FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hrvatska knjiga između tiskanog, kiosk i mrežnog nakladništva

ZAGREB, 21. travnja 2006. (Hina) - U povodu sutrašnjeg Dana hrvatskeknjige stručnjaci s različitih područja vezanih uz knjigu i izdavaštvodanas su na okruglom stolu "Hrvatska knjiga između tiskanog, kiosk imrežnog nakladništva" pokušali odgovoriti nadopunjuju li se i potičuta tri područja ili ugrožavaju, te kakva je budućnost tiskane knjige.
ZAGREB, 21. travnja 2006. (Hina) - U povodu sutrašnjeg Dana hrvatske knjige stručnjaci s različitih područja vezanih uz knjigu i izdavaštvo danas su na okruglom stolu "Hrvatska knjiga između tiskanog, kiosk i mrežnog nakladništva" pokušali odgovoriti nadopunjuju li se i potiču ta tri područja ili ugrožavaju, te kakva je budućnost tiskane knjige.

Nakladnici su prije dvije godine, kada se počelo s prodajom knjiga uz novine, bili u pravu kada su to doživjeli kao opasnost, jer one su se prodavale u dotad nedostižnoj nakladi od sto do dvjesto tisuća primjeraka, rekao je Neven Antičević iz "Algoritma" na okruglom stolu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

To je potvrdio i Valerij Jurešić, voditelj projekta Knjižnog informacijskog sustava, istaknuvši da je prodaja u knjižarama tada pala za 30 do 40 posto, a one se još nisu vratile na prijašnju razinu.

Dodatnim problemom Jurešić smatra što se prodajni kanali i dalje šire na prostore koji nisu knjižare, primjerice na hipermarkete, što doprinosi propasti neovisne knjižarske mreže.

O problemima knjižarstva govorio je i Nenad Bartolčić, jedan od pokretača nedavno zatvorene legendarne knjižare "Moderna vremena".

Bartolčić je ocijenio da je najveći problem što u Hrvatskoj ne postoje regulirana "pravila igre", odnosno što se država nije jasno postavila prema svakom segmentu - nakladnicima, knjižnicama, autorima i knjižarstvu za koje drži da je najviše zakinuto.

Ustvrdio je da je kiosk izdavaštvo bio "posljednji čavao u lijesu koji su godinama zatvarali sami nakladnici" jer se nisu efikasno postavili na tržištu knjiga, a kriza i nelojalnosti bilo je i ranije.

Segment mrežnog izdavaštva, ali ne kao komercijalnog, već kao "kulturnog aktivizma" predstavio je Krešimir Pintarić, voditelj projekta "Besplatne elektroničke knjige".

Pintarić se ne slaže s nekim tvrdnjama da je klasična knjiga jedini izbor za budućnost jer i porast od 35 posto posjećenosti stranicama njegova projekta u prvom kvartalu ove godine, govori suprotno.

Po njegovim riječima, značajno je što knjige poezije, izdane u tristotinjak primjeraka, na stranicama projekta (na kojem je dosad objavljeno 38 naslova) imaju i po tri tisuće posjeta.

Pomoćnik ministra kulture Čedomir Višnjić rekao je da kiosk izdavaštvo već sad dospjeva na margine nakladničke scene, a da će mrežno nakladništvo možda postati sve važniji korektor.

Knjiga u tiskanom obliku i dalje će postojati, a Ministarstvo će sredstva pokušati što racionalnije rasporediti, kazao je Višnjić, dodavši da će se tek vidjeti što će se događati na samoj sceni.

Okrugli stol je moderirao Josip Stipanov, glavni ravnatelj NSK.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙