O tom nakladničkom pothvatu i knjigama govorili su predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Sarajevo fra Petar Vidić, predsjednik HKD Napredak Franjo Topić, glavni urednik Biblioteke Mirko Marjanović, akademik Dubravko Jelčić i povjesničar Marko Karamatić.
Zidić je nakladnički pothvat ocijenio kao spremnost da se pokaže bogata riznica hrvatske književnosti iz Bosne i Hercegovine. "U ediciju bi trebalo uvrstiti i prinos što su ga kulturnom životu davali naši bosanski muslimani koji su se osjećali Hrvatima", rekao je Zidić dodavši kako možda do objavljivanja ove edicije ne bi ni došlo da se odmah krenulo takvim pristupom.
Govoreći o radu sarajevskoga ogranka Matice hrvatske, Vidić je podsjetio kako su osim Hrvata među dvjestotinjak sarajevskih matičara članovi također Srbi i Bošnjaci.
"Da nema nas Hrvata u BiH tamo Hrvatska ne bi mogla imati tržište za svoje izvoznu robu", ocijenio je Topić dodavši kako je samo tijekom 2004. Hrvatska tamo izvezla robe u vrijednosti više od 1,1 milijardu američkih dolara.
"Koliko tek turista iz BiH ljetuje u Hrvatskoj", zapitao je Topić dodavši kako se ti brojidbeni podatci ne pokazuju javnosti. "Bosna je i hrvatska zemlja, a stječe se dojam kako Hrvati ne vole Bosnu", rekao je.
Marjanović smatra kako su u svim dosadašnjim pregledima, antologijama, povijesnim sintezama, nakladničkim pothvatima objavljenim u BiH i Hrvatskoj najgore prolazili autori hrvatske književnosti u BiH. "Do sada nije proučavan kontinuitet te književnosti, izbjegavano je njezino nacionalno ime", rekao je dodavši kako je također bio zanemaren njezin jezik, samosvojnost duha, vitalnost ideja, žanrovska raznorodnost, stilistička raznovrsnost, estetska izgrađenost te njezina okrenutost prema novom i gotovo stalna veza s pokretima u europskoj književnosti.
Jelčić je podsjetio kako je u Hrvatskoj pedesetih i šezdesetih godina bila stvorena takva klima da se ni u jednu antologiju ili izbor književnih djela nije moglo uvrstiti hrvatske književnike iz BiH. "Doduše, ne znam ni jednoga Hrvata koji ne voli Bosnu", rekao je Jelčić dodavši "ako doista ima i takvih, onda je vrlo upitno njihovo hrvatstvo".
"Književnost tvori samo jedan od tokova hrvatske kulture u BiH", ocijenio je Karamatić dodavši kako su knjige cjelovit pogled u pisanu kulturu jednoga i jedinstvenog hrvatskog naroda.
Danas su predstavljene knjige Mirka Marjanovića, "Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas", Marka Dragića, "Hrvatska usmena književnost BiH: proza, drama i mikrostrukture" i "Hrvatska usmena književnost BiH: lirika, epika, retorika", Ive Pranjkovića "Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća", Šimuna Muse "Hrvatska književnost BiH u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća", Miloša Okuke "Hrvatska književnost BiH koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeća", tri knjige Nikole Šopa što ih je priredio Branimir Donat "Pjesme, drame", "Proze" i "Pisma" te knjiga Rajka Glibe "Hrvatska književnost BiH u XX. stoljeću".