Belgijanac Theunens, vojno-obavještajni vještak Tužiteljstva ICTY-a u svojem je stručnom izvješću i glavnom iskazu prošloga tjedna analizirao strukturu i djelovanje JNA i srpskih oružanih snaga u krajini 1991.-95., te odnos optuženog Martića prema njima. Također je svjedočio o raketiranju Zagreba u svibnju 1995., čiji je bio očevidac kao pripadnik UNPROFOR-a, te potvrdio kako je Martić u više navrata priznao da je zapovijedio to raketiranje.
Odvjetnik Milovančević u svojem protuispitivanju nije pobijao vjerodostojnost vještaka i njegova iskaza ili izvješća, već je retoričkim pitanjima od njega nastojao dobiti potvrdu za neke teze obrane kao što su ugroženost Srba u Hrvatskoj 1991., ustavna obveza JNA da tada štiti srpsko stanovništvo i druge.
Predsjedajući sudac Bakone Justice Moloto iz JAR, često je prekidao Martićeva branitelja upozoravajući ga da "cijelo jutro, kao i jučer, raspravlja sa svjedokom, drži govore i ne želi prihvatiti ono što mu svjedok govori, umjesto da postavlja pitanja".
Čitajući opširne navode iz knjige o raspadu Jugoslavije posljednjeg ministra obrana SFRJ Veljka Kadijevića, koju je kao jedan od izvora u svom izvješću koristio Theunens, Milovančević je dokazivao kako se u "prvoj fazi rata u Hrvatskoj radilo o napadima na Srbe", odnosno da su Hrvati izazvali rat, što je po njemu opravdalo intervenciju JNA i samoorganiziranje Srba.
"Zar mislite da JNA nije imala ustavnu obvezu štititi srpsko stanovništvo u toj prvoj fazi?", pitao je Milovančević.
"JNA je prema ustavu SFRJ morala štititi sve narode i narodnosti", odgovorio je Theunens te istaknuo kako primjerice Kadijević tvrdi da su ugroženi bili Srbi, dok hrvatski general Martin Špegelj u svojoj knjizi, koju je također koristio, ističe ugroženost Hrvata.
Branitelj je kao dokaz ugroženosti Srba u Hrvatskoj ukazao i na činjenicu da su po "Vanceovom planu" mirovne snage UN-a bile razmještene u područjima gdje su Srbi bili većina, što je Theunens osporio ističući da su prije toga tisuće Hrvata protjerane.
Jučerašnja i današnja sjednica jedine su na suđenju Martiću predviđene rasporedom ICTY-a za ovaj tjedan.
Martić (60), koji je devedesetih bio ministar unutarnjih poslova i obrane tzv. SAO Krajine, kasnije tzv. RSK, a 1994./95. i predsjednik srpske paradržave u Kninu, optužen je u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja zbog progona, istrebljenja, ubojstva, deportacija i drugih zlodjela počinjenih protiv hrvatskih civila na okupiranim područjima 1991.-95., zbog ratnih zločina u BiH 1994. i raketiranja Zagreba u svibnju 1995.