o pristupanju Uniji, naglasivši da je to važan trenutak nakon kojega nema "vraćanja na staro". "Europa i bilateralni odnosi bili su u središtu naših današnjih razgovora. Sve se to događa u znaku strateškog partnerstva na kojemu želimo angažirano raditi, u duhu prijateljstva što nas veže", izjavio je Monti. Različita stajališta Italije i Srbije glede Kosova pritom se moraju shvatiti i za to imati dužno poštovanje, smatra Monti. Dodao je kako je važno da sa srbijanske strane postoji volja i angažiranost da ide brzo putem rješenja problema vezanih za Kosovo. Srbijanski predsjednik Tadić potvrdio je kako je Kosovo jedino mjesto neslaganja između Srbije i Italije, izjavivši kako je, i kada je riječ o tom pitanju, zahvalan Italiji jer njezin nastup u multilateralnim institucijama nije tvrd."Vjerujem da će nas Italija poduprijeti kada je u pitanju dobivanje datuma za početak pregovora o pristupanju EU, ja se nadam da će to biti moguće tijekom ove godine", kazao je Tadić.
MOSTAR - Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Sulejman Tihić potpisali su u četvrtak zajedničku izjavu kojom se zagovara puna ustavna jednakost Hrvata, Srba i Bošnjaka u budućim reformama te uspostava partnerskih odnosa između ovih dviju stranka na svim razinama u BiH, objavljeno je nakon dvodnevnog sastanka čelništava HDZ-a BiH i SDA održanog u Odžaku. "Dvije su stranke dosljedne u opredjeljenju zajedničkog traženja rješenja za BiH na njezinu euroatlantskom putu, racionalnom unutarnjem uređenju koje će u potpunosti osigurati ustavnu ravnopravnost bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te svih njezinih građana", ističe se u izjavi. Pri tome se te dvije stranke zauzimaju za utvrđivanje mehanizama kako bi se ostvarila puna jednakopravnost triju naroda. U izjavi SDA i HDZ-a ističe se da se bez političke stabilnosti BiH ne može ostvariti gospodarska ni socijalna stabilnost. Dvije stranke najavile su da će potpisati posebni sporazum o suradnji na svim razinama vlasti u BiH. Tijekom dvodnevnog susreta, čelništva HDZ-a BiH i SDA razgovarala su i o provedbi reformskih procesa u BiH, kako bi ova zemlja mogla u lipnju podnijeti zahtjev EU za kandidatski status. O tome će u petak u Banjoj Luci razgovarati čelnici šest vodećih stranaka u BiH. Čović i Tihić najavili su da će dogovor o promjeni izbornih pravila u Mostaru prepustiti lokalnim stranačkim organizacijama. Ukoliko ne dođe do dogovora o Mostaru, u razgovore bi se uključila i stranačka čelništva.
BEOGRAD - Sin nekadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića Marko, zbog zastare je pravomoćno oslobođen optužbi za premlaćivanje Nebojše Sokolovića, pripadnika udruge koja se 2000. godine borila za svrgavanje Slobodana Miloševića s vlasti, objavljeno je u četvrtak u Beogradu. Glasnogovornica prizivnog suda u Beogradu Mirjana Piljić, u izjavi koju prenose beogradski mediji, izjavila je da je taj sud potvrdio odluku suda u Požarevcu u prvostupanjskom postupku u studenom 2011., kojom se odbija tužba protiv Marka Miloševića zbog zastare. Sinu nekadašnjeg srbijanskog predsjednika na teret se stavljalo da je zajedno sa svojim suradnicima i tjelohraniteljima u svibnju 2000. pretukao pripadnike udruge "Otpora" Nebojšu Sokolovića, Momčila Veljkovića i Radojka Lukovića. Postupak za napad na Veljkovića već je također zastario, dok je Luković u međuvremenu poginuo u prometnoj nesreći. Sokolović i Veljković su najavili žalbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv Srbije jer je dopustila zastaru. Srbijansko Visoko sudsko vijeće, čija je dužnost osiguranje i jamčenje neovisnosti i samostalnosti sudova i sudaca, kako navode mediji, razmatra inicijativu pripadnika "Otpora" za razriješenjem sutkinje iz Požarevca, jer ju smatraju odgovornom za odugovlačenje postupaka i oslobađanje Marka Miloševića. Miloševićeva supruga Mirjana Marković Srbiju je napustila 23. veljače 2003., a sin Marko još u listopadu 2000., neposredno nakon što je Milošević bio prisiljen priznati poraz na izborima za predsjednika SRJ. Oboje danas žive u Rusiji, a kći Marija u Crnoj Gori. Protiv Mirjane Marković pokrenut je sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja i za njom je raspisana tjeralica, kao i za Markom Miloševićem, kojemu se sudi u odsutnosti. Protiv njih se u Srbiji vodi više istraga, uključujući i sumnju za krijumčarenje cigareta, a oboje su dobili azil u Rusiji.
DAMASK - UN-ova humanitarna čelnica Valerie Amos u četvrtak je izjavila da je užasnuta zbog razaranja koje je vidjela u Baba Amru, četvrti sirijskoga garda Homsa koji napadaju vladine snage, te da želi znati što je sa stanovnicima. "Užasnuta sam onime što sam jučer vidjela u Baba Amru", rekla je podtajnica UN-a za humanitarna pitanja Amos za Reuters TV nakon odlaska sa sastanka s ministrima u Damasku. "Ondje je sve razoreno, taj je dio Homsa sasvim uništen i želim saznati što se dogodilo s ljudima koji u tome dijelu grada žive". Britanka Amos prva je visoka međunarodna dužnosnica koja je posjetila Baba Amr otkako su vlasti počele napad na protivnike režima predsjednika Bašara al-Asada. Pobunjenici su iz Homsa pobjegli prije tjedan dana, nakon gotovo mjesec dana granatiranja, a aktivisti javljaju da je počela osveta Asadovih snaga. Humanitarci iz sirijskoga Arapskog crvenog polumjeseca u srijedu su ušli u četvrt Baba Amr i zatekli je praznu. Sirijska državna televizija objavila je u četvrtak snimku UN-ovaca s plavim pancirkama i kacigama, kako fotografiraju, a spiker je rekao da su to ljudi Valerie Amos u Baba Amru.
RIGA - Velika Britanija protivi se moratoriju na proširenje EU-a koji bi neki željeli uvesti zbog financijske krize, rekao je u četvrtak u Rigi britanski ministar vanjskih poslova David Lidington. "Čini se da nam je princip jasan: ako je riječ o europskoj zemlji i ako u cijelosti ispunjava kriterije za pristup EU-u, ima pravo postati članicom Unije bez 'ako' i 'ili'", rekao je ministar novinarima nakon sastanka s latvijskim kolegom Edgarsom Rinkevicsom. "Odbacujemo ideju da bi nakon pristupa Hrvatske trebala biti svojevrsna proizvoljna stanka u daljnjem proširenju EU-a", rekao je. Gospodarska kriza stvorila je u nekim zapadnim prijestolnicama "zamor" kada je riječ o nastavku proširenja. Ulazak Hrvatske predviđen u srpnju 2013. svjedoči usporavanju ritma, navodi France Presse. Latvijski predsjednik Andris Berzins nedavno je pozvao da se ne mijenjaju pravila pristupanja za nove kandidate. "Ako se od neke zemlje traže precizni uvjeti i ako ih je ta zemlja ispunila, treba joj reći da, bez diskutiranja", rekao je u razgovoru za AFP. "Dijelimo stajalište da bi proces proširenja trebalo nastaviti na Balkanu. Ne bismo smjeli ostaviti izvan bloka jedan tako važan čimbenik kao što je Turska", ocijenio je Rinkevics.
WASHINGTON - Sjedinjene Države šalju vojne snage, uključujući i dodatni nosač zrakoplova, na Pacifik kako bi sačuvale status quo u regiji u kojoj Kina sve više jača, izjavio je u četvrtak visoki dužnosnik Pentagona. Idućih će godina 60 posto američkih vojnih brodova biti razmješteno po Pacifiku, za razliku od sadašnjih 52 posto, uključujući i povećanje broja nosača zrakoplova za jedan na šest, rekao je zamjenik ministra obrane Ashton Carter na konferenciji kojoj su domaćin Credit Suisse i konzultantska tvrtka McAleese i partneri. Američka vojska i marinci rade i na pojačanim rotacijama "pa će u pacifičkoj regiji biti više američkih vojnika, a ne manje", dodao je Carter. Pojašnjavajući prioritete obrambene politike koju je predsjednik Barack Obama iznio u siječnju, Carter je rekao da su američke snage igrale ključnu ulogu u spriječavanju sukoba na Pacifiku posljednjih 60 godina. "To ne želimo mijenjati. Želimo i dalje igrati tu ulogu i u to su usmjerene naše investicije", rekao je Carter. Peking posljednjih godina sve agresivnije ističe teritorijalne pretenzije u Južnokineskom i Istočnokineskom moru.
PODGORICA - Novinarka "Vijesti", najutjecajnijih neovisnih dnevnih novina u Crnoj Gori, Olivera Lakić pretučena je i teže ozlijeđena u noći sa srijede na četvrtak ispred svoje zgrade u Podgorici. Lakić je prošle godine napisala seriju tekstova o poslovanju Tvornice duhana "Tara" u Mojkovcu i tvrtke "Montenegro tobacco co.", nakon čega se njoj i njezinoj obitelji nekoliko puta prijetilo. Novi ravnatelj uprave policije Crne Gore Božidar Vuksanović rekao je da će ta institucija učiniti sve što je u njezinoj ovlasti kako bi rasvijetlila taj napad. Taj napad nije uznemirio samo crnogorsku javnost, nego i širu javnost. Tako su veleposlanici Njemačke i SAD-a u Crnoj Gori Pius Fischer i Sue K. Brown izrazili "duboku zabrinutost viješću o još jednom napadu na novinare u Crnoj Gori", ističući da taj slučaj "zaslužuje osudu jer pridonosi ozračju u kojem novinari strahuju za svoju sigurnost zbog rada na otkrivanju slučajeva kriminala i korupcije". "Sjedinjene Američke Države i Savezna Republika Njemačka oštro osuđuju sve napade na novinare. Sloboda medija je jedna od najvažnijih komponenti zdravoga i snažnoga demokratskog društva i jedan od ključnih uvjeta na putu euroatlantskih integracija Crne Gore. Očekujemo da vlasti provedu učinkovitu i temeljnu istragu koja će dovesti do uhićenja onih koji su umiješani u taj napad. Pozorno pratimo slobodu medija u Crnoj Gori i nadamo se rješavanju toga i drugih neriješenih slučajeva čija su meta novinari i mediji", stoji u zajedničkom priopćenju dvaju veleposlanstva.
LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvrtak je prihvatila ustavni amandman prema kojemu proračunski prihodi moraju biti jednaki ili veći od rashoda, što bi uskoro trebao potvrditi i parlament. Riječ je takozvano zlatnom fiskalnom pravilu što ga 25 potpisnica fiskalnog pakta, među njima i Slovenija, moraju unijeti u svoje najviše akte, kako bi stabilizirale javne financije, a u suprotnom bi mogle biti podvrgnute sankcijama. Slovenski ministar financija Janez Šuštaršič izjavio je na konferenciji za novinare da će vlada uskoro definirati i ustavni izvedbeni akt za primjenu zlatnog fiskalnog pravila, a sve treba što prije prihvatiti i parlament s potrebnom dvotrećinskom većinom. To bi se trebalo dogoditi u slijedećih šest mjeseci. Prva godina u kojoj će se primjenjivati odredbe fiskalnog pakta bit će 2015. Od zlatnog fiskalnog pravila zemlje potpisnice fiskalnog pakta smjele bi odstupati samo u izuzetnim slučajevima, kao što su velike prirodne nepogode ili vrlo duboka recesija. Slovenski ministar gospodarstva Radovan Žerjav izjavio je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade da u situaciji sadašnjeg manjka financijskih sredstava za investicije Sloveniji preostaje da se osloni na bolje korištenje sredstava iz europskih fondova i privlačenje stranih investitora nuđenjem pravog poslovnog okoliša.
RIM - Britanac i Talijan, oteti u Nigeriji 12. svibnja 2011., ubijeni su tijekom vojne akcije koju su pokrenule nigerijske vojne snage uz operativnu potporu Britanaca, stoji u priopćenju što ga je u četvrtak objavila talijanska vlada. Obojica stranih državljana bili su inženjeri. Oteti su 12. svibnja u glavnome gradu države Kebi, Birninu Kebiju, na krajnjem sjeverozapadu Nigerije, na samoj granici s Nigerom, zemljom u kojoj je islamistička grupa Akmi ranije preuzimala odgovornost za otmice stranih radnika. Talijanskome premijeru Mariju Montiju informaciju o "tragičnome ishodu akcije, čiji je cilj bio osloboditi taoce" telefonom je priopćio britanski premijer David Cameron. Iz ureda britanskoga premijera u Londonu također je objavljena informacija o smrti britanskoga državljanina u Nigeriji. Cameron je "izrazio duboku sućut zbog smrti talijanskoga državljanina, izrazivši žaljenje i zbog dramatičnog ishoda vojne akcije koju su zajednički pokrenule nigerijske i britanske vlasti, uvjerene kako je riječ o posljednjoj mogućnosti spašavanja života talaca", stoji u talijanskom priopćenju. Franca Lamolinaru i Cristophera McManusa ubili su njihovi otmičari, prenose britanski izvori.
SKOPLJE - Deset osoba, među kojima Makedonci i Albanci, ozlijeđeno je u trima odvojenim incidentima koji su se tijekom noći dogodili u Skoplju, zbog čega se opravdano strahuje od pogoršanja situacije između pripadnika dviju zajednica, izvijestili su u četvrtak službeni izvori. "Nije isključeno da netko želi pogoršati međuetničke odnose" u Makedoniji, izjavila je makedonska ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankulovska, oštro osudivši nasilje. Nije ih okarakterizirala kao incidente etničkog karaktera, no pozvala je na mir. "Ministarstvo je pojačalo prisutnost policijskih snaga u Skoplju kako bi se poslala jasna poruka da se nasilje neće tolerirati", kazala je Jankulovska. Prvi incident dogodio se u četvrti Kisel Voda, u južnome dijelu Skoplja u kojoj živi većinsko makedonsko stanovništvo kada je skupina mladića s palicama ušla u autobus i počela napadati putnike, pri čemu ih je petero ozlijeđeno. Dvije su osobe lakše ozlijeđene u četvrtak ujutro, na drugoj lokaciji, a još tri su ozlijeđene u četvrti Čair na sjeveru Skoplja u kojoj živi većinsko albansko stanovništvo, u trenutku kada je grupa mladića počela gađati autobus kamenjem, pri čemu su lakše ozlijeđeni vozač i dvoje putnika.
VATIKAN - Vatikan se prvi put pojavio na popisu State Departmenta zemalja gdje se možda pere novac, ali nije stavljen u skupinu u kojoj je opasnost od toga velika poput najrazvijenijih zemalja svijeta. Izvješće o međunarodnoj strategiji kontrole narkotika za 2012. obuhvaća 190 država smještenih u tri kategorije - zemlje koje izazivaju veliku zabrinutost, zemlje koje izazivaju zabrinutost i zemlje pod nadzorom. Vatikan je u drugoj kategoriji, zajedno s još 67 država među kojima su Poljska, Egipat, Irska, Mađarska i Čile. Susan Pitmann iz State Departmenta objasnila je da kategorija u koju je Vatikan stavljen znači samo to da je financijski sustav neke zemlje osjetljiv na mogućnost pranja novca te da je sam Vatikan nedavno usvojio programe kojima to želi spriječiti. Vatikan želi doći na tzv. "bijelu listu" Euroopske komisije na kojoj su države koje poštuju međunarodne standarde protiv poreznih prijevara i pranja novca, o čemu bi se odluka mogla donijeti u lipnju. "Namjera nam je doći na 'bijelu listu' i zadovoljni smo time što nas je State department stavio u nižu kategoriju", rekao je vatikanski dužnosnik koji nije želio biti imenovan.
BERLIN - Prizivni sud u Muenchenu u četvrtak je potvrdio zabranu tiskanja izvadaka knjige Mein Kampf Adolfa Hitlera, zabranivši britanskom izdavaču Peteru McGeeu objavu izvadaka iz kontroverznog djela u reviji "Zeitungszeugen" (novine-svjedoci), u kojoj se objavljuju izvaci iz nekadašnjih nacističkih novina, popraćeni kritičkim komentarima. Sud je u presudi ocijenio da kritički komentari nisu dovoljni da bi se izdavač pozvao na "pravo citiranja" izvadaka. Predsjednik suda Peter Guntz u objašnjenju presude rekao je kako se izdavač "obilno okoristio" izvornikom, željevši tiskati 20-25 stranica koje bi se mogle čitati i same za sebe, zanemarujući stručne komentare. Pravo citiranja omogućuje citiranje izvadaka samo u cilju stvaranja novog djela. Objavljivanje autobiografije nacističkoga vođe, koji u knjizi nastaloj 1924. govori o svojoj ambiciji da osvoji velike teritorije istočne Europe i tako osigura životni prostor tzv. rasi gospodara, u Njemačkoj je zabranjeno, osim za akademsko istraživanje. Autorska prava na Mein Kampf ima njemačka savezna država Bavarska.
NAIROBI - Kenijska vlada objavila je u četvrtak da je otpustila 25.000 zdravstvenih radnika jer nisu željeli prekinuti tjedan dana dugi štrajk zbog plaća. Vlada je pozvala nezaposlene ili umirovljene radnike u zdravstvu da se u petak ujutro jave u najbliže bolnice kako bi popunili upražnjena radna mjesta. Sindikalci kažu da ih je vlada pokušala ucijeniti i najavljuju da neće odustati od zahtjeva za povećanjem plaća. To je posljednji u nizu štrajkova koji Keniju pogađaju od prošle godine kada je nagli rast cijena izazvao opće nezadovoljstvo u državi.
ISLAMABAD - Pakistanske vlasti optužile su tri udovice Osame bin Ladena zbog nelegalnog ulaska i boravka u zemlji, objavilo je u četvrtak pakistansko ministarstvo unutarnjih poslova. Čelnik Al Kaide ubijen je u svibnju prošle godine u tajnom napadu američkih specijalaca nakon desetogodišnjeg skrivanja. Njegove tri udovice i nepoznat broj djece bili su među uhićenima nakon tog napada u gradu Abottabadu. Po podacima ministarstva, dvije udovice su saudijske nacionalnosti, a treća je iz Jemena. Najmlađa supruga Amal Ahmed Abdulfattah izjavila je istražiteljima da je Bin Laden s obitelji pet godina živio u vili u Abottabadu u kojoj je ubijen.
SARAJEVO/MOSTAR - Predstavnici vlasti u BiH i međunarodne zajednice u toj zemlji jedinstveno su u četvrtak, na Međunarodni dan žena, pozvali na popravljanje pozicije žena koje su po njihovoj ocjeni u podređenom položaju u politici, javnoj upravi i društvu općenito. Posebni predstavnik Europske unije u BiH BiH Peter Sorensen izrazio je nezadovoljstvo što žena nema u izvršnoj vlasti u BiH ističući da u Vijeće ministara nema nijedne ministrice, što nije slučaj u Europskoj uniji. "Devet povjerenika u Europskoj komisiji su žene, a jedna od njih je Catherine Ashton, potpredsjednica Komisije i visoka predstavnica za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, što je jedna od najvažnijih funkcija u EU", napisao je danski diplomat u kolumni povodom Međunarodnog dana žena. Pri tome je istaknuo kako izaslanstvo EU-a u BiH financira projekt donošenja zakona koje bi osigurao isplatu rodiljnih naknada ženama. I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je na ispravljanje nepravde prema ženama. „Obilježavanje 8. ožujka prilika je da još jednom ukažemo na potrebu unapređenja političkog, ekonomskog i socijalnog položaja žena, zaštitimo ih od svih oblika diskriminacije i više cijenimo njihov doprinos obitelji i društvu u cjelini“, stoji u Dodikovoj čestitki. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir ocijenio je kako su prije stotinu godina žene započele borbu za jednak položaj u društvu te da Međunarodni dan žena "opominje kako ta ravnopravnost još nije potpuna". Diljem Bosne i Hercegovine upriličene su proslave Međunarodnog dana žena, a oko 1.000 pripadnica ljepšeg spola okupilo se u Sarajevu kako bi u povorci gradom istaknule pozive na jednakost s muškarcima u društvu.