Gdje god da znanstvenici pogledaju, svuda u Meksičkom zaljevu vide promjene. Koraljni grebeni, jata morskih ptica i pješčani prudovi - sve je promijenila snaga uragana Katrine, Rite i Dennisa.
Abby Sallenger, američki oceanograf, rekao je da te promjene zaprepašćuju. Neki otoci gotovo su nestali, a na drugima su plaže raštrkane kao vreće iz kojih je istreseno brašno.
Uragani tisućljećima haraju Zaljevom, stvaraju uvale i drage, plaže i mijenjaju biljni i životinjski svijet. Međutim, priroda se dosad uglavnom uspijevala oporaviti. Drveće, morski svijet i obala, koji privlače turiste i ribiče, uglavnom su isti kao što su bili u 17. stoljeću kada su ih otkrivali gusari i istraživači.
Međutim, znanstvenici kažu da bi budućnost mogla biti drukčija. Priroda se možda neće biti u stanju tako brzo oporaviti, a razlog je ljudski faktor.
"Prirodni sustavi su otporni i brzo se oporavljaju", rekla je Susan Cutter, geograf sa sveučilišta u Južnoj Karolini. "Problem se pojavljuje kada pokušavamo kontrolirati prirodu, a ne kada je puštamo da radi ono što radi".
Razina mora je sve viša, planet je sve topliji, a trgovina i gradovi rastu poput lavine. Kad se svemu tome doda predviđeno povećanje broja uragana dobit će se recept za ozbiljno narušavanje prirode, upozoravaju neki.
Zaljev neće biti opustošen, kažu znanstvenici, ali bi njegov biljni i životinjski svijet mogli biti mnogo siromašniji.