AUSCHWITZ
Papa Benedikt XVI. u nedjelju popodne je u povijesnom posjetu nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitzu, koji je trajao više od dva sata, molio na njemačkom i osudio genocid europskih Židova. Benedikt XVI. prošao je kroz ulazna vrata nad kojima stoji zloglasni natpis "Arbeit macht frei" (Rad oslobađa). Potom je, jednog po jednog, pozdravio 32 preživjela logoraša. Nakon toga uputio se u usku crnu ćeliju Maksymiliana Kolbea, poljskog svećenika ubijenog u Auschwitzu 14. kolovoza 1941. nakon što su mu nacisti dopustili da zamijeni oca obitelji osuđenog na smrt. Tog je svećenika Ivan Pavao II. 1982. proglasio svecem. Nakon posjeta Centru za dijalog i molitvu, koji je poljska crkva utemeljila sporazumno sa židovskim organizacijama, Papa je otišao u logor Birkenau, tri kilometra od Auschwitza. Ondje je dugo molio u tišini ispred spomenika koji odaje počast na različitim jezicima žrtvama raznih nacionalnosti. Nakon kadiša, židovske molitve za umrle, koju je izgovorio glavni poljski rabin Michael Schudrich, Papa je održao govor na talijanskom jeziku kako bi ukazao na težinu "za kršćanina i Papu Nijemca" da govori o zločinima "bez premca u povijesti" koje je ondje počinio nacistički režim. Papa je odgovornost za nacističke zločine pripisao "skupini zločinaca" koji su "iskoristili" njemački narod kako bi se njime poslužili kao "instrumentom koji će utažiti njihovu žeđ za razaranjem i dominacijom". Papa je dodao da je Treći Reich želio "istrijebiti židovski narod u cijelini", "ukloniti ga iz naroda na Zemlji". "Uništavajući taj narod želio je ubiti Boga", kazao je Benedikt XVI., koji je, za razliku od Ivana Pavla II. izgovorio riječ "holokaust". Benedikt XVI. je podsjetio da je papa Ivan Pavao II. posjetio Auschwitz "kao sin naroda koji je, uz židovski narod, najviše patio na ovom mjestu i tijekom cijeloga rata." Papa se prisjetio i ruskih i romskih žrtava, kao i Nijemaca poput Edith Stein, "Židovke i Njemice" koja je "prihvatila smrt sa svojim narodom kao kršćanka i kao židovka". Posjetom Auschwitzu i Birkenauu Papa je završio četverodnevni posjet Poljskoj koji je privukao mnoštvo ljudi.
RAMALAH
Palestinski predsjednik Mahmud Abas započeo je u nedjelju razgovore s militantnom skupinom Hamas i drugim frakcijama kako bi ih uvjerio da prihvate plan koji poziva na priznavanje Izraela. Abas je pozvao približno 24 dužnosnika raznih frakcija iza zatvorenih vrata gdje su tri sata razgovarali o dokumentu, koji su sastavili palestinski čelnici koje drže u izraelskim zatvorima, i kojem je Hamas već usprotivio. Hamasov dužnosnik na sastanku održanom u Abasovu uredu u Ramalahu rekao je da je učinjen mali pomak, a drugi su izvori kazali da će se razgovori nastaviti u ponedjeljak. "Vlada ozračje optimizma, nadamo se doseći pozitivne rezultate", kazao je Hamasov pomoćnik premijera Nasera A-Shahera novinarima, iako je dodao da nije postignut nikakav dogovor. No dužnosnici bliski Abasu kažu kako sumnjaju da će čelnici Hamasa u inozemstvu pristati na promjenu u stavu organizacije prema Izraelu. Hamasov ustroj poziva na razaranje Izraela.
LJUBLJANA
Oko tisuću simpatizera i znatiželjnika okupilo se u nedjelju na pomalo ekstravagantnom osnivačkom saboru Pokreta za pravednost i razvoj koji je početkom ove godine u svom građanskom svojstvu pokrenuo slovenski predsjednik Janez Drnovšek. "Pokretom želimo mijenjati svijet na bolje i to djelovanjem izvan okvira uobičajene politike stranaka i institucija. Radi se o stvaranju atmosfere da se dođe do pravednijih rješenja na različitim područjima, od socijale do ekoloških pitanja", rekao je Drnovšek okupljenima u dvorištu dvorca Turjak, tridesetak kilometara južno od Ljubljane prema Kočevju. Drnovšek je potpisivao i primjerke svoje nove knjige "Misli o životu i osvješćivanju", a na pitanje hoće li kandidirati za novi petogodišnji mandat predsjendika države rekao je da će se time baviti iduće godine, kad budu izbori.
BOGOTA
Predsjednik Alvaro Uribe, ključni saveznik SAD-a u Južnoj Americi, odnio je u nedjelju pobjedu na izborima u Kolumbiji, i to s više od 62 posto glasova, čime su glasači 'nagradili' povećanje sigurnosti u zemlji koju godinama razdiru oružani sukobi i kriminal.
Ključ Uribeovog uspjeha bio je obračun s desničarskim militantnim skupinama te ljevičarskom pobunjeničkom skupinom Revolucionarne vojne snage Kolumbije (FARC), koji su svoju borbu financirali trgujući kokainom.
Uribe je glasačima kazao kako mu treba još četiri godine da dovrši posao te je izjavio da će FARC-u, koji broji oko 17 tisuća članova, ponuditi mirovne pregovore, ukoliko prestanu s oružanim sukobima.
Njegovi kritičari pak kažu da će Uribe morati više voditi računa o potrebama siromašnih, koji čime gotovo polovicu od 41 milijuna stanovnika Kolumbije.
U Kolumbiji svake godine unazad četiri desetljeća oružanih sukoba pogiba tisuće osoba, a ovi su izbori prošli najmirnije unazad više godina. Vojska patrolirala ulicama glavnog grada Bogote te širom zemlje, no nije bilo vijesti o većim gerilskim napadima.
Pobjeda tog 53-godišnjeg odvjetnika i zemljoposjednika donijet će olakšanje Washingtonu, nakon niza pobjeda predstavnika ljevice širom Južne Amerike.
Ujedno, kolumbijski krijumčari droge glavni su snabdjevači tržišta SAD-a kokainom i heroinom, a Washington je toj unazad četiri godine pružio više vojne pomoći nego ijednoj drugoj zemlji izvan Bliskog istoka.