FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hrvatski sabor raspravlja o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva

ZAGREB, 25. siječnja 2006.(Hina) - Hrvatski sabor popodne je počeoraspravu o predloženom planu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva spravnom stečevinom EU-a za 2006., po kojemu bi se u ovoj godinitrebalo uskladiti 59 zakona i 158 propisa.
ZAGREB, 25. siječnja 2006.(Hina) - Hrvatski sabor popodne je počeo raspravu o predloženom planu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a za 2006., po kojemu bi se u ovoj godini trebalo uskladiti 59 zakona i 158 propisa.

Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila je da će brzina usklađivanja ovisiti o usporedbi usklađenosti hrvatskih i europskih propisa, o čemu će ovisiti hoće li biti potrebno donositi nove mjere.

Kazala je da će za provedbu tih zakona iz državnog proračuna od 2006. do 2008. biti izdvojeno 6,6 milijarda kuna, a od toga će trećina biti uložena u znanost i istraživanje.

"Tim planom Hrvatska pokazuje da je spremna ispuniti kratkoročne i srednjoročne prioritete u ostvarenju strateškog cilja - ulaska u EU", rekla je ministrica Grabar-Kitarović.

Dodala je da Europska komisija od Hrvatske očekuje daljnju suradnju s Haaškim sudom, održanje makroekonomske stabilnosti, nastavak usklađivanja zakonodavstva, uspostavu djelotvornoga tržišnog gospodarstva, učinkovito pravosuđe i reformu državne uprave.

Ministrica Grabar-Kitarović naglasila je i da se Hrvatska mora najviše što je moguće koristiti predpristupnim fondovima EU-a kako bi se, kad uđe u EU, mogla koristiti svim fondovima.

Svi saborski klubovi poduprli su predloženi plan, ali je dio njih izrazio sumnju da Vlada, odnosno Hrvatski sabor, kasni s usklađivanjem zakonodavstva.

Tonino Picula (SDP) smatra da je Hrvatski sabor prošle godine "zakazao" u postupku usklađivanja, da Vlada procesu eurointegracija nije pristupila sveobuhvatno te da se usredotočila samo na pregovaračka pitanja, a zanemarila reformske zahvate, posebno u zakonodavstvu.

U ime Kluba HSS-a Ante Markov rekao je da taj plan ne će ništa značiti ako zakoni ne budu služili hrvatskom gospodarstvu i građanima te ako se donose samo zbog "druge strane" - EU-a.

"Ne želeći dovoditi u pitanje ostanak HSS-a u koaliciji za Europu, upozoravamo da je kritična granica za tu potporu u 'crvenom' što se tiče HSS-a", poručio je Markov.

Vesna Pusić je u ime Kluba HNS-a upozorila na brzinu usklađivanja hrvatskog i europskog zakonodavstva. "Kad bi Hrvatski sabor zasjedao sva četiri tjedna u svim radnim mjesecima, trebali bismo donositi tri zakonska dokumenta na dan u vezi s EU-om", rekla je Pusić. Kako drži, pojedini dokumenti mogli bi se grupirati i tako o njima raspravljati.

U ime Kluba IDS-a Damir Kajin je naveo da su u Hrvatskom saboru dosta zakona donijeli prije šest mjeseci ili godinu dana, a da se sada ponovno mijenjaju ili usklađuju sa standardima EU-a. "U tim izmjenama više se nitko ne snalazi i takva praksa, gdje se nešto mijenja, a još nije ni počela provedba, stvara zakonodavnu zbrku", rekao je Kajin.

I Tonči Tadić u ime Kluba HSP-a je ustvrdio da su se mnogi zakoni mijenjali, pa i po hitnu postupku, s obrazloženjem da s moraju uskladiti sa zakonodavstvom EU-a, a sada se opet usklađuju. Kao primjer naveo je Zakon o telekomunikacijama koji se mijenjao tri puta u zadnje tri godine, a još nije usklađen sa zakonodavstvom EU-a. Tadić predložio je da se utvrdi koje zakone je potrebno uskladiti prije, a za koje bi se mogao utvrditi prijelazni rok.

Zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković ocijenio je vrlo dobrim dosadašnji rad Vlade, Pregovaračkog tima i Hrvatskog sabora u nastojanju da Hrvatska što brže i povoljnije uđe u EU.

Saborska je sjednica nastavljena pojedinačnom raspravom.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙