Posljednjeg, četvrtog dana svog iskaza, Džakula je odgovarao na protuispitivanje Martićeva branitelja Predraga Milovančevića i dodatno ispitivanje tužitelja Alexa Whitinga.
Govoreći o planu ''Z 4'', međunarodnom mirovnom prijedlogu za Hrvatsku koji je potkraj siječnja 1995. odbilo vodstvo pobunjenih Srba u Kninu, uključujući i optuženog Martića, Džakula je rekao kako to smatra ''velikom greškom srpskog vodstva''.
"Smatram krajnje neodgovornim što je plan 'Z 4' odbijen. Trebalo ga je uzeti i objaviti kako bi stanovništvo vidjelo što se njime nudi i izjasnilo se'', kazao je Džakula koji se tijekom rata, kao čelnik SDS-a u zapadnoj Slavoniji, zauzimao za mirno rješenje sukoba.
Plan ''Z 4'', po njegovim je riječima, predviđao visok stupanj autonomije za veći dio tzv. RS Krajine dok je za zapadnu Slavoniju predviđao integraciju u pravni sustav Hrvatske.
''Nemoguće je bilo da zapadna Slavonija presijeca Hrvatsku na pola i da bude država. Trebalo je naći zajednički jezik'', kazao je.
Džakula je danas svjedočio i o ratnim zločinima i razaranjima bosanske Posavine u ljeto 1992. u proboju posavskog koridora u kojem su sudjelovale i Martićeve snage iz Knina.
Kazao je kako su mu neki mladići 1993. dok je bio u zatvoru u Glini pričali da su bili na proboju koridora i kako su ubijali civile.
''Mladići od 20 godina pričali su mi u zatvoru kako su nailazili na 'babe' i ubijali ih. Ogrezli su u zločinu, bilo je grijeh gurnuti ih u to'', rekao je svjedok te dodao da je kasnije posjetio Posavinu koje je bila ''spaljena, devastirana i pusta''.
Na traženje tužitelja Whitinga svjedok je ispričao da je o zločinima nad Srbima u Hrvatskoj tijekom rata, o kojima je svjedočio u srijedu, kao što su ubojstvo zarobljenika na Koranskom mostu u Karlovcu, ubojstvo obitelji Zec u Zagrebu 1991. i druga, doznavao iz hrvatskih medija.
''O tome se puno pisalo. Mediji su to dosta napadali i dosta se o tome znalo'', kazao je Džakula i dodao da je o tome najviše pisao splitski tjednik ''Feral Tribune'' ali i drugi mediji.
Kazao je kako je iz medija doznavao i za operacije Miljevački plato, Maslenica i Medački džep u kojima su ubijeni ili nestali zarobljeni srpski vojnici i civili.
Svjedočio je i o svojem uhićenju u rujnu 1993. po nalogu Martića koji je bio ministar policije u Kninu, te o otmici u Beogradu 4. prosinca 1993. također po nalogu optuženog Martića.
Martić (60) je optužen u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog progona, istrebljenja, ubojstava i deportacija hrvatskih civila na okupiranim područjima 1991-95., zločine nad nesrbima u BiH 1994. i raketiranje Zagreba 1995.