"Svi virusi ptičje gripe imaju posebnu molekularnu karakteristiku koja nedostaje kod virusa gripe u čovjeka, što bi ih moglo činiti toksičnijima kada inficiraju ljudsku stanicu", objasnili su epidemiolozi.
Čini se da i virus ptičje gripe kojim su se od 2003. zarazile najmanje 152 osobe, a 83 su umrle, poput soja odgovornog za poznatu smrtonosnu "španjolsku gripu" iz 1918., ima takvu karakteristiku, za razliku od virusa koji su prouzročili ostale velike epidemije gripe - 1957. i 1968. koji nisu imali spomenutu karakteristiku. Znanstvenici vjeruju da ova genetska karakteristika omogućuje određenim sojevima virusa ptičje gripe da utječu na djelovanje određenih proteina u ljudskome tijelu.
Do ovog potencijalno važnog i korisnog otkrića došli su znanstvenici nakon analize 2.196 gena virusa ptičje gripe i 169 potpunih genoma patogenih virusa uzetih iz raznih uzoraka organizama divljih ptica u posljednjih 30 godina.
"Ovo su vrlo korisne informacije koje nam prvi put bolje pojašnjavaju temelje razvoja virusa ptičje gripe u prirodi i pozivamo sve znanstvenike da nam pomognu u daljnjem radu kako bismo što bolje shvatili ovaj potencijalno vrlo opasan virus", rekao je dr. John Obenauer iz bolnice St. Jude sa Sveučilišta u Tennesseeju. Virus H5N1 još nije mutirao, no ukoliko dođe do toga mogao bi prouzročiti pandemiju koja bi u svijetu mogla odnijeti više milijuna ljudskih života.