Najveći dio tog iznosa prošle je godine, prema podacima Ministarstva, utrošen za potpore poduzetničkoj infrastrukturi, 100 milijuna kuna. Za subvencioniranje poduzetničkih kredita utrošeno je 36,2 milijuna kuna, na podizanje konkurentnosti 24 milijuna kuna, a 11,75 milijuna kuna za potpore obrtništvu. Za edukaciju u poduzetništvo utrošeno je 5,2 milijuna kuna, u poticanje zadrugarstva 3,8 milijuna kuna, a za promidžbu poduzetništva 800 tisuća kuna. Na ostale aktivnosti utrošilo se 1,4 milijuna kuna.
Tijekom 2005. godine ukupno je zaprimljeno 4.696 zahtjeva za bespovratne potpore, što je 12,1 posto više nego u 2004. godini. Odobreno je 2.895 zahtjeva ili 61,6 posto zaprimljenih, što je u odnosu na 2004. porast od 4,17 posto.
Promatrano po županijama, najveći interes za dobivanje bespovratnih sredstava pokazale su Osječko-baranjska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska, Primorsko-goranska i Međimurska županija.
Najmanji pak interes pokazan je u Zadarskoj, Virovitičko-podravskoj, Šibensko-kninskoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Upravo u tim županijama, Ministarstvo će, kako su najavili, pojačati edukaciju za postizanje većeg stupnja iskorištenja bespovratnih sredstava u ovoj godini.
Prosječna bespovratna potpora na osnovu javnih natječaja u prošloj je godini iznosila 22.963 kune. Pritom je najveća prosječna potpora isplaćena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosila je 42.089 kuna, dok je najmanja potpora odnosi na Sisačko-moslavačku županiju - 11.093 kune.
Analiza utjecaja bespovratnih potpora na poduzetničku aktivnost pokazala je da su tvrtke koje su dobile bespovratna sredstva ostvarile 12,6 posto veći ukupni prihod, 35,8 posto veći rast prosječne plaće, 3,71 postotni rast zaposlenosti, 9,19 postotni rast dobiti i 6,26 postotno smanjenje ukupnih rashoda.
Analiza je pokazala i da je lani 81,2 posto tvrtki koje su dobile bespovratne poticaje ulagalo u implementaciju novih tehnologija, njih 69 posto u povećanje proizvodnih kapaciteta, njih 49,1 u ulaganja u infrastrukturu, 39,5 posto u ulaganja u proizvodni program, njih 33,2 posto u promidžbu, a 20 posto u komercijalizaciju inovacija.
U ovoj godini Ministarstvo će, kako je nedavno kazao ministar Branko Vukelić, nastaviti s ulaganjima u razvoj poduzetničkih zona, okrupnjavanja poduzetnika u clustere, ulaganja u inovacije i nove tehnologije.
Vukelić smatra nužnim povezivanje inovatora i poduzetnika, jer, kako je naglasio, Hrvatska ne smije postati zemlja jeftine radne snage već zemljom znanja. Potrebno je stoga, smatra, unaprijediti i obrazovni sustav kojeg treba prilagoditi potrebama gospodarstva, a time bi se podigla razina intelektualnog kapitala. U suprotnom Hrvatska bi mogla postati uvoznicom radne snage.
(Hina) xtp yds