Poljska, koja ovisi o 42 posto ruskog plina, prva je u utorak objavila da otvara pregovore s nordijskim zemljama te sa zemljama središnje Azije kako bi proširila mrežu svojih dobavljača. Varšava također razmišlja o izgradnji budućeg terminala za ukapljeni plin na moru.
Brojne europske države, među njima i Hrvatska, primale su u ponedjeljak smanjene isporuke ruskog plina koji plinovodom stiže preko ukrajinskog teritorija nakon što je Moskva prestala Ukrajini isporučivati plin jer se dvije zemlje ne mogu dogovoriti oko cijene.
Rusija, prva u svijetu po zalihama plina, isporučuje 25 posto od ukupne količine plina koju Europa konzumira. Međutim, nedavni razvitak tehnologije prirodnog ukapljenog plina (LNG) sve više će plinskim tvrtkama omogućiti širenje mreže dobavljača izvan kontinentalnih ležišta, ocjenjuju stručnjaci. Ukapljeni plin prevozi se brodom a ne plinovodom zahvaljujući postupku hlađenja, što je dobra zaštita u slučaju prekida isporuka.
Transport plina plinovodom čini danas 70 posto prekogranične razmjene plina, no udio ukapljenog plina trebao bi porasti na 50 posto 2030., ocjenjuje Međunarodna agencija za energetiku.
Egipat, Libija, Alžir, zemlje Perzijskog zaljeva te Iran i Katar raspolažu najvećim svjetskim zalihama plina nakon Rusije i stoga privlače sve više ulaganja europskih tvrtki.
Primjerice Gaz de France, koji iz Rusije dobavlja 24 posto ukupnog plina koji uvozi, trebao bi povećati uvou LNG-a s trenutnih 16,4 na 30 posto godine 2007. Napose bi uvozio iz Egipta i Norveške.
Dugoročni ugovori sklopljeni s drugim zemljama dobavljačima, osim Rusije, te skladištenje plina omogućuju Europi da ograniči svoju ovisnost o Rusiji.
Moskva bi trebala također liberalizirati svoje tržište pa bi Europa, koja se ne može potpuno odreći ruskog plina, mogla poslovati s nekoliko ruskih kompanija, a ne isključivo s Gazpromom, smatra Francis Perrin, stručnjak za svjetski energetski sektor.
Potreba da Europa osigura svoju opskrbu plinom još će se više pojačati idućih godina. Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku, udio plina u ukupnoj potrošnji energije u Europi trebao bi porasti s trenutnih 23 na 32 posto 2030. Time bi i europski uvoz trebao stalno rasti i s 49 posto u 2002. premašiti 81 posto 2030.
Europski trend rasta potrošnje plina valja sagledati i u svjetlu činjenice da europska direktiva smanjenja učinka staklenika, na snazi od siječnja 2005., favorizira korištenje energija koje emitiraju manje količine ugljičnog dioksida, a to su i plin i nuklearna energija.