ATENA - Inspektori zajmodavaca vraćaju se ovaj tjedan u Atenu i zemlja će dobiti tranšu pomoći u iznosu osam milijardi eura, kako bi spriječila njezin bankrot idući mjesec, kazao je grčki ministar financija Evangelos Venizelos. Venizelos je kazao da će premijer Georgij Papandreu poslati pismo u kojem će u glavnim crtama izvijestiti inspektore Europske unije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novim mjerama štednje. Takozvana trojka zatražila je pismenu potvrdu Atene da će ubrzati nastojanja na putu fiskalne konsolidacije i ispuniti ciljeve dogovorene u sklopu 110 milijardi eura vrijednog paketa pomoći. Ministri financija eurozone potom će raspraviti i odobriti isplatu tranše pomoći, poručio je Venizelos. "Isplata će biti izvršena, i to na vrijeme", kazao je. "Trebamo učiniti ogromne napore kako bismo ostvarili fiskalne ciljeve, drastično smanjili naš primarni deficit u 2011., poduzeli dodatne mjere za proračun u 2012., ostvarili primarne viškove u 2012. prvi put nakon niza godina, da bismo tek tada mogli započeti ulazak u uspješan ciklus", istaknuo je. Grčki premijer Georgij Papandreu razgovarat će tijekom dana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a japanski ministar financija Jun Azumi najavio da će Japan razmisliti o sudjelovanju u međunarodnom planu pomoći Grčkoj.
BRUXELLES - Europska unija predstavila je nove propise kojima će od iduće godine obvezati zrakoplovne prijevoznike da kupuju dio dozvola za emisiju štetnih plinova. Počam od 1. siječnja iduće godine EU će ograničiti količine ugljičnog dioksida koje smiju emitirati zrakoplovi, a avioprijevoznici će morati kupovati dozvole za emisiju stakleničkih plinova ukoliko žele poletjeti ili sletjeti na područje 27-člane Unije. EU je priopćila da će zrakoplovne kompanije iduće godine dobiti 85 posto kvota besplatno. Preostalih 15 posto morat će kupovati, u iznosu od 380 milijuna eura. U razdoblju od 2013. do 2020. udio besplatnih kvota smanjit će se na 82 posto godišnje, što odgovara 172 milijuna tona ugljičnog dioksida. "Prema trenutnim tržišnim cijenama vrijednost besplatnih dozvola u narednih 10 godina premašuje 20 milijardi eura", kazala je europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard. "Takvim potencijalnim prihodima zrakoplovne kompanije će moći investirati u modernizaciju flote, poboljšanje učinkovitosti goriva kao i u upotrebu nefosilnih goriva u zrakoplovstvu", rekla je.
BRUXELLES - Europske subvencije i dalje štete proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama u razvoju, unatoč poljoprivrednoj reformi iz 2003. čiji je cilj bio izbjeći narušavanje međunarodne trgovine i cijena poljoprivrednih proizvoda, priopćila je nevladina organizacija ActionAid. Pet milijardi eura europskih subvencija godišnje "šteti zemljama u razvoju na tri načina: potkopavajući domaće proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda, smanjujući cijene na svjetskom tržištu i istiskujući izvoznike iz zemalja u razvoju s trećih tržišta". U Bangladešu, zemlji koju ActionAid navodi kao primjer, u kojoj sedam milijuna ljudi živi od proizvodnje mlijeka, uglavnom s dvije krave po obitelji, mljekarstvo je "potencijalni put izlaska iz siromaštva", kaže se u izvješću. Međutim, udio prodaje mlijeka od oko 20 posto čini mlijeko u prahu dansko-švedske kompanije Arla Foods, koja je 2009. dobila subvencije u iznosu od 15 posto svojeg izvoza. "Arla je od 2000. od EU-a dobila gotovo milijardu eura subvencija", kaže ActionAid. Europska unija istovremeno financira programe pomoći u hrani u Bangladešu čiji je cilj smanjiti siromaštvo, uključujući sheme potpore poljoprivrednom razvoju. ActionAid dodaje da će sveobuhvatna reforma Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) koja bi trebala biti provedena 2014. kada Danska bude predsjedavala EU-om, "biti važna politička prigoda za reformu CAP-a na način da se zaustave sve štetne subvencije".
BRUXELLES - Povjerenik Europske unije za trgovinu Karel De Gucht upozorio je da se dugo planirani sporazum o slobodnoj trgovini Europe i Indije našao u slijepoj ulici zbog nedostatne "fleksibilnosti" obje strane. "I dalje smo u potpunosti angažirani u tim pregovorima", rekao je Belgijac nakon razgovora u Bruxellesu ministara trgovine 27 članica EU-a. "Također moram priznati da nije lako", priznao je De Gucht o spornom pitanju generičkih lijekova za HIV i AIDS. Naglasio je "odlučnost EU-a ne posustaje", ali je priznao da je "u određenom trenutku potreban pragmatizam". Trinaest krugova pregovora održano je otkad su Indija i Europska unija u lipnju 2007. započele raspravu o sveobuhvatnom paktu o otvaranju tržišta radi jačanja bilateralne trgovine. De Gucht je odredio veljaču iduće godine kao novi rok za dogovor. Tada će se održati sljedeći summit Europske unije i Indije. Povjerenik je kao problematično područje istaknuo i strahovanja nevladinih udruga da će održiva poljoprivreda nestati u Indiji. Dodao je također kako se nada da se prepreke mogu prevladati jer bi sporazum s jednom od sila u usponu bio od "najveće važnosti". To će zahtijevati veću fleksibilnost na obje strane, upozorio je.
ZAGREB/NUERNBERG - Povjerenje potrošača u Njemačkoj u listopadu će se zadržati na razinama iz prethodnog mjeseca, što je dokaz da uspješno odolijeva strahovima od recesije, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja tvrtke Gfk. Indeks potrošačkog povjerenja u Njemačkoj, koji sastavlja tvrtka za istraživanje tržišta Gfk, u listopadu se procjenjuje u visini 5,2 boda, nakon što je u rujnu iznosio također 5,2 boda. "Klima među potrošačima trenutno nije narušena eskalacijom dužničke krize i prijetnjama financijskih tržišta po realno gospodarstvo u Njemačkoj", navodi se u priopćenju Gfk. Očekivanja u vezi plaća poboljšana su u odnosu na ionako visoku razinu, dok je blago pogoršanje zabilježeno u pogledu gospodarskih očekivanja i spremnosti potrošača na kupnju, ističe se dalje u priopćenju. Navedeni nalazi dijelovi su "Gfk-ova istraživanja potrošačke klime MAXX", temeljenog na anketi koju institut mjesečno provodi među približno 2000 potrošača po narudžbi Europske komisije. Gfk-ovo istraživanje potrošačke klime provodi se od 1980.
BRUXELLES - Većina stanovnika Europske unije, njih 62 posto, smatra da od jedinstvenog tržišta korist imaju samo velike tvrtke, pokazalo je istraživanje Eurobarometra objavljeno u Bruxellesu. Nasuprot tome, 32 posto ispitanih smatra da jedinstveno tržište ima pozitivne učinke na siromašne i na osobe lošijeg socijalnog stanja. Više od polovice osoba koje su sudjelovale u anketi, njih 51 posto, smatra da jedinstveno tržište pogoršava radne uvjete. Ipak, istraživanje pokazuje da su tri četvrtine Europljana zadovoljne povećanjem mogućnosti koje nudi unutarnje tržište kada se radi o izboru proizvoda (74 posto). Nešto više od polovice ispitanih (52 posto), smatra ga poticajnim za stvaranje radnih mjesta. Dok je 28 posto ispitanih spremno na rad u inozemstvu, više od polovice (53 posto), nije zainteresirano za tu mogućnost. Europska komisija objavila je popis od 20 najvećih problema s kojima se suočavaju europske tvrtke i građani kada osnivaju tvrtku ili odlaze raditi u drugu zemlju EU-a. Među njima nalaze se prije svega priznavanje profesionalnih kvalifikacija, otvaranje bankovnog računa ili troškovi zdravstvenog osiguranja. Tvrtke se žale na teškoće kada se radi o sudjelovanju u javnim natječajima u drugoj zemlji ili provedbi različitih stopa PDV-a.
MIAMI- Najveća svjetska računovodstvena i konzultantska tvrtka Deloitte Touche Tohmatsu optužena je da nije otkrila prijevaru u reviziji poslovanja jedne od najvećih privatnih hipotekarnih tvrtki koja je propala tijekom krize na američkom tržištu hipotekarnih zajmova. Stečajni upravitelj propale tvrtke Taylor, Bean & Whitaker Mortgage (TBW) i jedna od njezinih podružnica podnijeli su tužbu na sudu u Miamiju, ustvrdivši da su zbog tog propusta pretrpjeli gubitak od 7,6 milijardi dolara. Deloitte je "certificirao TBW kao solventnu, održivu kompaniju s preciznim financijskim izvješćima svake godine u razdoblju od 2001. do 2008.", navodi se u tužbi. "Unatoč Deloitteovom stručnom znanju i ugledu jedne od četiri najveće računovodstvene tvrtke, ta su izvješća, kao i njihova ružičasta slika o TBW-u bili potpuno lažni", navodi se u tužbi. Glasnogovornik Deloittea Jonathan Gandal nazvao je te tvrdnje "posve neosnovanima“. Posrijedi je tek posljednja u nizu tužbi s kojima se suočavaju najveće računovodstvene tvrtke vezano s njihovom ulogom u kreditnoj krizi. Ulagači su podigli tužbe i protiv tvrtki Pricewaterhouse Coopers, KPMG i Ernst & Young, vezano za revizijske standarde. Od njih potražuju odštetu za milijarde dolara gubitaka za vrijeme financijske krize.
PARIZ - Najveća svjetska kemijska kompanija, njemački BASF, izvijestila je da je dogovorila prodaju poslovanja s gnojivima u Francuskoj i Belgiji ruskoj grupi EUROCHEM za oko 700 milijuna eura. BASF je u priopćenju naveo da će transakcija, koju tek treba odobriti Europska komisija, biti okončana do ožujka sljedeće godine. Prodaja će obuhvatiti BASF-ovu tvornicu gnojiva u belgijskom Antwerpenu, koja zapošljava 330 radnika, i 50-postotni udio njemačkog diva u zajedničkom ulaganju PEC-Rhina u francuskom Ottmarsheimu. BASF-ovo poslovanje s gnojivima ima ukupni godišnji kapacitet od oko 2,5 milijuna tona gnojiva i predstavlja manje od jedan posto ukupne prodaje grupe. U BASF-u navode da glavna proizvodnja gnojiva u njemačkom Ludwigshafen nije uključena u transakciju.
ZAGREB - Eksplozija je oštetila egipatski plinovod na Sinaju koji plinom opskrbljuje Izrael i Jordan, izvijestili su u utorak sigurnosni izvori i svjedoci. Eksplozija se dogodila zapadno od grada Al-Arisha. Svjedoci kažu da su vidjeli visok plamen koji se uzdiže duž plinovoda. Isti plinovod u više su navrata u zrak digli napadači za koje se vjeruje da su protiv prodaje egipatskog plina Izraelu. Plinovod vodi Gasco, egipatska tvrtka za transport plina, podružnica nacionalne plinska tvrtka EGAS.
LONDON - Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima, poduprte naznakama da Europska središnja banka (ECB) raspravlja o dodatnim mjerama za stišavanje napetosti glede europske dužničke krize. Barel sirove nafte za isporuke u studenom u Londonu je tako poskupio 1,86 dolara, na 105,80 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena porasla 2,44 dolara, na 82,68 dolara. Dužnosnici su priopćili da bi se zajmodavni kapaciteti europskog stabilizacijskog fonda mogli povećati, signaliziravši da je ECB spreman poduzeti konkretne poteze kako bi spriječio slom Grčke i suzbio krizu koja prijeti globalnom gospodarskom oporavku. Cijene nafte i ostalih roba oporavile su se, a dolar je oslabio. Cijene nafte na londonskom i američkom tržištu oporavljaju se nakon što su prošlog tjedna kliznule na najnižu razinu u zadnjih sedam tjedana, zabilježivši tjedne gubitke veće od sedam odnosno devet posto. "I dalje je ključna jasnoća u pogledu plana za eurozonu. Cijene sirove nafte rastu i padaju ovisno o tome kakve izjave stižu iz Europe", zaključuje analitičar singapurskog Informa Global Marketsa Victor Reci.
LONDON - Dionice banaka i osiguravajućih kompanija podigle su u utorak uvis europske burzovne indekse, poduprte nadama da europski političari napokon zajedno sastavljaju plan za suzbijanje dužničke krize u eurozoni. Londonski FTSE indeks porastao je 2,7 posto na 5.229 bodova, frankfurtski DAX za 4,1 posto na 5.562 bodova, dok je pariški CAC skočio za 4,2 posto na 2.980 bodova. U tim okolnostima ojačao je financijski sektor, posebno dionice banaka izloženih grčkim obveznicama. Tako su francuski BNP Paribas i Societe Generale poskočili 10,0 odnosno 8,5 posto, a Credit Agricole za 8,0 posto. U plusu su bile i dionice Deutsche Banka i Commerzbanka, za 10,2 odnosno 7,1 posto. Na dobitku je bio i osiguravajući sektor, pa je tako Allianz ojačao za 9,2 posto, a Axa za 9,6 posto. Istodobno je skok cijena nafte i bakra podupro sektor baznih sirovina, pa je Antofagasta ojačala za 8,7 posto, Kazakhmys za 9,2 a British Petroleum 4,7 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će se spriječiti bankrot Grčke i prerastanje dužničke krize u krizu cjelokupnog financijskog sustava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji skočile više od 2,5, a u Južnoj Koreji više od 4 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Singapuru porasli su između 0,3 i 1,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 3,9 posto, nakon što je jučer zaronio na najnižu razinu u 16 mjeseci.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle više od 2 posto, što je njihov najveći dnevni skok u dva tjedna, jer se ulagači nadaju da će europski dužnosnici pronaći način da smanje grčke dugove, a podrže europske banke. Dow Jones indeks skočio je 272 boda, ili 2,53 posto, na 11.043 boda, dok je S&P 500 porastao 2,33 posto, na 1.162 boda, a Nasdaq indeks 1,35 posto, na 2.516 bodova. Jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Najviše je, pak, ojačao financijski sektor, koji je zbog dužničke krize posljednjih mjeseci pod najvećim pritiskom. S&P indeks financijskog sektora skočio je 4,4 posto. Na smanjenu zabrinutost ulagača ukazuje i 5,4-postotan pad VIX 'indeksa straha' Čikaške burze opcija. No, premda je zaronio ispod razine od 40 bodova, taj je indeks i dalje veći za 20 posto u odnosu na početak mjeseca. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu trgovanje je jučer bilo više od lanjskog dnevnog prosjeka, no znatno manje nego prošloga tjedna kada su cijene dionica oštro padale, a dnevni obujam dosezao i 13 milijardi dionica.