Radovi na izgradnji plinovoda Pula-Karlovac započet će 18. siječnja, plinovod je ukupne duljine oko 190 kilometara, a vrijednost radova na njemu je ukupno oko 90 milijuna eura.
Kako bi se izgradnja što više ubrzala, te kako bi se izvođači radova što brže uveli u posao, trasa plinovoda podijeljena je u četiri dionice, a rok za završetak radova na svakoj od njih je šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao, pa se izgradnja plinovoda u cijeloj dužini očekuje u listopada ove godine, odnosno prije početka sljedeće zimske sezone, istaknuo je predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Radošević.
On i članica Uprave Dragica Krpan u ime Plinacro-a, te u ime konzorcija Habau-Ghizzoni Karl Trauner i Matteo Ghizzoni potpisali su ugovor o izgradnji druge dionice na trasi, dionice Bateli-Marčelji, koja bi trebala biti završena u srpnju. Konzorcij Habau-Ghizzon posao je dobio na međunarodnom natječaju.
Početak radova na trećoj dionici Marčelji-Delnice očekuje se u veljači, a u ožujku i početak radova na ostale dvije dionice - Delnice-Draganić i od obale, odnosno granice pomorskog dobra - Bateli.
U tijeku su natječaji za izvođače radova i na preostalim dionicama, već je izabran izvođač za treću dionicu, a uskoro i za ostale, kazao je Radošević.
Plinovod Pula-Karlovac izrazito je zahtjevan, prolazi kroz različita reljefno i geološko-morfološki različita i ekološki osjetljiva područja, a poseban su problem i imovinsko-pravni odnosi na trasi plinovoda koji prolazi kroz tri županije i 28 općina i gradova.
Na trasi Pula-Karlovac je više od 8.000 katastarskih čestica, a riječ je i o više od 15.000 vlasnika ili suvlasnika, kazala je Krpan, navodeći i kako je Plinacro u posljednje četiri godine na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa utrošio 50-ak milijuna kuna, od čega je jedna trećina utrošena samo u zadnja tri mjeseca.
U ime konzorcija Habau-Ghizzoni Karl Trauner obećava da će dionica biti završena u predviđenom roku od šest mjeseci. Konzorcij je dao i financijsku garanciju, jamstvo za održavanje roka i kvalitetno izvođenje radova, kazao je, najavljujući da će uglavnom zapošljavati hrvatsku radnu snagu.
Obje tvrtke iz tog konzorcija bave se poslovima na izgradnji naftovoda, plinovoda, općenito cjevovoda.
Tvrtka Habau ima oko 2.800 zaposlenih i godišnji joj je promet oko 490 milijuna eura, dok Ghizzoni zapošljava oko 900 radnika i ima godišnji promet od oko sto milijuna eura.
Magistralni plinovod Pula-Karlovac najvažniji je i najzahtijevniji objekt koji će se graditi u prvoj fazi plinofikacije Hrvatske 2002.-2006., a omogućit će izravnu dobavu prirodnog plina sa sjevernojadranskih plinskih polja, te će se na Terminalu Pula (na granici općina Vodnjan i Marčana) spojiti s kopnenim dijelom otpremnog plinovoda od platforme Ivana K do terminala.
Plinovod Pula-Karlovac otvara mogućnost i za novi uvozni dobavni pravac, kao i plinofikaciju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije, a bit će i spoj na budući plinovodni sustav Like i Dalmacije, koji je dio druge faze plinofikacije 2007.-2011.
Vrijednost investicija u prvoj fazi plinofikacije Hrvatske do 2006., koji uz plinovod Pula-Karlovac predviđa i gradnju plinovoda Ivanja Reka-Kutina i Kutina-Slavonski Brod, te plinofikaciju Baranje, procjenjuje se na 276 milijuna dolara (1,5 milijardi kuna), a vrijednost druga faza 2007.-2011. procjenjuje se na oko 166 milijuna dolara.
(Hina) xbn yds