Toliki broj naših zimskih olimpijaca bio je nezamisliv 1992., kada je Hrvatsku na prvom nastupu na olimpijskim igrama uopće u Albertvilleu predstavljalo četvoro sportaša.
Najbrojniji, sa čak 12 natjecatelja, su alpski skijaši, koji su sakupli dovoljno FIS bodova da u svakoj tehničkoj diciplini možemo nastupiti sa po četiri skijaša i skijašice. Pored iskusnih Janice i Ivice Kostelića, Nike Fleiss i Ane Jelušić prvi put će na ZOI nastupiti Matea Ferk, Yvonne Schnock, Danko Marinelli, Ivan Ratkić, Dalibor Šamšal, Natko Zrnčić-Dim, Ivan Olivari i Tin Široki.
U skijaškom trčanju nastupit će Maja Kezele, Damir Jurčević, Denis Klobučar i Alen Abramović, u biatlonu Petra Starčević, a u umjetničkom klizanju Idora Hegel.
Posljednji koji su izborili nastup je bob četverosjed u sastavu Ivan Šola, Dejan Vojnović, Slaven Krajačić i Jurica Grabušić te rezerni "gurač" Olek Osmanović, dok će u skeletonu nastupiti Nikola Nimac.
JANICA KOSTELIĆ TREĆI PUT NOSI ZASTAVU NA OTVARANJU ZOI
Naša najbolja sportašica i trostruka olimpijska pobjdnica Janica Kostelić u Torinu će po treći put nositi hrvatsku zastavu na otvaranju ZOI. Ta čast prvi put joj je pripala kao šesnaestogodišnjoj perspektivnoj skijašici na XVIII. zimskim olimpijskim igrama u Naganu. Tada je nastupila u svim disciplinama alpskog skijanja, a osmo mjesto u kombinaciji bio je do tada najbolji plasman jednog hrvatskog sportaša na ZOI u povijesti.
Drugi put je hrvatski barjak nosila prije četiri godine na XIX. ZOI u Salt Lake Cityu kada je sa zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalom te srebrom u superveleslalomu uspjela preteći dvojicu skijaških velikana Austrijanac Tony Sailer (1956) i Francuz Jean Claudeu Killy (1968) jedinih kojima je, otkad je Zimskih igara, 1924. godine, uspjelo osvojiti tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama. Naime, Janica Kostelić osvojila je, uz tri zlatne i jednu srebrnu medalju.
U Torinu ima prigodu postati prva sportašica u povijesti ZOI koja će osvojiti četiri zlatne medalje.
Inače, prvi novitelj hrvatske zastave bio je na ZOI 1992. u Albertvilleu klizač Tomislav Čižmešija, dok je ta čast 1994. u Lillehammeru pripala skijašu Vedranu Pavleku.
HRVATSKI SPORTAŠI NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA
Prvi i jedini nastup hrvatskih skijaša na prijeratnim zimskim olimpijskim igrama bio je nastup na Prvim zimskim olimpijskim igrama 1924. godine u francuskom gradiću Chamonixu i u sastavu tadašnje jugoslavenske olimpijske delegacije. Od četvorice skijaša natjecatelja i jedne rezerve, Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković bili su iz Hrvatske i nastupili su u trčanju na 18 i 50 km. U trčanju na 18 km Pandaković je odustao zbog loma skija a Zinaja je završio trku kao 36. Zahtjevnu utrku na 50 km Pandaković nije završio no, Dušan Zinaja je tu utrku u teškim snježnim uvjetima ipak sportski dovršio prošavši ciljnu crtu četiri sata nakon prestanka rada sudačkog žirija.
NASTUPI NA ZOI POSLIJE II. SVJETSKOG RATA
Nakon II. svjetskog rada prvi hrvatski olimpijac odnosno olimpijka, pojavila se u jugoslavenskoj olimpijskoj reprezentaciji na VI. ZOI 1952. godine održanima u Oslu u Norveškoj. U utrci na 10 km Nada Birko - Kustec je zauzela 14. mjesto. Na slijedećim VII. ZOI Cortina D"Ampezzo 1956. uz Nadu Briko - Kustec nastupila je i Blaženka Vodelnić. U trci na 10 km one su se plasirale na 35. i 36. mjesto. Nastupile su i u štafetnoj utrci na 3 x 5 km. Na IX. ZOI u Innsbrucku 1964. u hokejaškoj reprezentaciju Jugoslavije nastupili su hrvatski sportaši Ivan Ratej, Miran Krmelj i Boris Renaud. Na slijedećim X. ZOI u Grenobleu 1968. godine, hokejaška reprezentacija je postigla svoj najveći uspjeh. Osvojila je prvo mjesto u B grupi, a deveto u ukupnom poretku. U njoj su nastupili Ivo Ratej i Boris Renaud. U Sapporou 1972. na XI. ZOI, ponovno su nastupila ova dva igrača. Na slijedećim XII. ZOI 1976. u Innsbrucku nastupio je hokejaš Miroslav Gojanović. U Sarajevu 1984. na XIV Zimskim olimpijskim igrana nastupilo je najviše hrvatskih olimpijaca u dresu jugoslavenske reprezentacije: Franjo Jakovac je nastupio u biatlonu 4x7km, Miljan Begović i Sanda Dubravčić u umjetničkom klizanju, a Nenad Žvanut i Dubravka Vukušić u brzom klizanju. Najbolji plasman postigla je Sanda Dubravčić, koja se plasirala na deseto mjesto. U posljednjem nastupu u jugoslavenskoj reprezentaciji na ZOI u Calgaryu 1988. godine, nastupila je Željka Čizmešija u umjetničkom klizanju.