ZAGREB
Hrvatska želi da sve zemlje regije uđu u Europsku uniju i to je u poslovnom i sigurnosnom interesu Hrvatske, kazao je hrvatski premijer Zoran Milanović u intervjuu za Deutsche Welle. "Želimo da sve zemlje regije uđu u Europsku uniju. To nam je, kako u poslovnom tako i sigurnosnom, interesu", rekao je Milanović u intervju danom iz Bruxellesa za Deutsche Welle. Milanović je prvi hrvatski premijer koji je u svojstvu promatrača sudjelovao na summitu zemalja članica EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu. U interesu je Hrvatske, kazao je predsjednik hrvatske vlade, da regija bude stabilna. "Moja vlada, naša koalicija, nije populistička i nećemo graditi svoju politiku održavanjem sukoba niskog intenziteta sa susjedima na istoku. To je djetinjasto i štetno", istaknuo je Milanović, te poručio da će konkretni odnosi hrvatske vlade prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori biti "prije svega partnerski".
PRAG
Češka će detaljno proanalizirati tekst ugovora o fiskalnoj disciplini tijekom sljedećih tjedana prije nego donese konačnu odluku o tome hoće li mu se priključiti, priopćila je češka vlada u utorak, dan nakon što je Češka zajedno s Velikom Britanijom odlučila ostati izvan kruga zemalja EU-a koje su ga prihvatile. Na summitu EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu, 25 od 27 zemalja EU-a odlučilo je priključiti se fiskalnom paktu koji će nametnuti gotovo automatske sankcije zemljama koje krše ograničenja proračunskog deficita. Češki premijer Petr Nečas pozvao se na ustavne poteškoće pri ratifikaciji toga ugovora jer se ne isključuje ni mogućnost raspisivanja referenduma. On je za češke medije u Bruxellesu kasno u ponedjeljak rekao da se službeni Prag nije priključio ugovoru zbog nekih sadržajnih pitanja kao i nesigurnosti glede njegove ratifikacije u nacionalnom parlamentu.
LJUBLJANA
Dosadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, koji u srijedu u Prištini preuzima dužnost posebnog predstavnika Europske unije i položaj veleposlanika EU na Kosovu, očekuje da će se ta zemlja pridružiti putu u EU kojim su već krenule druge države u regiji. "Cilj koji sam postavio je dovesti što više Europske unije na Kosovo, a Kosovo što bliže Europskoj uniji. U našem je interesu da se stvari na Kosovu postave u pravom smjeru i da se postupno napreduje", rekao je Žbogar u utorak u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA. Uskoro započinju pregovori EU-a i Kosova o trgovačkom sporazumu te koraci u približavanju Kosova EU-a. Cilj je europske integracije da Kosovo preuzme vrijednosti i standarde EU, kazao je Žbogar dodavši da je i ove godine na raspolaganju 70 milijuna eura pomoći za različite projekte uspostave i jačanja institucija na Kosovu te da će se nastaviti angažman Bruxellesa da Priština implementira europsko zakonodavstvo nakon čega će uslijediti "europski put" Kosova u smislu uspostave institucionalnih veza.
ZAGREB
Društvo znanja s otvorenom vlasti koja maksimalno uvažava civilno društvo potencijalno je društvo bez korupcije, izjavio je u utorak u Zagrebu ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, izrazivši nadu da će Hrvatska postati takvo društvo. "Društvo znanja s otvorenom vlasti koja maksimalno uvažava civilno društvo je potencijalno društvo bez korupcije i nadam se da će Hrvatska postati takvo društvo", istaknuo je Jovanović u svom uvodnom izlaganju na javnoj raspravi Partnerstvo za otvorenu vlast. U prevenciji, kao osnovnoj mjeri u borbi protiv korupcije, otvorenost, transparentnost, pravo na pristup informacijama, odgovornost i znanje ključni su u stvaranju društva bez korupcije, rekao je ministar. "Različiti proračuni kažu da u Hrvatskoj godišnje 6 milijardi kuna pojede korupcija. To se više nikada ne može nadoknaditi. Zato je prevencija ključna i zato mi smatramo da je inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast dio u ostvarenju naše političke vizije Hrvatske kao društva bez korupcije", naglasio je.
KIJEV
Od posljedica vala hladnoće koji je zahvatio Ukrajinu u posljednjih je pet dana umrlo najmanje 30 osoba, a temperature su se spustile i na minus 33 Celzijeva stupnja, izvijestilo je u utorak ministarstvo za izvanredna stanja. Žrtve su većinom beskućnici, objavilo je ministarstvo. Usto je oko 500 ljudi primljeno u bolnice zbog ozeblina te prehlade ili sličnih bolesti uzrokovanih hladnoćom. Ovo je najhladnija zima u Ukrajini u zadnjih šest godina. U toj bivšoj sovjetskoj republici temperature se obično spuštaju do minus 15 Celzija. Ministarstvo je izvijestilo kako je oko 1600 prihvatnih centara spremno kako bi ponudilo utočište, hranu i tekućinu beskućnicima.