FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4,30 sati

ZAGREB, 25. svibnja 2006.(Hina) - Pregled važnijih događaja iz svijeta do 4,30 sati.
ZAGREB, 25. svibnja 2006.(Hina) - Pregled važnijih događaja iz svijeta do 4,30 sati.

ZAGREB

Zastupnik Liberalne stranke u donjem domu kanadskog parlamenta Borys Wrzesnewskyj uputio je u parlamentarnu proceduru zahtjev kojim traži ukidanje viza za hrvatske državljane koji Kanadu žele posjetiti turistički, poslovno ili zbog posjeta obitelji do šest mjeseci, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u srijedu.

Wrzesnewskyj je prijedlog obrazložio snažnim vezama koju 250.000 pripadnika hrvatske dijaspore u Kanadi održava s domovinom te napretkom Hrvatske na putu prema članstvu u Europskoj uniji i NATO savezu. "Hrvatska aktivno podržava i sudjeluje u misijama pod vodstvom NATO-a u Afganistanu i na Kosovu", podsjeća Wrzesnewskyj u obrazloženju svog prijedloga i priopćenju kojeg je uputio medijima.

Kanadski zastupnik napominje da je Velika Britanija krajem ožujka ukinula ograničenja za izdavanja viza hrvatskim građanima te je pozvao kanadsku vladu da učini isto.

Wrzesnewskyj je zastupnik iz Toronta, a ovo mu je drugi mandat u parlamentu.

PRIŠTINA

Izviđački zrakoplov NATO-a srušio se u srijedu navečer kod sela Mazgit u blizini Prištine, a obojica pilota su se uspjela spasiti, priopćio je KFOR.

Glasnogovornik KFOR-a pukovnik Pio Sabeta rekao je da se mali vojni zrakoplov srušio u selu Mazgit, općina Obilić, oko 10 kilometara zapadno od Prištine i da su piloti samo lakše ozlijeđeni.

Nesreća se dogodila oko osam kilometara sjeverno od prištinske zračne luke. Glasnogovornik KFOR-a nije htio iznijeti pojedinosti o zrakoplovu i nacionalnosti pilota.

Agencija AP i kosovska televizija javili su da se radi o američkoj Cessni 337 i da su obojica pilota Amerikanci.

PRIŠTINA

Predsjednik kosovske gospodarske komore Besim Beqaj založio se u srijedu za odgodu potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i BiH čiji se sadržaj već dulje vrijeme dogovara između kosovskih i nadležnih dužnosnika ovih zemalja.

Zalažemo se za odgodu potpisivanja tih sporazuma zato što mislimo da će njima te zemlje dobiti mogućnost za veliki gospodarski profit, rekao je Beqaj.

"To, međutim, ne znači da se Gospodarska komora Kosova odlučila za zatvaranje tržišta. Želimo liberalizaciju tržišta, ali na temelju pravila Svjetske trgovinske organizacije", rekao je Beqaj tijekom posjeta Prizrenu.

On je također podržao ideju o bojkotu srbijanske robe, koju je nedavno iznijela jedna kosovska udruga.

BEJRUT

Libanonski predsjednik Emil Lahud izjavio je u srijedu da bi militantna skupina Hezbolah trebala zadržati oružje dok god ne završi arapsko-izraelski sukob.

"Otpor se mora nastaviti dok se u regiji ne postigne trajni mir", kazao je libanonski predsjednik Emile Lahud prilikom posjeta južnom Libanonu na šestu obljetnicu povlačenja Izraela iz sigurnosne zone.

Hezbolah, koji je gerilskom borbom pomogao u okončanju 18-godišnje izraelske okupacije južnog Libanona, planira u četvrtak proslaviti obljetnicu povlačenja. Nedavno su neki libanonski dužnosnici pozvali Hezbolah na razoružavanja.

WASHINGTON

Iran je spreman odustati od programa obogaćivanja urana na svom teritoriju na nekoliko godina u sklopu općeg sporazuma sa Zapadom, izjavio je u srijedu u Washingtonu direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.

"Iranci se, koliko ja znam, slažu s načelom da na nekoliko godina obogaćivanje urana bude integrirano u međunarodni konzorcij izvan Irana", kazao je direktor IAEA-e novinarima nakon razgovora s američkom državnom tajnicom Condoleezom Rice.

"Sada je na pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačkoj te na SAD-u da odluče kako ići dalje", kazao je ElBardei.

"Na SAD-u je da odluče žele li biti uključene u proces pregovora", dodao je.

SANTIAGO

Čileanski je sud utemeljitelja tajnovite njemačke enklave u Čileu i bivšeg nacističkog kaplara Paula Schaefera osudio na 20 godina zatvora zbog spolnog zlostavljanja 25-ero djece.

Schaefer, star 84 godine, optužen je i za mučenje djece u enklavi Colonia Dignidad koju je utemeljio 1961., a izručen je Čileu nakon uhićenja u Argentini u ožujku 2005. godine. Iz Čilea je bio pobjegao u kolovozu 1996. nakon što su obitelji zlostavljane djece podnijele tužbu protiv njega.

Schaefer je također optužen za suradnju u kršenju ljudskih prava tijekom režima bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta 1973. - 1990. godine.

Po sudskim dokumentima, agenti čileanske vojske Coloniu Dignidad koristili su za mučenje zatvorenika koji su kasnije proglašeni nestalima. No Schaefer te optužbe odbacuje.

LONDON

Razgovori političkih direktora u ministarstvima vanjskih poslova pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (Kine, Rusije, SAD-a, Francuske, Velike Britanije) i Njemačke posvećeni iranskom nuklearnom problemu, bili su "konstruktivni", izjavio je u srijedu navečer glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova.

"Vodili smo konstruktivne i podrobne razgovore. Ohrabreni smo postignutim napretkom koji odražava zabrinutost međunarodne zajednice glede iranskog nuklearnog programa", rekao je glasnogovornik Foreign Officea.

Glasnogovornik Foreign Officea spomenuo je dva elementa pristupa iranskom pitanju: sankcije i poticajne mjere koje bi mogle potaknuti Iran da se odrekne programa obogaćivanja urana.

ISTANBUL

Veliki požar u kojem su ozlijeđene tri osobe i koji su vjerojatno uzrokovale električne instalacije u srijedu je uništio skladišni prostor istanbulske zračne luke Ataturk i prouzročio brojne odgode letova.

Iz zračne luke najvećeg turskog grada dizao se crni dim, a uz vatrogasce su u gašenju korišteni i zrakoplovi za gašenje šumskih požara. Spasitelji su izvukli zaposlenike aerodroma koje je svladao otrovni dim, a nekoliko je ljudi izgubilo svijest, rekli su svjedoci. Prostor za terete u kojem je izbio požar nalazi se oko 1000 metara od glavnih putničkih terminala.

Guverner Istanbula Muammer Gulet je za televiziju izjavio da je vatru možda uzrokovao kratak spoj u instalacijama. Njegov zamjenik Fikret Kasapoglu turskoj je televiziji NTV rekao da su tri osobe ozlijeđene i prebačene u bolnicu.

BAGDAD

Irački premijer Nuri al-Maliki ocijenio je u srijedu, nakon razgovora sa svojim danskim kolegom Andersom Foghom Rasmussenom, da će Irak biti sposoban uzeti pitanje sigurnosti u svoje ruke za 18 mjeseci.

"Naše će snage za godinu i pol moći preuzeti sigurnost u svoje ruke u svim iračkim provincijama", rekao je Maliki.

Prema njegovim riječima, "iračke se snage već sada uspješno suočavaju s terorističkim operacijama, ali im treba još više obuke, opremljenosti i, s tim u svezi, učinkovitosti".

Maliki je u ponedjeljak najavio da će iračke snage krajem lipnja preuzeti potpunu kontrolu u provincijama Samava i Amara, južno od Bagdada.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙