WASHINGTON/NEW YORK - Hrvatska je u utorak izabrana u Komisiju za izgradnju mira Ujedinjenih naroda (UN), novo tijelo čija je zadaća pomoći zemljama koje izlaze iz sukoba da se ne vrate nasilju. U glasovanju u Općoj skupštini Hrvatska je dobila 119 glasova, dok je njezin konkurent iz regije istočne Europe Bosna i Hercegovina skupila 64 glasa. Komisija za izgradnju mira uspostavljena je u prosincu 2005. u okviru reforme UN-a i radit će na održavanju mira, stabilizaciji, obnovi i izgradnji ustanova u zemljama u tranziciji iz rata u mir. Komisija broji samo 31 člana i do sada je najuže tijelo u koje je Hrvatska izabrana od stjecanja neovisnosti što govori o ugledu koji je stekla u UN-u. Svoju kampanju za izbor Hrvatska je temeljila na vlastitom uspješnom prijelazu od zemlje primateljice mirovnih postrojbi do zemlje koja danas sudjeluje u većini UN-ovih mirovnih misija.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pozvalo je u utorak na "žurni i bezuvjetni" prekid vatre između suparničkih naoružanih milicija u somalijskoj prijestolnici Mogadishuu, gdje je od 7. svibnja u borbama poginulo najmanje 130 osoba, među kojima i brojni civili, a tristo je ranjeno. U izjavi koju je pročitao predsjednik za svibanj, veleposlanik Konga Basile Ikouebe zatražio je od vijeća "žurni i bezuvjetni prekid vatre između sukobljenih strana kako bi se omogućio nastavak humanitarnih akcija, pomoć preživjelima i otkrivanje posmrtnih ostataka ubijenih žrtava". Mogadishu, grad u kojemu je bezvlađe i koji nadziru vođe milicije otkako je u Somaliji 1991. počeo građanski rat, već deset dana je poprište krvavih sukoba između dviju suparničkih skupina.
BERLIN - Jedanaest zemalja koje nadziru arhive u Bad Arolsenu (središte Njemačke) u kojima je opisana tragična sudbina 17,5 milijuna žrtava nacizma, odlučilo je u utorak na sastanku nedaleko od Luxembourga da će ih uskoro otvoriti povjesničarima. Pošto je Berlin prošlog mjeseca povukao svoje primjedbe, jedanaest zainteresiranih država - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Grčka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, SAD, Poljska i Izrael- dogovorile su se da će 47 milijuna dokumenata u arhivima nakon 60 godina otvoriti javnosti. Odluku koju su odobrili veleposlanici jedanaest država još mora potvrditi svaka od tih država i to "čim prije", pišu veleposlanici u priopćenju objavljenom u utorak navečer nakon sastanka.
WASHINGTON - Američka vlada objavila je u utorak po prvi put video snimke koja pokazuje kako se zrakoplov kojeg su oteli teroristi ruši na Pentagon 11. rujna 2001. Snimke koje su napravile sigurnosne kamere Pentagona pokazuje trenutak kada je zrakoplov Boeing 737 tvrtke American Airlines udario u zgradu ministarstva obrane. Potom se na snimci koju su pokazale američke televizije vidi bijeli bljesak, a nakon toga narančasti plamen i visoki oblak dima. Oteti zrakoplov American Airlinesa srušen je na Pentagon u 9:38 minuta, nešto nakon što su prva dva zrakoplova koje su oteli pripadnici al Qaide udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. U udaru zrakoplova u zgradu ministarstva obrane poginulo je ukupno 189 ljudi. Raniji nedostatak snimke napada potaknuo je teorije zavjere od kojih su neke ukazivale kako je napad izmislio ili organizirao sam Pentagon. Druge su tvrdile kako je zrakoplov oboren u letu, a Pentagon pogođen raketom.
ACCRA - U sudaru dvaju autobusa u utorak je u središnjoj Ghani poginulo 39-oro ljudi, uključujući 38 članova pjevačkog zbora izvijestili su kasno u utorak tamošnji mediji. Nesreća se dogodila rano u utorak na cesti Kumasi-Sunyani, navodi tamošnja novinarska agencija GNA. Članovi zbora odlazili su na sprovod kad se njihov autobus sudario s autobusom državne prijevoznikčke tvrtke. U nesreći, koja se dogodila po kišnom vremenu smrtno je stradalo 38 članova pjevačkog zbora i vozač iz drugog autobusa. Policijski dužnosnik rekao je da je autobus u kojem su bili članovi pjevačkog zbora pretjecao osobni automobil dok je iz suprotnog smjera nailazio drugi autobus.
CARACAS - Visoko venezuelsko zapovjedništvo razmišlja o prodaji svoje flote američkih zrakoplova F-16, a među zainteresiranim kupcima je i Iran, izjavio je za AFP general koji je blizak suradnik Predsjednikova ureda, pošto je Washington zabranio prodaju američke opreme Venezueli. "Prijedlog koji sam u utorak iznio ministru obrane tiče se prodaje F-16 i njegovih rezervnih dijelova", rekao je general Alberto Muller Rojas, član glavnog stožera, istaknuvši da je za tehnologiju tih letjelica zainteresiran velik broj stručnjaka u svijetu.
PRIŠTINA - Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu izjavio je u utorak kako će se na Kosovu poštovati volja koju narod Crne Gore izrazi na referendumu u nedjelju, ali da ishod tog izjašnjavanja neće utjecati na konačni status Kosova. "Poštujemo političku volju crnogorskog naroda. Odluka koju crnogorski narod sam bude donio bit će za nas odluka koju ćemo poštovati", kazao je kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu novinarima u Prištini. Sejdiu je naglasio da opredjeljenje crnogorskog naroda o budućem statusu Crne Gore neće imati veze s procesom utvrđivanja statusa Kosova.
BUDIMPEŠTA - Mađarski predsjednik Laszlo Solyom u utorak je od Ferenca Gyurcsanyja, čija je Socijalistička stranka ponovno izabrana u travnju, zatražio da sastavi novu vladu. Solyom je zahtjev uputio na prvoj sjednici novog parlamenta nakon izbora na kojima su socijalisti i njihov partner Savez slobodnih demokrata, za 12 mjesta povećali svoju većinu te sada imaju 210 zastupnika u parlamentu od 386 zastupnika. Gyurcsany čija će vlada službeno preuzeti dužnost 14. lipnja najavio je da će za dva tjedna predstaviti njen program.
PARIZ - Zastupnici u francuskoj Narodnoj skupštini izglasali su u utorak navečer povjerenje vladi Dominiquea de Villepina koju potresa afera Clearstream. Pozitivan ishod glasovanja o povjerenju koje je predložila socijalistička oporba očekivao se budući da UMP, stranka desnice na vlasti, ima veliku većinu u parlamentu. Za nepovjerenje vladi bilo je tek 190 zastupnika iz redova socijalista, komunista, zelenih i centra od ukupno 577 zastupnika u skupštini. Sjednici je nazočilo manje od 200 zastupnika UMP-a i njemu srodnih stranaka od njih 364, dok su neki zastupnici bliski ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyju, De Villepinovu suparniku, izjavili da će bojkotirati raspravu. Premijer se našao u središtu afere Clearstream jer ga je Sarkozy osumnjičio da je umiješan u spletke kojima je bio cilj optužiti Sarkozyja za posjedovanje tajnih bankovnih računa u inozemstvu.