Istodobno je nešto malo opao (za 0,5 postotnih poena) udio zaposlenih sa nezavršenom osnovnim obrazovanjem ili sa osnovnom školom, a i dalje je manje od petine zaposlenika sa višim i visokim obrazovanjem.
Karakteristika je strukture zaposlenih u Hrvatskoj prema školskoj spremi da udio zaposlenika sa nezavršenom i najviše završenom osnovnom školom, od ukupno 21,7 posto, premašuje udjel onih sa višim i visokim obrazovanjem koji iznosi 18,3 posto (11,5 posto sa završenim fakultetima i 6,8 posto sa višim školama).
Pokazuju to podaci o strukturi zaposlenih po školskoj spremi iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku.
Prema tim je podacima udio zaposlenih sa nezavršenom osnovnom školom u prvom polugodištu 2005. godine bio 4,7 posto.
Zaposlenih sa završenom osnovnom školom ima 17 posto, što je nešto manje nego u godini prije (u drugom polugodištu 2004. udio zaposlenih sa osnovnom školom iznosio je 17,6 posto).
Relativno najveća skupina, 31,8 posto zaposlenih ima završenu jedno, dvo ili trogodišnju srednju školu za zanimanja.
Zaposlenih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja je 24,7 posto.
Završenih pak gimnazijalaca među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj, po zadnjim podacima, ima 3,5 posto.
Udio zaposlenih sa višim školama (stručni studij) među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj u prvom polugodištu lani iznosio je 6,8 posto, što je i nešto manje nego u istom razdoblju prethodne godine kada je taj udio bio 7,1 posto.
Sa završenim fakultetima (uključujući magisterije i doktorate) u Hrvatskoj je u prvom prošlogodišnjem polugodištu bilo 11,5 posto zaposlenih, prema 11,8 posto u istom razdoblju godine prije.
Zanimljivo je da su među ženama, u odnosu na prosjek, više zastupljene one sa najvišim obrazovanjem. Tako ih sa završenim fakultetima ima 13,4 posto, a višim školama 7,7 posto.