HRVATSKI SPORTAŠI NA ZOI POD SVOJOM ZASTAVOM
Sudjelovanje hrvatskih sportaša na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. bio je prvi nastup na olimpijskim igrama pod hrvatskom zastavom i zato će taj događaj zauvijek ostati "zlatnim slovima" zapisan u hrvatskoj olimpijskoj povijesti. Europska zajednica priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., a samo dva dana kasnije, privremenim priznanjem 17. siječnja, Hrvatski olimpijski odbor postao je članom velike svjetske olimpijske obitelji. Istodobno s priznanjem Hrvatski olimpijski odbor dobio je od Međunarodnog olimpijskog odbora poziv za sudjelovanje na XVI. Zimske olimpijske igre u francuskom Albertvilleu 1992. i XXV. Olimpijske igre u španjolskoj Barceloni 1992. godine. Bila je to naime i posljednja godina kada su se ljetne i zimske Igre održavale u istoj godini.
XVI. ZOI ALBERTVILLE - 8. do 23. veljače 1992.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je klizač Tomislav Čižmešija.
Nastupila su 64 nacionalna olimpijska odbora, a natjecanje je održano u 57 disciplina. Među 1801. natjecatelja, od kojih 488 sportašica, bilo je i četvoro hrvatskih sportaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju. Oni su postigli sljedeće rezultate:
Alpsko skijanje:
Slalom, Vedran Pavlek , 36. mjesto
Veleslalom, Vedran Pavlek, bez plasmana
Super veleslalom, Vedran Pavlek, bez plasmana
Skijaško trčanje:
Trčanje 10 km, Siniša Vukonić, 75.mjesto
Trčanje 15 km, Siniša Vukonić, 69. mjesto
Trčanje 50 km, Siniša Vukonić, 60. mjesto
Umjetničko klizanje:
Muški - pojedinačno, Tomislav Čižmešija, 28. mjesto
Žene - pojedinačno, Željka Čižmešija, 24. mjesto
XVII. ZOI LILLEHAMER - 12. do 27. veljače 1994.
U Lillehammeru je počeo novi ciklus Zimskih olimpijskih igara. Ostaje razdoblje od četiri godine, ali u parnim godinama kada nema ljetnih igara. Tako se je dogodilo da u samo dvije godine od osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.) hrvatski sportaši po treći put nastupe na olimpijskim igrama. Nastup na XVII., po mnogima, najbolje organiziranim olimpijskim igrama u povijesti bio je za hrvatske sportaše simboličan, ali i značajan zbog kontinuiteta nastupa na olimpijskim igrama.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je skijaš Vedran Pavlek.
Nastupilo je 67 nacionalnih olimpijskih odbora, a natjecanje je održano u 61 disciplini. Među 1.739 natjecatelja, od kojih 522 sportašice, bila su i tri hrvatska sportaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te postigli sljedeće rezultate:
Alpsko skijanje:
Veleslalom, Vedran Pavlek, 41. mjesto
Superveleslalom, Vedran Pavlek, pad u prvoj vožnji
Skijaško trčanje:
10 km, Siniša Vukonić, 56. mjesto, Antonio Rački, 79. mjesto,
15 km, Siniša Vukonić, 44. mjesto, Antonio Rački, 71. mjesto
30 km, Siniša Vukonić, 44. mjesto, Antonio Rački, 62. mjesto
50 km, Antonio Rački, 52. mjesto, Siniša Vukonić, 54. mjesto
XVIII. ZOI NAGANO - 7. do 27. veljače 1988.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić.
Nastupila su 72 nacionalna olimpijska odbora čiji su se sportaši natjecali u 68 disciplina. Među 2.302 natjecatelja, od kojih 814 sportašica, bilo je i šest hrvatskih sportaša koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju i postigli sljedeće rezultate:
Alpsko skijanje:
Spust(ž), Janica Kostelić, 25. mjesto
Slalom(ž), Janica Kostelić, odustala
Veleslalom(ž), Janica Kostelić, 24. mjesto
Kombinacija(ž), Janica Kostelić, 8. mjesto
Superveleslalom (m), Vedran Pavlek, 30 mjesto, Renato Gašpar, 32. mjesto
Veleslalom, Vedran Pavlek, 28. mjesto
Thomas Lodler, 23. mjesto
Renato Gašpar, odustao
Umjetničko klizanje:
Ivana Jakupčević, 25. mjesto
Skijaško trčanje:
Trčanje 10 km, Antonio Rački, nije nastupio zbog bolesti
XIX. ZOI SALT LAKE CITY 8. do 24. veljače 2002.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić.
Nastupila su 77 nacionalna olimpijska odbora čiji su se sportaši natjecali u 78 disciplina. Među 2.399 natjecatelja od kojih 886 sportašica, nastupilo je i 14 hrvatskih sportaša.
Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić sa zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalom te srebrom u superveleslalomu uspjela je preteći dvojicu skijaških velikana Austrijanac Tony Sailer (1956) i Francuz Jean Claudeu Killy (1968) jedinih kojima je, otkad je Zimskih igara, 1924. godine, uspjelo osvojiti tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama. Naime, Janica Kostelić osvojila je, uz tri zlatne i jednu srebrnu medalju.
Alpsko skijanje:
Slalom (ž), Janica Kostelić, 1. mjesto
Nika Fleiss, 12. mjesto, Ana Jelušić, 23. mjesto
Veleslalom (ž), Janica Kostelić, 1. mjesto
Nika Fleiss, 36. mjesto, Ana Jelušić, 37. mjesto
Superveleslalom (ž), Janica Kostelić, 2. mjesto
Kombinacija (ž), Janica Kostelić, 1. mjesto
Slalom (m), Ivica Kostelić, nije završio drugu vožnju
Veleslalom (m), Ivica Kostelić, 9. mjesto
Skijaško trčanje:
Žene; 15 km, slobodno (ž), Maja Kezele,55. mjesto
10 km, klasično (ž), Maja Kezele, 57. mjesto
5 km klasično + 5 km slobodno (ž), Maja Kezele, 66.mjesto prva trka klasično
Muški;
30 km, slobodno (m), Damir Jurčević, 63 mjesto, Denis Klobučar, 66. mjesto
15 km, klasično (m), Denis Klobučar, 58. mjesto, Damir Jurčević, 61. mjesto
10 km klasično+ 10 km slobodno (m), Denis Klobučar, 67. mjesto (prva trka klasično), Damir Jurčević, 72. mjesto (prva trka klasično)
1.5km, sprint slobodno (m), Damir Jurčević, 48. mjesto
50 km, klasično (m), Damir Jurčević, 53. mjesto, Denis Klobučar, 54. mjesto
Biatlon
20 km, pojedinačno (m), Žarko Galjanić, 83. mjesto
10 km, sprint (m), Žarko Galjanić, 84. mjesto
Umjetničko klizanje
Idora Hegel, 19. mjesto
Bob
Četverosjed, 26. mjesto
(Ivan Šola, Boris Lovrić, Đulijano Koludra, Igor Boraska, Niki Drpić).