ZAGREB - Državne investicije nisu jamstvo trajnog i održivog rasta, to mogu biti samo privatna ulaganja, ocijenjeno je na konferenciji "Novi model rasta hrvatskog gospodarstva", u organizaciji časopisa Banka i Poslovnog dnevnika. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ivo Bićanić preporuča šok terapiju i traženje kratkoročnih rješenja unutar ekonomske politike, javne uprave, subvencija i drugih područja. Glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster uz ostalo je istaknula da se treba okrenuti izvozu, rastu produktivnosti i inovacijama. Savjetnik za gospodarstvo predsjednice Vlade Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, komentirajući ideju o šok terapiji, kaže da je ona teško provediva u društvu koje je rigidno i licemjerno i u kojem interesne skupine nisu spremne za promjene. Smatra da vlada ne treba uvijek težiti konsenzusu o nužnim promjenama već da treba preuzeti odgovornost i sama donositi odluke. Jedan od šokova koji bi po mišljenju Borislava Škegre, direktora Quaestus grupe, bio poželjan je izmjena izbornog zakona kojim bi se eliminirali klijentelistički interesi manjih stranaka. Time bi se, smatra, budućim vladama olakšalo donošenje odluka jer ne bi morale voditi računa o interesima svih sudionika koalicije. Predsjednik Savjeta za gospodarstvo i regionalni razvitak SDP-a Branko Grčić zauzima se za fiskalne stimulanse poduzetnicima te drugačiju upotrebu fiskalnog deficita kojim bi se financirali razvojni programi.
SPLIT - Čelnici triju sindikata koji djeluju u Brodosplitu na današnjoj konferenciji za novinare najavili su da će sutra, u utorak, održati prosvjedni skup ispred ulaza u tvrtku, te su zaprijetili da će agitirati protiv ulaska Hrvatske u EU, ako se dotle ne riješi problem domaćih brodogradilišta. Budući da su se svi odgovorni oglušili na apele za spas brodogradnje, dogovor je sindikata da se 23. studenog u 10 sati održi prosvjed na glavnom ulazu u brodogradilište, navodi se u dopisu koji su premijerki Jadranki Kosor uputili sindikalci. U dopisu sindikalci ističu tri zahtjeva: pregovaračkom timu Vlade poručuju da se ne vraća iz Bruxellesa ako se odmah ne omogući ugovaranje novih poslova, traže prijelazno razdoblje u kojem bi država provodila restrukturiranje brodogradilišta do eventualnog novog natječaja za privatizaciju, te da Vlada žurno omogući ugovaranje novih poslova za brodogradilište specijalnih objekata (u Splitu). Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Vedran Dragičević upozorio je da će se brodograditelji usprotiviti ulasku Hrvatske u EU ako Vlada ne pomogne brodograđevnoj industriji.
OSIJEK - U Odjelu za sjemenarstvo osječkoga Poljoprivrednog instituta danas je otvoren novi pogon za doradu sjemena u čiju je izgradnju i opremu taj institut uložio oko 10 milijuna kuna, a na otvorenju su, među ostalima, bili ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja Petar Čobanković te državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Želimir Janjić. Ravnatelj Poljoprivrednog instituta Zvonimir Zdunić rekao je kako je taj institut od 1943. godine do danas stvorio oko 400 različitih sorti poljoprivrednih kultura, a samo od 2006. godine do danas u inozemstvu mu je priznato 60 sorti. Zamoljen da komentira javne prosvjede koje najavljuje Sindikat hrvatskih seljaka, ministar Čobanković ocijenio je kako "za prosvjede nema ni minimum razloga" jer se ove godine iz državnog proračuna za poljoprivredu "izvukao maksimum, a u proračunu za iduću godinu poljoprivreda je praktično zadržala sve dosadašnje iznose i pozicije". "Ako netko smatra da treba prosvjedovati, neka prosvjeduje, ali za takve neću imati razumijevanja i neću komunicirati s njima, nego s onima koji žele konstruktivan pristup poljoprivredi", poručio je ministar Čobanković.
ZAGREB - Konzorcij kojeg čine hrvatski Geofoto i SP Consultores iz Argentine realizirat će katastarski projekt za gvatemalsku općinu Panzos u pokrajini Alta Verapaz, izvođenje tog projekta osvojeno je na međunarodnom natječaju u konkurenciji 10 nacionalnih i inozemnih tvrtki, priopćeno je iz Geofota. Na projektu će surađivati 40-tak stručnjaka iz Hrvatske, Argentine i Gvatemale, a vrijednost radova je nešto veća od milijun američkih dolara (6 milijuna kuna). Riječ je o klasičnom katastarskom projektu, čija izvedba obuhvaća terenske radove katastarske izmjere i prikupljanje podataka za zemljišnu knjigu, izradu katastarskih mapa u digitalnom i analognom obliku te upis podataka u Teritorijalni informacijski sustav. Ovaj projekt, kojeg financira Svjetska banka, trajat će 18 mjeseci, a dio je 12-godišnjeg programa uspostave decentraliziranog nacionalnog katastra integriranog s registrom, čiji je investitor Vlada Republike Gvatemale.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda smanjene za 1,4 milijuna kuna, dok je kamatna stopa blago porasla i to ponajviše zbog cijene po kojoj je plasirana jedna ročna pozajmica. Danas je prijavljeno 89,4 milijuna kuna potražnje, što je 1,4 milijuna manje nego u petak. Istodobno, i ponuda je za toliko bila manja, te je dosegnula 189,4 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 38 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,53 posto, što je 0,01 postotni bod manje nego u petak. Uz prekonoćne plasmane ugovorena je i jedna pozajmica od 1,4 milijuna kuna na rok duži od 3 mjeseca, uz kamatnu stopu od 2,5 posto. Na Tržištu novca danas je promet dosegnuo 39,4 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa je blago porasla, s u petak zabilježenih 0,54 na 0,6 posto.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je bio tek nešto viši od 18 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex je pala za 0,60 posto, na 1.831,36 bodova. Nešto veći pad, za 0,95 posto, bilježi specijalizirani indeks Crobexa10 koji je trgovanje završio na 974,24 boda. Ukupni promet Burze danas je iznosio 29,9 milijuna kuna, od čega se 18,06 milijuna kuna odnosilo na redovni, a 11,84 milijuna kuna na institucionalni promet. Najlikvidnija je danas bila dionica Atlantic Grupe sa 4,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 1,23 posto, na 800,01 kunu. Dionici HT-a cijena je pala za 1,87 posto, na 278 kuna, a protrgovano ih je za 3,1 milijun kuna. Promet povlašenom dionicom Adris Grupe iznosio je 2,9 milijuna kuna, a zadnja im je cijena 0,38 posto niže nego krajem prošlog tjedna. Rast cijene za 1,01 posto zabilježila je dionica Končar Elektroindustrije kojom je ostvareno 1,2 milijuna kuna prometa. Uz promet od 1,1 milijun kuna cijena dionice Varteksa nije se mijenjala. Među milijunaše uvrstila se još dionica Vira koja bilježi i znatniji rast cijene, za 6,89 posto.