ZAGREB - Uprava Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) danas je mađarskom MOL-u naložila "prestanak istupanja u javnosti s neprovjerenim informacijama u pogledu trgovanja dionicom Ine" te je MOL-u izrekla javna opomena. Hanfa u obrazloženju ističe kako je, prema medijskim napisima, glasnogovornik MOL grupe u Hrvatskoj Domokos Szollar na jučerašnjoj konferenciji za novinare, u vezi trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi 14. i 15. prosinca, dao izjave o netransparentnoj, nepoštenoj, nejasnoj i neprijateljskoj akciji. Te izjave predstavljaju informacije koje mogu dati lažne, odnosno obmanjujuće signale u pogledu trgovanja dionicom Ine, navodi Hanfa i ističe kako je u postupku nadzora utvrdila da ne postoje elementi koji ukazuju da se dionicom Ine na tržištu ne trguje fer, uredno i djelotvorno, u skladu sa zakonskim zahtjevima trgovinske transparentnosti po unaprijed utvrđenim pravilima, koja osiguravaju jednakost svih sudionika na tržištu. Hanfa u obrazloženju ističe i kako krajnje neprimjerenim smatra javno prozivanje Agencije od strane MOL-a za izricanjem nadzornih mjera, te to smatra zadiranjem u zakonom utvrđenu samostalnost i neovisnost Agencije u provođenju svojih zakonskih ovlasti. Agencija ocjenjuje da MOL putem medija iznosi netočne i neprovjerene tvrdnje koje daju ili bi mogle davati lažne, odnosno obmanjujuće signale u pogledu trgovanja dionicom Ine.
ZAGREB - Promet dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi danas je bio manji nego prethodna dva dana, iznosio je 139,9 milijuna kuna, a po nepromijenjenoj cijeni od 2.830 kuna, protrgovano je 49.439 Ininih dionica. Nakon prethodna dva dana rasta danas su dionički indeksi Zagrebačke burze u padu - Crobex je smanjen za 1,46 posto na 2.038,61 bod, a specijalizirani Crobex10 za 1,78 posto na 1.107,75 bodova. Dionicom Ine ostvareno 79 posto današnjeg ukupnog redovnog prometa burze od 177,2 milijuna kuna. Računajući s prethodna dva dana (185,4 milijuna u utorak i 202 milijuna kuna u srijedu) trodnevni promet dionicom Ine iznosi 527,3 milijuna kuna, a vlasnike je promijenilo 186.347 Ininih dionica. To pak čini 23,2 posto od ukupno 800.910 dionica na je se odnosi ponuda MOL-a po cijeni od 2.800 kuna za dionicu, a 1,86 posto od ukupnog broja Ininih dionica. Da dionice Ine na burzi kupuju mirovinski fondovi danas je potvrdilo priopćenje Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima u kojemu se ističe da mirovinski fondovi svoje aktivnosti na burzi vezane na dionicu Ine provode isključivo na temelju vlastite procjene i vodeći se prvenstveno interesima svojih članova jer u dionici Ine vide dobru investicijsku priliku. Promete veće od milijun kuna danas je imalo još osam dionica, od čega najveći, od 10,5 milijuna kuna, dionica HT-a, čija je cijena smanjena za 2,46 posto na 277 kuna. Među likvidnijim dionicama nešto veće padove cijena zabilježile su one IGH za 6,11 posto, Podravke za 5,06 posto, Dalekovoda za 4,32 posto, Atlantske plovidbe za 3,25 posto itd.
ZAGREB - Vodstvo HŽ Holdinga razmotrilo je na današnjem sastanku s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) mogućnosti sufinanciranja HŽ-ovih projekata u idućoj godini, priopćeno je iz HŽ-a. Dogovoreno je da će ured EBRD-a u Hrvatskoj u narednih mjesec dana iznijeti uvjete, modele i područja koja bi EBRD mogao financirati nakon čega će društva Holdinga izraditi liste projekata koji su u visokoj fazi gotovosti i spremni za provedbu. Potom bi se trebala dogovoriti lista konkretnih projekata u kojim bi interes za financiranje našao EBRD. Predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zlatko Rogožar izvijestio je direktoricu EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsannu Hargitai da je u planovima društava Holdinga za sljedeću godinu niz projekata za koje nije osiguran novac iz proračuna već se moraju tražiti drugi izvori. Predstavnici EBRD-a iskazali su interes za sufinanciranje nekih od spomenutih projekata. U ovom trenutku zahtjev EBRD-a bio bi da se za projekte osiguraju državna jamstva, a nakon provedene financijske konsolidacije HŽ-a, postoji mogućnosti da se neki realiziraju i bez državne garancije.
ZAGREB - Šteta što je država propustila uvesti olakšice za poslodavce koji su spremni uplaćivati u dobrovoljne mirovinske fondove u vrijeme kada je BDP u Hrvatskoj rastao, jer sada nije dobar trenutak za to, rečeno je na današnjem okruglom stolu o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Da je taj potez napravljen na vrijeme, bilo bi više prostora da se dobrovoljna mirovinska štednja probije u kolektivne ugovore i pravilnike o radu, ocijenila je Marija Zuber, urednica u časopisu Računovodstvo i financije. S izmjenama zakona od 1. srpnja pojedinci koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju izgubili su poreznu olakšicu, ali je poslodavcima uplata do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje, priznata kao porezni izdatak. No, s obzirom na krizu, zasad nema masovnijeg odziva na tu mogućnost. U sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja trenutno je uključeno oko 160.000 osoba, a ukupna imovina u dobrovoljnim mirovinskim fondovima iznosi oko 1,6 milijardi kuna.
ZAGREB - Za tvornicu željezničkih vagona Gredelj 2010. godina bila je uspješna, ponajprije zbog preseljenja tvornice na novu lokaciju, ocijenio je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave Gredelja Ivan Tolić. Po njegovim riječima, preseljenje iz Strojarske ulice u centru Zagreba u industrijsku zonu Vukomerec, gdje je u izgradnju nove tvornice uloženo 100 milijuna eura, događaj je godine za Gredelj. Dodao je da se potpuno iseljenje Gredelja iz Srojarske očekuje do kraja godine. Tekuću godinu Gredelj će po njegovim riječima završiti s pozitivnim poslovnim rezultatom, a u idućim godinama očekuje još snažniji iskorak na regionalna tržišta.
ZAGREB - Rezultati poslovanja Plive u ovoj su godini bili očekivani, sa udjelom na hrvatskom tržištu lijekova između 20 i 25 posto, dok je cilj u 2011. povećati plasman tableta sa ovogodišnje oko 4,5 milijarde na 6 milijardi tableta, kazao je predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča na blagdanskom druženju sa novinarima. Za iduću godinu najavljuje novo zapošljavanje u toj farmaceutskoj tvrtki, s obzirom na izgradnju nove tvornice u Savskom Marofu i nadogradnju pogona u Zagrebu, u što će biti uloženo 120 milijuna dolara. Promet lijekovima, dodaje, u ovoj je godini bio nešto manji zbog financijskih poteškoća u kojima se nalazi država. Iduće se godine pak očekuju se novi izračuni cijena, iako su i važeće cijene lijekova i sada 30 posto niže nego u Europskoj uniji. Naplata lijekova trenutačno je na razini od 270 dana, pa stabilnost u poslovanju Plivi omogućava izvoz, rekao je Bolanča. Pliva 80 posto svoje proizvodnje izvozi, najviše na rusko i američko tržište.
ZAGREB - Za duhansku industriju ova je godina bila izazovna, nepovoljni tržišni trendovi izraženiji su zbog rastućeg poreznog pritiska, liberalizacije tržišta i zakonodavnih promjena kojima se ograničava oglašavanje duhanskih proizvoda, no unatoč tome u Tvornici duhana Rovinj, tvrtki iz sastava Adris grupe, zadovoljni su postignutim rezultatima, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Davor Tomašković na susretu s novinarima. Tržišni udjeli TDR-a prilično su čvrsti, u Hrvatskoj iznosi 77 posto (pad od od tri posto u odnosu na 2009.), u Srbiji je tržišni udio stabilnih devet posto, dok je u Bosni i Hercegovini povećan na 38 posto. Napomenuo je da se sivo tržište kreće na razini 15 do 20 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj, odnosno oko milijardu kuna. Taj postotak se, naveo je, tradicionalno kretao oko deset posto, ali je u zadnje dvije godine udvostručen nakon povećanja poreznog tereta.
ZAGREB - Zagreb je u jedanaest mjeseci ove godine posjetilo gotovo 567 tisuća turista koji su ostvarili 981,4 tisuće noćenja, što su porasti od 4 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prvi su podaci Turističke zajednice grada Zagreba. Porastima u Zagrebu najviše su pridonijeli strani turisti koji su ostvarili i glavninu dolazaka i noćenja u jedanaest mjeseci. Došlo ih je 436,3 tisuće ili 7 posto više, a s 749,5 tisuća noćenja u plusu su za 6 posto. Domaćih turista u Zagrebu je bilo 130,4 tisuće ili 4 posto manje nego lani, a pad od 8 posto bilježe s 232 tisuće noćenja. Među stranim turistima u Zagrebu najviše su dolazaka i noćenja ostvarili Nijemci, dok su po dolascima na drugom mjestu Španjolci, a treći turisti iz SAD-a. U noćenjima pak na drugom mjestu su oni iz SAD-a, a treći Talijani.
ZAGREB - Uz i dalje vrlo visoku potražnju na Tržištu novca, danas je rast ponude rezultirao i porastom vrijednosti ugovorenih pozajmica. Danas je prijavljena 15 posto veća potražnja nego jučer, u visini od 289 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je uvećana 38 posto, na 139 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno u visini od 77 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 1,33 posto, isto kao i prethodnoga dana. Odobreno je i 7 milijuna kuna ročnih depozita, po kamatnoj stopi od 1,47 posto. Na Tržištu novca danas je ukupni promet iznosio 89 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa se spustila s jučerašnjih 1,41 na 1,37 posto.