BRUXELLES/STRASBOURG - Europska unija suočena je s najvećim izazovom u svojoj povijesti i oni se mogu prevladati daljnjom integracijom i kombinacijom discipline i solidarnosti, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Suočeni smo s financijskom, gospodarskom i socijalnom krizom, ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeća, rekao je Barroso pred Europskim parlamentom u govoru o stanju Unije. Barroso je rekao da treba odbaciti "iluzije da je moguće imati zajedničku valuti i jedinstveno tržište", a zadržati se na ovom stupnju integracije. Smatra da se dužnička kriza može prevladati kombinacijom stabilnosti, odnosno proračunskom disciplinom i sređivanjem javnih financija, na čemu najviše inzistira Njemačka, te mjerama koje osiguravaju gospodarski rast što traže zemlje u teškoćama. Barroso je rekao da ne dolazi u obzir izbacivanje ili izlazak Grčke iz eurozone, što se u posljednje vrijeme učestalo spominje. Najavio da će Komisija za nekoliko tjedana predstaviti prijedloge za uvođenje euro-obveznica, što omogućuje jeftino zaduživanje slabijih zemalja članica. "Kada eurozona dobije instrumente koji osiguravaju s jedne strane integraciju, a s druge disciplinu, izdavanje zajedničkih obveznica bit će prirodno i svima od koristi", rekao je Barroso.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europska komisija u srijedu je predložila uvođenje poreza na financijske transakcije koji bi godišnje mogao donijeti 55 milijardi eura, objavio je predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso u govoru pred Europskim parlamentom. Za transakcije na burzama za dionice i obveznice uzimat će se 0,1 posto poreza, a za ostale financijske proizvode 0,01 posto, što godišnje može donijeti 55 milijardi eura. "Nekoliko posljednjih godina zemlje članice su dale pomoć ili jamstva financijskom sektoru u visini od 4600 milijardi eura. Sada je vrijeme i da financijski sektor da svoj doprinos društvu", rekao je Barroso u govoru o stanju Unije pred zastupnicima Europskog parlamenta. Nešto više od polovice od prikupljenih poreza na financijske transakcije trebalo bi završiti u europskom proračunu, a ostatak ide državama članicama. U Europskoj uniji ne postoji suglasnost oko uvođenja toga poreza. Najviše se protivi Britanija koja se boji da bi to moglo štetiti londonskom Cityu. U slučaju da se ne postigne suglanost oko toga poreza na razini 27 zemalja članica, postoji mogućnost da ga uvedu samo zemlje članice eurozone.
FRANKFURT - Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet izjavio je u razgovoru za talijanske medije da vlade eurozone moraju ubrzati usvajanje novih ovlasti za europski krizni fond čiji je cilj suzbijanje dužničke krize. Čelnici moraju pokazati liderstvo i brzo provesti u djelo nove mjere, dogovorene na izvanrednom srpanjskom summitu, upozorio je Trichet u intervjuu za milanski Corriere della Serra. Intervju sa čelnikom ECB-a objavljen je neposredno uoči glasanja finskih i njemačkih parlamentarnih zastupnika o proširenju ovlasti europskog kriznog fonda. Finski zastupnici glasat će u srijedu, a njemački u četvrtak o novim ovlastima koje će fondu omogućiti kupovinu državnih obveznica članica eurozone, pomoć bankama i ubrzani postupak dodjele zajmova zaduženim zemaljama kako bi se spriječilo njihovo zapadanje u krizu. ECB je u očekivanju ratifikacije odluka sa srpanjskog summita počeo kupovati državne obveznice eurozone kako bi snizio troškove zaduživanja Španjolske i Italije. Nerado se odlučio za tu mjeru i Trichet je naznačio da očekuje da tu zadaću preuzme krizni fond.
ATENA - Njemačka kancelarka Angela Merkel spomenula je u utorak da bi zajmodavci Grčkoj mogli preispitati pojedine dijelove novog paketa pomoći, dogovorenog u srpnju. Upitana hoće li sporazum o novom paketu biti primijenjen u istom obliku u kojem je dogovoren na srpanjskom summitu ili će biti nužni dodatni pregovori, Merkel je u razgovoru za grčku državnu televiziju NET odgovorila: "Moramo pričekati što će utvrditi trojka (međunarodnih inspektora) i što će nam reći, trebamo li ponovo pregovarati ili ne". Njemačka kancelarka nije navela nikakve daljnje pojedinosti. Naglasila je tek da će svaka promjena programa pomoći vrijednog 109 milijardi eura ovisiti o ishodu revizije grčkih financija koju provode inspektori Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, naglasila je njemačka kancelarka. Razgovori predstavnika Grčke i međunarodnih inspektora nastavljaju se danas u Ateni.
ATENA - Trećeg dana štrajkova protiv novih mjera štednje, u srijedu je grčki glavni grad Atena bio potpuno paraliziran jer nije prometovao javni prijevoz, a nezadovoljstvo su na ulicama izražavali umirovljenici, zaposlenici u javnim službama i taksisti. Stotine su umirovljenika marširale do ministarstva financija i prosvjedovale protiv novih poreznih mjera, među kojima je i najnoviji porez na imovinu. Ogorčeni novim rezanjem mirovina prosvjedno su pred ministarstvom spaljivali porezne prijave. Radnici u javnom sektoru prosvjedom izražavaju nezadovoljstvo zbog otkaza, a oni iz poreznog ureda i carine zbog ukidanja bonusa. Tjednima su prosvjedi gotovo svakodnevni jer se Grci ne mire s mjerama štednje koje se vlada obvezala provesti u zamjenu za milijarde eura što ih međunarodni zajmodavci ubrizgavaju spašavajući Grčku od stečaja. Ministar financija Evangelos Venizelos isključio je bilo kakvo odstupanje jer i Međunarodni monetarni fond (MMF) i eurozona zahtijevaju otkaze i provedbu drugih mjera štednja jer u protivnom neće Grčkoj uplatiti šestu ratu zajma.
STRASBOURG - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u srijedu 27 država članica EU-a da se dogovore o očuvanju europskog programa pomoći u hrani najsiromašnijima, kojemu od iduće godine prijeti drastično smanjenje. "Sada moramo djelovati kako bismo pomogli Europljanima, njih 80 milijuna, kojima prijeti siromaštvo. To znači da Vijeće mora napokon odobriti naš prijedlog za očuvanje programa pomoći u hrani najsiromašnijima", rekao je Barroso u govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu. Taj program, koji koristi gotovo 18 milijuna ljudi, mogao bi 2012. biti smanjen sa sadašnjih 480 milijuna eura na 113,5 milijuna zbog odluke Europskog suda pravde (ECJ). Sud je ocijenio da je program tijekom godina promijenio svoju prirodu jer su poljoprivredni viškovi koje je koristio gotovo nestali pa hranu masovno kupuje, što se financira iz Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).
BRUXELLES - Europski inspektori u utorak su proveli nenajavljene inspekcije u kompanijama plinskog sektora zbog sumnje da su prekršile propise o zaštiti tržišnog natjecanja i potrošača, izvijestila je Europska komisija. Dužnosnici Komisije "proveli su nenajavljene inspekcije u prostorijama poduzeća koja se bave opskrbom, prijenosom i skladištenjem prirodnog plina u nekoliko zemalja članica", stoji u priopćenju. "Komisija sumnja da su te kompanije možda ugrožavale konkurenciju kršeći propise EU-a o tržišnom natjecanju ili da možda imaju informacije vezane za takve prakse", dodaje EK. Inspekcije su provedene u zemljama srednje i istočne Europe, a fokusirane su na nabavu, navodi se u priopćenju. Nije navela imena tvrtki ni zemalja, ali je naznačila da su inspekcije provedene u deset članica EU-a. Njemačke energetske grupe RWE i EON potvrdile su agenciji AFP da su inspekcije provedene u njihovim prostorima. I austrijski je OMV potvrdio da su ga posjetili inspektori. Mediji su pisali da je i litvanski Lietuvos Dujos, u kojem Gazprom ima 37,1-postotni vlasnički udio, također bio na meti inspekcija.
KOPENHAGEN - Posljednjih mjeseci povećao se broj Danaca koji se protive uvođenju eura i sada ih je više od pedeset posto, što se povezuje s krizom u eurozoni koja se pogoršava, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja. Po toj anketi, koju je provela danska statistička agencija za Danske Bank, 50,6 posto Danaca glasovalo bi protiv uvođenja eura kada bi se u ovom trenutku održao referendum, a 22,5 posto glasovalo bi za uvođenje jedinstvene valute. Deset posto ispitanih kazalo je da bi "možda" glasovalo protiv eura, 14,8 bi "možda" glasovalo za, a 2,1 je neodlučno. Istraživanje je provedeno tijekom prva dva tjedna rujna. Slična anketa provedena u lipnju tada je pokazala da je 47,1 posto Danaca protiv eura, a 26,8 za. "Nema nikakve sumnje da zbog dužničkih problema u Europi raste otpor prema priključivanju monetarnoj uniji", rekao je glavni ekonomist Danske Bank Steen Bocian. Danska je jedna od tri stare članice EU-a koja nije uvela euro, uz Veliku Britaniju i Švedsku.
LONDON - British Petroleum (BP) razmišlja o izgradnji plinovoda kojim bi se dopremao plin iz Azerbajdžana u središnju Europu zbog sumnji u vjerodostojnost aktualnih prijedloga o izgradnji plinovoda, potvrdili su iz britanskog naftnog diva. Glasnogovornik BP-a izjavio je da bi britanska tvrtka na poljima plina Shah Deniz II zajedno s partnerima, norveškim Statoilom i azerbajdžanskom naftnom kompanijom Socar, mogao izgraditi plinovod koji bi se protezao od Turske do rumunjsko-mađarske granice. Plinovodom bi se godišnje dopremalo 10 milijardi prostornih metara plina, što je količina za koju azerbajdžanska vlada ističe da bi je trebalo prodati na europskim tržištima. Prijedlog o izgradnji Jugoistočnog europskog plinovoda (SEEP), koji je BP prvi put iznio na prošlotjednoj konferenciji u Bakuu, razmatra se unatoč činjenici da je upravo BP kao član konzorcija Shah Deniz pozvao tri grupe da 1. listopada podnesu ponude za izgradnju plinovoda. Tri konzorcija koja se natječu za izgradnju infrastrukture za dopremu plina s polja Shah Deniz u Europu uključuju Nabucco, Trans Adriatic Pipeline i Interconnector Grčka-Italija Posejdon.
TOKIO - Japansko državno Vijeće za nadzor restrukturiranja energetske tvrtke TEPCO sprema se naložiti ukidanje 7.400 radnih mjesta što bi trebalo pomoći u osiguravanju sredstava za isplatu odšteta za nuklearnu katastrofu u Fukushimi, pišu tamošnji mediji. Dokument, koji bi Vijeće trebalo objaviti početkom listopada, tražit će od Tokyo Electric Power Co. da do kraja ožujka 2014. ukine 7.400 radnih mjesta, odnosno oko 14 posto ukupnog broja zaposlenih u grupi, objavio je japanski list Yomiuri Shimbun. Kako se dalje navodi u tom dokumentu, TEPCO će trebati između tri i četiri milijarde jena (od 39 do 52 milijarde dolara) za nadoknadu šteta ljudima i kompanijama, povrh dodatnih nekoliko milijardi jena za gašenje nuklearnih reaktora. Dugo u samom vrhu svjetskih energetskih kompanija, japanski TEPCO sada raspolaže sa svega 1.000 milijardi jena vlastitog kapitala. Taj operater nuklearne elektrane Fukushima Daichi u drugom je tromjesečju imao neto gubitak od 571,8 milijardi jena (7,4 mlrd. dolara).
LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima temeljem zabrinutosti oko detalja europskog stabilizacijskog fonda koja je kod ulagača ponovo pobudila oprez nakon jučerašnjeg optimizma. Barel sirove nafte za isporuke u studenom u Londonu je tako pojeftinio 79 centi, na 106,35 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena pala 94 centa, na 83,51 dolara. Cijene nafte u utorak su skočile više od tri posto, poduprte očekivanjima da će europski dužnosnici odlučnije rješavati dužničke krizu u perifernim članicama eurozone, posebice Grčkoj. To je umanjilo strahove o prognozama potražnje. Planovi su u međuvremenu naišli na otpor u Njemačkoj a pojavili su se i znakovi podjela unutar eurozone. Analitičar švicarskog Petromatrixa Olivier Jakob smatra da cijene naglo skaču i padaju zato što ulagači i analitički mehanizmi ne razumijeu složenost Europe pa ne uspijevaju efikasno tumačiti vijesti iz domene politike. Tržište će u drugom dijelu dana preusmjeriti pozornost na podatke američke vlade o zalihama u prošlom tjednu. Očekuje se rast zaliha sirove nafte. Nagli rast američkih zaliha benzina u prošlom tjednu, za čak 4,6 milijuna barela, pokvario je u utorak raspoloženje na tržištima gdje se očekivao rast za samo jedan milijun barela.
LONDON - Europska tržišta dionica stabilizirala su se u srijedu nakon što je Europska unija potvrdila da će se pregovarači ovog tjedna vratiti u Grčku kako bi razgovarali o isplati iduće tranše pomoći. Londonski FTSE indeks oslabio je tako za blagih 0,1 posto na 5.287 bodova. Frankfurtski DAX bio je pak u plusu 0,6 posto i iznosio je 5.659 bodova dok je pariški CAC ostao gotovo nepromijenjen na 3.023 bodova. Očekuje se da će Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Europska središnja banka na kraju ipak odobriti isplatu nove tranše pomoći Grčkoj koji joj je potreban kako bi izbjegla bankrot. To je povećalo nade u rješavanje krize. U takvom su se okruženju tražile dionice defenzivnih sektora, poput onog farmaceutskog. Dionice Mercka, Beiersdorfa i Bayera ojačale su tako u rasponu od 1,0 do 1,7 posto. Među najvećim su se pak gubitnicima izdvajale banke, koje su u prosjeku oslabile oko jedan posto. Pritom su Societe Generale, Credit Agricole, Deutsche Bank i Commoerzbank oslabile u rasponu od 1,0 do 2,8 posto. Na gubitku je bio i sektor baznih sirovina, s obzirom na pad cijena bakra i nafte. Tako je Antofagasta oslabila 2,7 posto, BHP Billiton 2,1 a Rio Tinto 1,7 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije dok iz Europe ne stignu nove vijesti o rješavanju dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji ojačale između 0,3 i 0,8 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru i Hong Kongu oslabili su, pak, 0,3 i 0,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,1 posto. Vijesti o povećanju fonda za financijsku stabilnost, otpisu dijela grčkog duga, dokapitalizaciji europskih banaka, smanjenju ključnih kamata ECB-a i druge vijesti u vezi dužničke krize već su, kažu analitičari, ugrađene u cijene dionica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle treći dan zaredom, zahvaljujući vijestima da su europski dužnosnici blizu odluci o povećanju fonda za financijsku stabilizaciju i dokapitalizaciji banaka, što bi trebalo spriječiti širenje dužničke krize. Dow Jones indeks porastao je 146 bodova, ili 1,33 posto, na 11.190 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,07 posto, na 1.175 bodova, a Nasdaq indeks 1,20 posto, na 2.546 bodova. Nakon što je prošloga tjedna potonuo 6,5 posto, od početka ovoga tjedna S&P 500 indeks osvojio je 3,4 posto. To se zahvaljuje nadi ulagača da se europski dužnosnici približavaju rješenju dužničke krize. Zahvaljujući tome, i jučer su, kao i u ponedjeljak, cijene dionica porasle u svih 10 sektora S&P indeksa. Na Wall Streetu je odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio 5 naprema 1. Pritom su najveći dobitnici bili energetski i rudarski sektor jer je optimizam na tržištima potaknuo skok cijene nafte za više od 5, a bakra za 4,8 posto.