ZAGREB - Utvrdi li se da su čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika ili čelnici lokalnih jedinica prekršili odredbe zakona o fiskalnoj odgovornosti, svoj će mandat staviti na raspolaganje, predviđa prijedlog zakona koji je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru na donošenje. "Ako se dogodi, govorimo o političkoj odgovornosti, da je netko od ministara prekršio odredbe zakona o fiskalnoj odgovornosti, morat će staviti mandat na raspolaganje predsjedniku ili predsjednici Vlade", ističe premijerka Jadranka Kosor. Predloženi zakon o fiskalnoj odgovornosti odnosi se na proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i na čelnike jedinica lokalne i područne samouprave te čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica. Zakonom, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2011., želi se uvesti odgovornost na svim razinama. Zakonske odredbe predviđaju da se ukupni rashodi općeg proračuna (središnji poračun i proračuni lokalnih jedinica te financijski planovi izvanproračunskih korisnika) godišnje smanjuju za najmanje jedan postotni bod u procijenjenom BDP-u. To bi se smanjenje provodilo dok primarni fiskalni saldo ne bude nula ili pozitiva. Zakon utvrđuje i fiskalna pravila u okviru kojih će Vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, a cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financirala iz prihoda, a zaduženje isključivo radi podmirenja obveza ili za razvoj.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada danas odlučila o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna. Kamatna stopa na obveznice je nepromjenjiva i iznosi 6,25 posto godišnje, a obveznice dospijevaju 25. studenoga 2017. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako se izdavanjem obveznica želi promijeniti ročnost i struktura postojećeg duga, odnosno povećati ročnost duga. Od ukupnog iznosa od četiri milijarde kuna 2,65 milijardi kuna utrošit će se za otplatu trezorskih zapisa koji na naplatu dospijevaju 25. studenog ove godine, a ostatak za financiranje kratkoročnog duga koji dospijeva na naplatu u prosincu. Time će država, kaže Šuker, praktično podmiriti sve svoje obveze u ovoj godini. "Za ove se četiri milijarde kuna praktično ne povećava javni dug nego se podmiruju obveze iz prošlih razdoblja", rekao je Šuker. Najnovije izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala plasirat će se putem voditelja izdanja, Erste&Steiermarkische bank, Privredne banke, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačke banke.
ZAGREB - Vlada je danas osnovala povjerenstvo za praćenje provedbe postupka privatizacije Brodogradilišta Kraljevica i u njega imenovala predstavnike Vlade, HFP-a, sindikata i uprave tog brodogradilišta, Hrvatske brodogradnje Jadranbrod i nezavisnog pravnog stručnjaka. Nakon analize stručnih službi HFP-a, tom će povjerenstvu biti dostavljene ponude pristigle na natječaj za prodaju 99,54 posto dionica Kraljevice, a povjerenstvo će Ministarstvu gospodarstva dati i mišljenje o najpovoljnijoj ponudi. Natječaj za treći krug privatizacije Kraljevice završen je jučer i na njega su pristigle tri ponude - Adria-Mar Brodogradnje iz Zagreba, Jadranskih ulaganja iz Zagreba i tvrtke Shipyard Bomex 4M iz Srbije, dok je pismo namjere dostavila nizozemska Damen Shipyard Group. Vjerujem da će treći krug privatizacije Kraljevice biti zadnji i da ćemo imati dobre ponude za završimo ovaj krug privatizacije, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač koji se nada da će povjerenstvo u što kraćem roku završiti posao kako bi se programi restrukturiranja što prije poslali na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj komisiji.
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je danas na deviznom tržištu prodavši 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,391172 kune za jedan euro, objavljeno je iz središnje banke. To je četvrta intervencija HNB-a na deviznom tržištu u ovoj godini, pri čemu je to prva ovogodišnja intervencija u kojoj je HNB prodavao eure bankama, povlaćeći time oko 860 milijuna kuna. U prethodne tri intervencije (u lipnju i srpnju) HNB je otkupljivao eure od banaka. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,03 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,32 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,393417 kuna.
ZAGREB - Predstavnici Dalekovoda i islandske tvrtke Istak Company potpisali su ugovor za izgradnju dalekovoda na Grenlandu u vrijednosti većoj od šest milijuna eura, objavio je Dalekovod na Zagrebačkoj burzi. Izgradnja obuhvaća isporuku materijala i radova i dio je projekta Ilulissat čiji je nositelj grenlandska vlada. Tvrtka Istak preuzima poslove izgradnje hidroelektrane i pratećih objekata, a Dalekovod isporuku i ugradnju čelične rešetkaste konstrukcije i elektromontažnog materijala. Početak radova planiran je za sredinu travnja 2011., a završetak za rujan 2012. godine.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze, nakon dva dana rasta, danas bilježe pad i to Crobex za 0,54 posto na 1.842,48 bodova, a Crobex10 za 0,37 posto na 983,62 boda. Ukupni je današnji promet Burzi iznosio svega 23,6 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnosi 13,9 milijuna kuna. Promete veće od milijun kuna imale su samo četiri dionice. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom od 3,8 milijuna kuna i blagim rastom cijene, za 0,07 posto na 283,31 kunu. Slijedi dionica Atlantic Grupe sa 2,1 milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla 0,27 posto na 810 kuna. Još su dvije dionice danas ostvarila milijunski promet - Ericsson Nikola Tesla (1,2 milijuna kuna) i povlaštena dionica Adrisa (1,1 milijun kuna). Obje su zabilježe pad cijene - Ericssona Nikole Tesle za 1,85 posto na 1.217 kuna, a povlaštena dionica Adris grupe za 0,19 posto na 263 kune. Među trgovanijim dionicama pad cijene bilježe i dionice Ingre, za 6,21 posto, Belja, za 2,23 posto, Dalekovoda 1,58 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su ugovorene samo prekonoćne pozajmice, no potražnja je dijelom ostala nepodmirena zbog nemogućnosti usklađenja uvjeta kreditiranja. Danas je prijavljeno 90,8 milijuna kuna potražnje, što je 9,4 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je dosegnula 190,8 milijuna kuna, što je 25 posto više nego jučer. Sav promet odnosio se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 40,8 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,54 posto, što je 0,04 postotnih bodova više nego jučer.